[Teva]

#38352

Sehovina i Zahrid

Rogatica, subota 28 april 2012

Nemogu a da neopisem ovaj za mene nezaboravan cjelodnevni boravak u Rogatici pa i ako nisam prelazio u moj dio grada, tj. na lijevu obalu Rakitnice.
Dogovorismo se jos zimus za ovu akciju ciscenja rogatickih mezarja Zahrid i Sehovina i evo je uspjesno sprovedosmo u djelo. Necu puno pisati o mezarju Zahrid jer je gore poprilicno sve uradjeno i preostaje samo redovno odrzavanje mezarja. Lijepo je ogradjeno, nema drveca, siblja niti bilo ceka sta da bi trebalo ukloniti.
Na mezarju Sehovina (iako je i ono poprilicno dovedeno u red) ima jos toga sta treba da se uradi u dolazecem periodu.
Razlika od moje proslojulske i ovomajske posjete ovom mezarju je vidno ogromna. Donja Sehovina koja je bila zarasla u jednu veliku sikaru, (sumu da kazem) gdje se nije mogao niti jedan mezar vidjeti je sada iskrcena i cista. Naravno zasluga za taj ucinjeni ogromni i teski posao pripada nasem Erminu koji se danima borio sa svojom motorkom u rukama. Rezo, krcio i sve to izvlacio…
Lijepo je sada pogledati kako je to sve uredno sredjeno. Naravno ostaje da se uradi jos jedan veliki posao a to je ogradjivanje, tj. da se udari betonsko kolje, zica i poslije preostaje samo redovno odrzava.

U ovoj akciji (na Sehovini) radismo uglavnom na Gornjoj Sehovini. Ona je ranije ogradjena i kolko sam ja razumio betonske stubove je dao nas Meho Ajanovic a bodljikavu zicu opet nas stari rogaticanin Hamdo Arnautlija.
Prilikom dolaska zatekoh nase Pave, Ermina i mladjeg mu brata kako motorkom krce i oslobadjaju poslednje zarasle mezare. Zatekoh i naseg Dervisa Makasa sa kosom u ruci kako kosi ulaz u mezarje. Nas Meho Ajanovic bijase zauzet podizanjem srusenog nisana. Srusio ga je traktorista prolazeci kroz mezarje koje im je sluzilo kao put za prolazak do (sada) njihovih imanja koja su do juce bila nasa muslimanska. Ogradjivanjem mezarja i udaranjem kapije to je sada sprijeceno i nema vise puta kroz Gornju Sehovinu. Ali ga zato ima kroz Donju Sehovinu i njenim ogradjivanjem ce biti i taj put zatvoren. Nije lijepo da preko mezara nasih rahmetlija prolaze traktori i sta ti ja znam kakve jos masine i pjesaci. Na Gornjoj Sehovini ce trebati da se iskrce jos nekolike stare sljive, Kazu u jesen babe gazeci mezare skupljaju sljive i trpaju u kace pa poslije peku rakiju.
Odradili bi mi i to, tj. isjekli ove stare sljive ali Erminov lanac na motorki se bio istupio a ona Hadzova nescede da krehne. Uradice to Ermin u dogovoru sa nasom Aidom.
Pa eto da i nju spomenem jer sav ovaj ogromni posao uradjen zadnjih godina pripada njoj i njenoj samoinicijativi. Hvala ti Aida…

E sad bilo bi to vezano za ova dva nasa mezarja pa da kazem da i za druga postoje planovi ili se vec na njima radi. Evo iskrceno je Gladno groblje istom ovom Erminovom motorkom i pripreme za njegovo ogradjivanje je u toku. Tome ce biti posvecena posebna prica od naseg Zambija, Rogaticanina koji i zivi u Rogatici. Postoje inicijative u MIZ Rogatica za ogradjivanje vakufske zemlje kod crkve, takodje u Tekiji i na drugim mjestima.
Vec smo pisali da treba napraviti i prilaz mezarju Pticijak, pa ce se i tom pitanju posvetiti paznja…

I da nezaboravim, poslije ove akcije ciscenja mezarja smo se okupili kod nasih domacina porodice Ajanovic u Podljunu na (po meni) prvo oficijelno druzenje Rogaticana u Rogatici. Fala svima koji su nam omogucili da se pocastimo na ovom druzenju a za mene su posebno iznenadjenje bili nekoliko vrsta Aidinih kolaca.
Dragi Ajanovici fala vam na iciramu, sto bi rekli nasi stari…

Tako dragi nasi, jos da kazem za nas dijasporce koji bi voljeli urediti mezare svojih najmilijih a daleko smo, slobodno nam se obratite i mi cemo se pobrinuti da to uradi nas Ermin. Naravno uz neku normalnu dnevnicu za njega…

Selam i pozdrav ma gdje bili…

Po dolasku zatekosmo nase Pave u radnoj atmosferi na Gornjoj Sehovini

I nas Dervis se vec bio razmaho koseci travu na Gornjoj Sehovini: Anes, Zenga i Dervis

Pogled na prosle godine iskrcenu i uredjenu Donju Sehovinu

Anes na mezaru babe Kikana

Sruseni nisan: Meho i Anes

Uspravljeni sruseni nisan: Anes, Meho i ja

Dio voznog parka ucesnika akcije na mezarju Sehovina

Pogled na propali TPR, bolnicu i tamo preko Pticijak

Odmor u hladu: Ja, Anes, Dervis, efendija Amel, Ermin i Meho

Odmor u hladu: Zenga, Anes, Dervis, efendija Amel, Ermin i Meho

Poslednji zarasli mezari: mali Pava, Meho i Pava Ermin sa svojom motorkom

Iskrceni mezari Mehmeda i Bige Salan

Kosenje i uredjenje staze: efendija Amel i Dervis

Dervis i vatra

Ovo su bile moje grablje

Dzenaza u Mesicima: Hajrudin Ajanovic, stari Hrustem Medosevic i ja

Dzenaza u Mesicima: Klanjanje dzenaze

Dzenaza u Mesicima: komsija Senad Brankovic i ja

Dzenaza u Mesicima: Efendije kraj mezara

Povratak na mezarje Sehovina: Fatima, ja, Meho i Naza

Majstor motorka: Hadzija

Nece da krehne: Fatima, stari Galib Pezic, Ermin, ja, Hadzija I Anes

Alternativa motorki: Ja i Zenga

Prvo dogovor pa onda sjecenje pecenja: Suad dr. i Hadzija

Prvo oficijelno druzenje Rogaticana u Rogatici: Slika 1

Prvo oficijelno druzenje Rogaticana u Rogatici: Slika 2

Prvo oficijelno druzenje Rogaticana u Rogatici: Slika 3

Prvo oficijelno druzenje Rogaticana u Rogatici: Slika 4

Stize i efendija sa scerima na druzenje: Nasi domacini Ajanovici i ef. Amel

Male Rogaticanke

Ermin i rucna kosilica

Nas domacin dr. Suad i ja

[Teva]

#40982

Restoran-Pansion Umoljani Bjelasnica

Umoljani, Bjelasnica, srijeda 2 maj 2012

Maj poce ljetnim vrucinama pa nabrzinu odlucismo skoknuti malo na Bjelasnicu pa cemo tamo sve do Umoljana. Odkad sam obeco nasim komsijama iz Hadzica (Hamid i Medina Elezovic) da cemo jednom navratiti kod njih. Oni inace po svuljeto provedu u Umoljanima, tacnije Elezovicima. A i pametni Bogami, kad je vec Hamid u penziji a imaju gore kucu. Cist zrak, tisina, prirodna idila koju u zadnje vrijeme remete sve veci broj posjetilaca, ljubitelja prirode i uzivalaca nasih planinskih ljepota,

Ali neka, nije Bjelasnica vise usamljena kakva je bila onih poratnih godina. Dusmani bijahose u onoj svojoj gnusnoj ofanzivi popalili sva sela, pa i kolibe i katune, a narod nemavsi cime da se brani utekose pred krvolocnim zvijerima. Zlotvori sve popalise, sve osim sela Lukomir koje se i nalazi na najvecoj nadmorskoj visini. Valjda sakriveno na liticama kanjona Rakitnice, neznadose i nedodjose do njeg.
Ostade citava samo stara po zdanju interesantna dzamija sa specificnom drvenom munarom. Nema takva nigdje vise a niti je igdje ikad i bila.
Prica se da nedade vojvoda cetnicki da je zapale. Kazu onomad mu bijase sin obolio opako i digose i doktori ruke od njega nemogavsi ga izlijeciti. Cuo on za Umoljanskog hodju i doso kod njega. Hodza svasta znao i izlijecio mu sina. Ozdravi dijete a kasnije ostade i Umoljanska dzamija, valjda takva Allahova volja bila…
A ima gore iznad Umoljana i stara Gradina. Gore su kolibe katuni i izgoni se ljeti stoka i ovce na ispasu. Po samim Umoljanima se sije i kosi trava.
A na Gradini okamenjena azbaha u stijeni pa legenda kaze kako je bila krenula na Umoljane da pojede narod. Seljani se dosjetili i molili dragom Bogu koji je uslisio njihova umoljavanja, okamenio azbahu i od tad selo dobi ime Umoljani…

A u selu veliki Restoran-Pansion vlasnistvo divnog covjeka Nedzada, Necka Elezovica. S Neckom se poznajem vec neko vrijeme pa sam i njemu obeco da cemo navratiti jednom. I eto navratismo, ovaj put neplanirano a zahvaljujuci ljetnim vrucinama na pocetku maja. Navraticemo i ljetos, ako Bog da.
Restoran povelik, ima nekoliko soba a o uredjenosti, urednosti, terasi sa prelijepim pogledom i raznolikost domace ukusne zahire netrebam ni da spominjem. Ljubaznost posluge i uvijek veseo i raspolozen domacin. Nekako mi ljepse da tako kazem jer je docek bas domacinski.
Cijene boravka sa potpunom uslugom i nocenjem su jako pristupacne pa smo odlucili ovo ljeto provesti koji dan, ako Bog da. Da se bas dobro odmorimo i fizicki a i duse da naakumuliramo u ovoj vazdusnoj banji…
Ima razonoda i zabava kako za stare tako i za mlade, sto bi rekli.
Ima nas Necko i motor kros pa oni koji uzivaju da skacu kozijim stazama mogu i to da isprobaju…

Piso bih jos al nemam jer valja naput, opet Bosna zove…

Malo Polje na Igmanu, olimpijske skakaonice – Sumeja

Malo Polje na Igmanu, pogled sa skakaonica – Sumeja

Planinarski dom Bijele Vode na Bjelasnici – Spomen sehidima, Cengic Jasko i Muslim Caze

Planinarski dom Bijele Vode na Bjelasnici – Esma i ja

Umoljani tacnije Elezovici – Ja, Hamid, Esma I Medina

Sumeja pred rusevinom kuce svog pradzede Musana Ismica

Sumeja i snijeg

Hamid, Hamo, Medina, Sumeja I Esma

Domaca zahira, krompir bijelac i zujac

Hamid, Necko, ja, Esma i Medina

Pogled na Umoljane i gore lijevo pod snijegom Treskavicu – Ja i Hamid

Balica jezero – Hamid I Sumeja

Balica jezero – Ja

Balica jezero – Hamid i ja odosmo na po jezera

Restoran-Pansion Umoljani Bjelasnica i gore vrhovi Treskavice

Ibro i njegove ovce u polju

Na terasi restorana – Esma, Hamid i ja

U restoranu – Esma, ja i kamin

U restoranu – Esma, Hamid i Necko

Pored restorana – Moja djevojcica na ljuljaski

Ispred restorana – Ja, Necko i Hamid

Pogled unazad na dzamiju koja se nalazi na samom ulazu u Umoljane

Hadzici – Ja, Esma i balvan dedi za potpale…

Hadzici, Belmin grah – Ekrem, Esma, Sumeja, Hana, dedo Mumin i Zenga

[Author]

Posts