-
Nas Keno nam je poslao sljedeci tekst:
HO POMOC
Esselamu alejkum postovani,
Humanitarna organizacija Pomoc sa sjedistem u Visokom vec sedmu godinu pomaze vjernicima da izvrse vjersku obavezu klanja kurbana.
I ove godine organizujemo ovu veliku humanitarnu akciju. Pored posjete povratnickih mjesta posjeticemo i brojne porodice koje su u stanju socijalne potrebe.
Cast nam je pozvati i vas da se ukljucite u ovu veliku humanitarnu akciju KURBANI 1430 h.g.
Cijena jednog kurbana je 155 eura, s tim ako bude vise uplata iz jednog dzemata slijedi popust:od 11-20 popust je 5 eura po kurbanu;21-40 popust 10 eura; 41-70 popust 20 eura; 71-100 popust 25 eura, preko 100 popust 30 eura.
Prenesite ove informacije u vas dzemat, vasim prijateljima, drugim dzematima i znajte ko navede na dobro djelo ima nagradu kao da ga je i sam ucinio. Mozda se iznenadite nagradi na Sudnjem Danu za djela u kojima ste mozda bili samo posrednik?
U privitku imate plakat ove humanitarne akcije i sve potrebne podatke, a ako zelite da dobijete propagandni materijal ove akcije mi cemo vam to uciniti.U ime svih onih koji ocekuju nasu pomoc VELIKO HVALA!
HO MOST-BRO
Obavjestavamo nase gradjane u Danskoj i Skandinaviji da H.O. Islamske Zajednice Bosnjaka Danske “Most-Bro” i ove godine u saradnji sa povratnicima u siri region Srebrenice i Podrinja organizuje prodaju kurbana. Mozemo se pohvaliti da vec nekoliko godina imamo odlicnu saradnju sa nasim povratnicima u manji BH entitet u realizaciji nabavke kurbana.
Odabirom bas ovoga kurbana nasi gradjani direktno pomazu opstanak Bosnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.
Svi kurbani ce biti kupljeni direkt od ljudi koji se bave uzgojem stoke. Takodje vas obavjestavamo da smo prosle godine imali preko sto uplacenih kurbana i da je sve funkcionisalo besprijekorno.Napominjemo jos da su svi kurbani veterinarski cijepljeni protiv raznih bolesti.
Kurbansko meso ce se,ako Bog da,dijeliti – povratnicima,javnim kuhinjama i narodu u kolektivnom smjestaju.Ove godine smo odabrali kolektivne centre u Banovicima i Mostaru (sjeverni logor).U ovim kolektivnim centrima se nalaze izbjeglice koje se jos nisu vratile u svoje prijeratne domove.
Cijena kurbana iznosi 1250 dk.
Kurban mozete uplatiti na nas racun sa naznakom ”za kurban” i sa imenom uplatioca. Molimo vas da na nas mail: mostbro gmail.com javite kome je namijenjen kurban.(porodica,otac,majka,akika)ili na broj telefona +45 22 82 48 69
Es-selamu alejkum
Ovim Newsletterom zelimo da vas obavijestimo da su svi kurbani od HO Sadake vec rezervisani, [b]ali da zbog velikog interesovanja na kratko produzavamo kupovinu kurbana u Podrinju.
Krajnji datum za prijavu je Nedelja 08.11.2009. 12:00 sati.[/b]
—————————————————————Evo nekoliko informacija od Koordinatora sa terena:
Kurbani su svi zdravi i mladi. Sorta: iskljucivo Bosanske pramenke. Ugovorena je certifikacija od nadleznog Veterinara i ostala papirologija. Mjesto kupovanja je Istocna Bosna. Na regiji izmedju Foce i Visegrada.Tacno mjesto cuvanja: Pasanjaci Bogusici. Enklava Muslimana na granici sa RS-om. Cijena je 180 EUR. Trebaju nam podatci kupaca, kako bi svaki Kurban dobio svoga vlasnika i oznaku na uhu. Svaki kupac moze licno doci i licno svoga kurbana posjetiti , hraniti, pojiti … Tacno odredjeni kurban cijelo vrijeme ostaje kupcev.
Rezervacije iskljucivo preko kontakt formulara sa naznakom “za Kurban 2009”
Bliži se Kurban Bajram a i datumi za uplate su pri kraju.
Da rezimiram i nabrojim moguće opcije za uplatu KURBANA.
OPCIJA 1 – HO POMOĆ
Naš sugrađanin Rogatičanin Kenan Bjedić mi je poslao e-mail sa mogućnošću uplate Kurbana preko ove humanitarne organizacije u kojoj je Kenan jedan od najaktivnijih. Oni svake godine kolju kurbane i kurbansko meso (kurbane) dijele prvenstveno povratničkim grupacijama. Prioritet im je istočna Bosna, a Rogaticu i neka sela skoro redovno obilaze.
Adresa je http://www.pomoc.baSa jedne podjele kurbana:
http://www.pomoc.ba/content/view/28/34/Kontakt: pomoc@pomoc.ba
OPCIJA 2 – HO MOST-BRO
Moj brat Faruk Jakić mi je poslao e-mail i plakat u vezi Uplate za Kurban. Ova organizacija svake godine kolje Kurbane i dijeli ih pretežno povratnicima u Srebrenicu i sela oko Srebrenice i širi region Podrinja. Kurbani se isto tako kupuju od naših povratnika na to područje.
Opcija interesantna za sve koji žive na području SkandinavijeAdresa: http://www.most-bro.dk/
Vise informacija na:
http://www.most-bro.dk/modules.php?name=News&file=article&sid=158OPCIJA 3 – HO SADAKE
Od ove Humanitarne organizacije redovno dobivam postu. Tako su me sa e-mailom obavijestili i o mogućnostima uplate preko ove Humanitarne organizacije. Njihovo sjedište je u Njemačkoj. I oni kurbane dijele u PODRINJE::::
Sa prošlogodišnje podjele kurbana.
Adresa: http://www.sadake.com/
OPCIJA 4 – UPLATE PREKO RIJASETA IZ BIH
Svi džemati u dijaspori dobiju dopis od Rijaseta u vezi uplata za Kurbane. Dovoljno je da se obratite nekome iz vašeg džematskog odbora ili blagajniku vašeg džemata I bićete obavješteni o svim detaljima za uplatu kurbana preko RIJASETA IZ BIH…
Adresa; http://www.rijaset.baVise informacija na:
http://www.rijaset.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=7582OPCIJA 5 – Uplate preko MERHAMETA
Svi džemati u dijaspori dobiju dopis od Merhameta u vezi uplata za Kurbane. Dovoljno je da se obratite nekome iz vašeg džematskog odbora ili blagajniku vašeg džemata I bićete obavješteni o svim detaljima za uplatu kurbana preko Merhamata…
ADRESA: http://www.merhamet.ba/
OPCIJA 6 – Privatno – lično
Sigurno da je ovo najbolja opcija, ako je čovijek u mogućnosti da privatno kod svoje kuće zakolje kurban i lično podijeli kurbansko meso. Naravno za ljude koji zive vani ovo je ipak samo san. Ali ako neko ima mogućnost da u BiH kod rodbine ili sl to uradi sigurno da je to najljepša i najbolja opcija…
ETO TO SU NEKE OPCIJE I INFORMACIJE KAKO UPLATITI KURBAN A NA VAMA JE DA ODABERETE OPCIJU KOJA VAM NAJBOLJE ODGOVARA
Smisao kurbana
četvrtak, 19 Novembar 2009
07:55
Safet Pozder
Ako kažemo da se suvremeni čovjek sve više otuđuje od Boga, sigurno nećemo reći ništa novo. No, čovjek današnjice se rapidno otuđuje i od čovjeka, što dovodi do jako izraženog individualizma. U takvom ozračju, kao jedno od jedino mogućih i preostalih rješenja (rekli bismo – slamka spasa) nameće se vjera. Vjera je taj kohezioni elemenat koji itekako nedostaje čovjeku. Otuda potreba da se stalno i iznova govori i o obredu kurbana, o kome se, manje-više, sve zna.
Jezički gledano, riječ kurban izvedena je iz osnove k r b koja označava bliskost, povezanost, prisan odnos. Prema tome, kurban je simbol povezivanja čovjeka sa Bogom, približavanja čovjeka čovjeku ili, kratko kazano, kurban je efikasan lijek protiv sveprisutne otuđenosti čovjeka. Dakako, i otuđenost je bolest čije simptome valja ispravno dijagnosticirati. U tom smislu ćemo posegnuti za neiscrpnim vrelom mudrosti i upute – Kur’anom koji nam, kada je posrijedi kurban, nudi dvije korisne lekcije.Lekcija prva: Ispričaj im o dvojici sinova Ademovih
‘’I ispričaj im o dvojici Ademovih sinova, onako kako je bilo, kada su njih dvojica žrtvu prinijeli, pa kada je od jednog bila primljena, a od drugog nije, ovaj je rekao: “Sigurno ću te ubiti!” – “Allah prima samo od onih koji su dobri” – reče onaj.
“I kad bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova.
Ja želim da ti poneseš i moj i svoj grijeh i da budeš stanovnik u vatri. A ona je kazna za sve nasilnike.
I strast njegova navede ga da ubije brata svoga, pa ga on ubi i posta jedan od izgubljenih.
Allah onda posla jednog gavrana da kopa po zemlji da bi mu pokazao kako da zakopa mrtvo tijelo brata svoga. “Teško meni!” – povika on – “zar i ja ne mogu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tijelo brata svoga!” I pokaja se.’’ .
Zadržaćemo se na ovom kazivanju koje datira iz najranijeg vremena ljudskog roda, vremena dvojice Ademovih sinova Kabila i Habila. Prema vjerodostojnim predajama saznajemo da su se Ademovi, a.s., potomci rađali u paru, odnosno blizanci (muško i žensko). U cilju održavanja ljudske vrste i Allahovim emerom, Adem a.s. udavao je žensko dijete iz jednog poroda za muško dijete iz drugog. Međutim, djevojka koju je trebao oženiti Kabil bijaše manje lijepa od one koja je pripadala bratu mu Habilu te on poželje da je oženi. Da bi izbjegao nesporazum, Adem a.s. odlučuje da njih dvojica prinesu žrtve (kurbane), pa čiji kurban bude primljen njemu pripada djevojka. Habilov kurban bijaše primljen, dok je Kabilov odbijen (mufessiri navode da je Kabil kao kurban prinio nekoliko klasova pšenice a Habil je zaklao jednu od najboljih ovaca iz svog stada). Kabil prijeti ubistvom svome bratu i na koncu to i izvršava. Pogođen svojim poganim postupkom i utučen jer nije znao šta da učini sa mrtvim tijelom svoga, brata Kabil ugleda začuđujući prizor: jedan gavran ubija drugoga, pravi rupu u zemlji i u nju zakopava njegovo mrtvo tijelo. “Teško meni!” – povika on – “zar i ja ne mogu, kao ovaj gavran, da zakopam mrtvo tijelo brata svoga!” I pokaja se.’’ Bio bi ovo kratak rezime kazivanja o sinovima Ademovim. No, ovaj događaj je puno više od opisanog spleta okolnosti i dešavanja.
Iz gornjeg kazivanja saznajemo da se između dva čovjeka, dva muslimana, dva rođena brata ispriječila snažna prepreka, u ovom slučaju strast, požuda, ljubomora, pohlepa (dalo bi se itekako razmisliti o preprekama koje stoje među milionima današnjih muslimana i uporediti ih sa Kabilom i Habilom). Dva brata su, u ovom slučaju, dvije potpuno suprotne strane. Dva muslimana su dvije suprotstavljene strane, ali voljom jednoga a ne obojice jer bi to bilo isuviše pogubno. Uostalom i Muhammed, a.s., u hadisu koga prenosi Ebu Bekrat Nufejj b. Haris es-Sekafij r.a. upozorava: ‘’Kada dva muslimana isuču svoje sablje jedan na drugog – i ubica i ubijeni će u vatru. Rekao sam: O, Allahov Poslaniče, što se tiče ubice jasno je ali zbog čega i ubijeni!? Zato što je i on htio ubiti svoga protivnika“, reče Poslanik a.s.. Kabil je bio potpuno zaslijepljen ljubomorom i mržnjom koja mu je do kraja pomutila um. Nasuprot njega, njegov brat Habil odaje sliku iskrenog i čestitog čovjeka, muslimana predanog svome Gospodaru i Njegovoj volji. Dakle, mogli bismo kazati da je Habil oličenje dobra naspram koga je iznenada ustao njegov brat kao simbol i prototip zla.
Osjetivši težinu situacije i sagledavši moguće posljedice, Adem, a.s., poseže za kompromisom koji bi, dirigovan voljom Allaha, dž.š., trebao ukazati na ispravno rješenje problema. Znajmo dobro da nije slučajno odabran obred kurbana! Kurban zbližava duše koje su se poput Kabilove i Habilove i poput brojnih muslimanskih duša nakon njih, otuđile od svoga Stvoritelja i udaljile jedna od druge. Adem, a.s., je dobro znao da će kroz kurban identificirati dušu koja je sklona dobru, harmoniji i miru. Tako je i bilo. Habilov kurban (ne ulazeći u to da li se radilo o ovci, pšenici ili nečemu trećem) kod njega izaziva željeni efekat. Njegova čista duša spojena sa još čišćim nijetom rezultirala je time da njegov kurban biva primljen, što mu još više povećava vjeru i čestitost koje je i prije u sebi baštinio. S druge strane, potpuno drugačija priča. Kabilova pohlepa, strast i drugi šejtanski nagoni su do te mjere ukaljali njegovu dušu i pomutili razum da mu ni nijet nije mogao mirisati na iskrenost. Rezultat toga je žrtva koja nije primljena jer nije ni postigla ni približno željeni efekat. Prije bismo rekli da je djelovala kontraproduktivno (sigurno ćete se sada sjetiti ljudi koji su vam nekada rekli kako su zaklali kurbana da bi im u životu krenulo nabolje ali se desilo suprotno!?).
Koliko je ovakav razvoj situacije iznenadio Adema, a.s., i njegove sinove, može se samo pretpostaviti. Ipak, njihove reakcije nam pričaju jednu novu, dotad nepoznatu priču. Kabil izbezumljeno prijeti: ‘’Sigurno ću te ubiti’’, dok Habil mirno i hladnokrvno odgovara: ‘’I kad bi ti pružio ruku svoju prema meni da me ubiješ, ja ne bih pružio svoju prema tebi da te ubijem, jer ja se bojim Allaha, Gospodara svjetova’’. I jedan i drugi bili su krajnje ozbiljni i odlučni u svojim riječima pa je prolivena prva ljudska krv na zemlji. Brat je ubio brata, musliman je prolio krv muslimana. Habil se skrasio kod svoga Gospodara i zavrijedio džennetske ljepote. Dio Kabilove sudbine nagovještava i slijedeći hadis: “Ne bude niko ubijen nepravedno, a da prvi Ademov sin nema udio u prolijevanju njegove krvi, jer je on prvi koji je počinio ubistvo.’’. Zamisao Adema a.s. da kurbanom pokuša spojiti dva razdvojena bratska srca naišla je na polovično razumijevanje i polučila istim takvim rezultatom. Stoga je ovo kazivanje više nego važna lekcija nama koji danas koljemo kurbane. ‘’Zato, uzmite pouku, o vi, razumom obdareni!’’.Lekcija druga: U snu sam vidio da te trebam zaklati
‘’Gospodaru moj, daruj mi porod čestit!” – i Mi smo ga obradovali dječakom blage naravi.
I kad on odraste toliko da mu poče u poslu pomagati, Ibrahim reče: “O sinko moj, u snu sam vidio da te trebam zaklati, pa šta ti misliš?” – “O oče moj,” – reče – “onako kako ti se naređuje, postupi; vidjećeš, ako Bog da, da ću sve izdržati.”
I njih dvojica poslušaše, i kad ga on čelom prema zemlji položi, Mi ga zovnusmo: “O Ibrahime, ti si se Objavi u snu odazvao; – a Mi ovako nagrađujemo one koji dobra djela čine – to je, zaista, bilo pravo iskušenje!” – i kurbanom velikim ga iskupismo i u naraštajima kasnijim mu spomen sačuvasmo: “Nek je u miru Ibrahim!”
Eto tako Mi nagrađujemo one koji dobra djela čine,’’
Koliko god da je prva lekcija emotivna i surova, ni druga, koja je satkana kroz gornje ajete nimalo ne zaostaje. Ima li veće kušnje za roditelja od zahtjeva da se odrekne svog rođenog djeteta, posebno onda kada se zna da je to dijete dugo i strpljivo čekano? Umjesto odgovora na ovo pitanje, zamoliću svakog roditelja da se pokuša zamisliti u takvoj situaciji. Upravo takav zahtjev stavljen je, putem sna koji se ponavljao, pred Ibrahima a.s.. Ne računajući bacanje u vatru i sve druge podlosti koje je od svog neznabožačkog naroda podnosio, ovo je za njega bio, bez ikakve sumnje, najveći dunjalučki ispit. Bio je to veliki test za onoga koga Kur’an oslovljava najljepšim mogućim epitetima (ummet, hanif, kanit, evvah, halim…), i onoga koga Allah, dž.š., naziva Svojim prijateljem (Wettehazellahu Ibrahime halilen). Znajući da je poslanički san istina te da po njemu treba postupiti, Ibrahim, a.s., se priprema za realizaciju Allahove volje. Naravno, očinski instinkt je preovladao te se s pravom pribojavao sinovljeve reakcije. Uprkos svemu, nijednog jedinog trenutka nije se dvoumio. Tražio je najpogodniju priliku kako bi sinu saopštio Allahovu naredbu (gornji ajeti iz sure Saffat to precizno opisuju).
Ako je držanje Ibrahima, a.s., razumljivo, pa i očekivano, onda je postojanost i odlučnost mlađahnog mu sina Ismaila, a.s., definitivno zadivljujuća. “O oče moj, onako kako ti se naređuje, postupi; vidjećeš, ako Bog da, da ću sve izdržati.’’ – riječi su koje zavrjeđuju svaku pažnju, posebno kada ih izgovori mladić i to u situaciji kada treba da bude prinesen kao žrtva. Biti spreman hrabro i strpljivo se suočiti sa ovako velikim iskušenjem odlika je samo velikih ljudi, čestitih vjernika, iskrenih srca i čistih duša, baš onakvih kakva je bila Habilova. I kada se otac i sin odlučiše i na konačni korak, Allah Uzvišeni dade proviđenje i ukaza Svoju počast bogobojaznim robovima jer ‘’ko se Allaha bude bojao, On će mu izlaz dati i opskrbiće ga odakle se i ne nada’’. Izlaz (mahredž) u ovoj situaciji bijaše u liku ovna koga Ibn Abbas r.a. opisuje riječima: “Ovan koji je pasao džennetom četrdeset godina, bijel, krupnih očiju i rogat.” Otac i sin bijahu nagrađeni za svoju iskrenost i spremnost da se povinuju Allahovom emeru, a Allah ih obradova spomenom i časnim mjestom u potonjim generacijama. Ibrahim i Ismail, a.s., bili su spremni svoju vjeru djelom potvrditi, Allah, dž.š., uzvratio je Svojom milošću, a epilog svega je obilna nagrada: ‘’Eto tako Mi nagrađujemo one koji dobra djela čine’’.[b]
Zaključak[/b]Otuđenost savremenog čovjeka, o kojoj je bilo riječi na početku ovog teksta, prisutna je u tolikoj mjeri da sve više puni stranice književnih djela, filmskih scenarija, muzičkih skladbi i ostalih vidova umjetničkog izražavanja. Doskora smo bili svjedoci fizičkog ogoljavanja čovjeka i žene koje je već odavno doživjelo svoju kulminaciju. Odskora smo u prilici skoro svakodnevno gledati ogoljavanje ljudske duše kroz različite reality emisije (Veliki brat, Trenutak istine i sl.) i to sve za neznatne novce i kojekakve komadiće slave. Što je materijalno sitiji, čovjek je duhovno gladniji. Gladan sreće i duhovnog smiraja te ophrvan okovima samoće, čovjek spas i utjehu nalazi isključivo u vjeri (kako drugačije objasniti ekspanziju prelazaka na islam širom svijeta, posebno obrazovanijih slojeva društva?). Vjera duhovno zasićuje čovjeka. Jedino na krilima istinske vjere Adem, Habil, Ibrahim, Ismail, Jusuf, Muhammed, a.s., i brojni drugi poslanici i časni ljudi uspjeli su prebroditi brojna iskušenja i životna putešestvija.
Koliko god da doprinosi izgradnji pojedinca kao ličnosti, vjera još više njeguje i propagira kolektiv kao najidealniji model društvenog života. Budući da smo u danima hadža, držim da je bilo vrlo svrsishodno osvrnuti se na pitanje kurbana na jedan drugačiji, Kur’anski način. U vrijeme kada se značajan broj nas (rekao bih, svake godine sve značajniji) sprema zaklati kurban, jako je bitno prizvati u sjećanje mudrost Adema, a.s., koji je upravo kroz kurban uznastojao zbližiti svoje sinove. Habilova čestitost, unatoč njegovom tragičnom završetku, predstavlja ideal svakog iskrenog i Allahu predanog vjernika. Musliman koji kolje kurban će, nošen Habilovim primjerom, na zlo uzvraćati dobrim, kurbanskim mesom će simbolično obradovati i onoga ko mu je, možda, leđa okrenuo, te će se potruditi da svojom dobrotom nadvlada svaku vrstu kabilovskog zla. On će tako odaslati jasnu poruku da je biće mira i harmonije te da to očekuje i želi od drugih. Kabil je zorna ilustracija svega onoga čemu musliman jasno i glasno mora kazati NE!, kako bi ostao na pravom kolosjeku. Ibrahim, a.s., je simbol brižnog ali i Allahovom emeru odanog roditelja. Naspram njega je mladi Ismail, a.s., čvrst i postojan kao najtvrđa stijena. Njegov primjer je model kome mladi trebaju težiti i iz kojeg crpimo vrlo bitnu pouku a to je da pokornost Allahu, dž.š., popraćena poslušnosti roditelju neminovno rezultira uspjehom i neizmjernom nagradom.
Ugradimo li prethodne napomene u našu svijest, siguran sam da ćemo, uz Allahovu pomoć, prema obredu klanja kurbana imati jedan novi, potpuniji odnos.Preporod
Od brata Kenana sam dobio ovaj izvjestaj
Kurbani 1430 h.g
Prikupljeno je i podijeljeno ukupno oko 7 tona kurbanskog mesa
Humanitarna organizacija Pomoć uspješno je realizovala, još jednu u nizu humanitarnih akcija, koju je ovoga puta sprovela za vrijeme najodabranijih dana tj. za dane bajrama 1430 h.g.
Prema ustaljenoj praksi na mjesec dana prije bajrama pokrenuli smo ovu veliku humanitarnu akciju. Obavjest smo dali preko lokalnih TV stanica: RTV Visoko, IC Kakanj, TV Igman… te radio stanice Naba, reklamirali smo se u časopisima SAFF i ASR. Štampali smo veliki broj letaka i plakata te ih podijelili Bošnjacima skoro u svim BH gradovima i brojnim džematima u dijaspori. Uslijedio je veliki odziv, a posebno nam je drago što su u ovoj akciji zajedno sa nama mnogi bošnjaci i bošnjakinje već 4 godine uzastopno.
Poslije prikupljenih sredstava, nabavila se kvalitetna veterinarski pregledana stoka, te iznajmila namjenska klaonica u kojoj se prvi dan kurban-bajrama izvršilo klanje kurbana, sječenje mesa, rashlaðivanje i pakovanje. Pored kurbana koje smo zaklali u vlastitoj režiji, prikupili smo odreðenu kolićinu mesa doniranu od strane muslimana koji su na taj naćin uzeli učešće u akciji. Prikupljeno je i podijeljeno ukupno oko 7 tona kurbanskog mesa. Pojedinačne kurbane smo pakovali po 5 kg, koje smo djelili na jednu porodicu, obuhvativši na taj način oko 1000 porodica.
Drugi dan kurban-bajrama vršena je dostava trećina kurbana onima koji su pri uplati svojih kurbana izrazili želju da im se dostavi dio kurbanskog mesa.
Isti drugi dan kurban-bajrama ranim sabahom sa vozilima punim kurbanskog mesa krenulo se na put ka Istočnoj Bosni. A u Istočnoj Bosni, kao i uvijek dočekala su nas radosna lica i dobrodošlica .
Prvo mjesto na putu bila je Međeđa u općini Višegrad, u njoj smo podijelili 200 kurbana.
U saradnji sa glavnim imamom Medžlisa Višegrad Hasanom ef. Skorupanom smo podijelili ove kurbane. Poslije ove podjele on je lično peuzeo 100 kurbana koje je podijelio u Dobrunu, a nas sa jednim džematlijom poslao u mjesto Kaoštice tkđ. u općini Višegrad.Podjelu u Kaoštici smo izvršili kod tek napravljene džamije sa malom munarom. Narod je bio presretan ne previše zbog mesa kolko zbog osjećaja da ipak neko na njih motri i misli o njihovoj sudbini u ovim bosanskim vrletima.
Kurbane smo podijelili i sljedećim udruženjima i licima:
•Članovima UG Budi mi prijatelj;
•Članovima UG Logoraša Ilijaš;
•Stanovnicima izbjegličkog kolektivnog centra Solidarnost u općini Doboj – Jug ;
•Socijalno ugroženim porodicama bez staratelja;
•Samohranim majkama, jetimima;Pored kurbana, znajući za njihovu radost, dijeljeni su bajramski paketići mališanima: jetimima i djeci koji žive bez očeva…
Ostaje nam da poželimo da ovakvih zijareta i podjela bude što više, ne zbog kurbana- nego zbog onog šta oni znače, a za ove ljude znače mnogo: znače pažnju, saosjećanje, dobročinstvo i milost, znače da nisu zaboravljeni, ostavljeni i prepušteni sami sebi.
Molimo Allaha dž. š. da primi dove svih onih koje smo zajedno pomogli, koje su upućivali pri preuzimanju kurbana za one koji su ih se sjetili i na ovaj način. ( Amin )
K U R B A N I 1431 (2010)
Isto kao i prosle godine otprilike od iste brace primam ovaj materijal pa cu ga ovdje i postavityi:
OPCIJA 1 – HO POMOC
od brata Kenana sam dobio sljedeci mail:
Esselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu, kako si mi brate?Allah vam dao svaki hajr obavjestavamo vas da smo kao i proteklih godina pokrenuli akciju Kurbani 1431. h.g.
U atachmentu je kompletan tekst u vezi ove akcije, s tim kad je ponuda dzematu i organizacijama za uplatu veceg broja kurbana cijena je jeftinija. Poselami dzematlije.
Cijna kurbana je 170 €
vise informacija na:
H. O. POMOĆ
Kovačića br.3
Visoko
Bosna i Hercegovina
71300http://www.pomoc@pomoc.ba
++387 32 734 901
++387 32 734 901mob. 061 623329
Propisi o kurbanu
http://www.islambosna.ba/index.php/islam/fikh/199-senad-eman
Hvala Allahu dž.š. koji nas učini sljedbenicima Njegova prijatelja Ibrahima i miljenika Muhameda a.s. Uzvišeni Allah dž.š. u Mudroj Knjizi kaže: ” Do Allaha neće doprijeti kurbansko meso niti krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša.” (Sura Hadždž, 37.) Kurban kao i ostali ibadeti ima svoje propise od kojih su najznačajniji sljedeći:
Definicija kurbana: Kurban je klanje određene životinje u tačno određeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu dž.š.
1. Historijat kurbana:
Propisan je druge godine po hidžri, kao i zekat i bajram namazi. Utemeljen je Kur’anom, Sunetom i Idžmaom (konsenzusom) svih muslimana, evo nekih od dokaza toga:
Kur’an:” Zato se Gospodaru svome klanjaj i kurban kolji.” (Sura Kevser,3.)
Sunet: ”Najbolji posao koji čovjek može za vrijeme kurbanskog Bajrama uraditi, a to je ujedno tada i najdraže djelo Allahu, jeste puštanje krvi svome kurbanu “ (Buhari i Muslim)
Kurban kao ibadet je sam po sebi opšteprihvaćen među svim muslimanima i u svim vremenima. Smisao (hikmet) kurbana je: Zahvalnost Gospodaru na mnogobrojnim Blagodatima, a posebno blagodati života i zdravlja i što nam iz godine u godinu daje priliku otkupa za učinjene grijehe. Važno je napomenuti kako je kurban poseban ibadet te da plačena sadaka u vrijednosti kurbana ne može zamjeniti prinošenje žrtve kurbana.
2. Propis (hukm) kurbana:
Kurban je vadžib (stoga dužnost) svakog slobodnog, imučnog muslimana koji nije musafir na dan Kurban bajrama (El hidaje fi šerh bidajetil mubteda, 2/354). Dokaz tome su Resulullahove s.a.v.s. rijeći: “Ko ima mogučnosti da zakolje kurban pa ga ne zakolje, neka se ne približava našoj musali (mjesto gdje se klanja Bajram namaz)” – Subulu sselam, 4/178, hadis 1265.
3. Uvjeti (šartovi) valjanosti kurbana:
Uvjeti da bi kurban bio vadžib:
– Mogućnost (kudret) osobe da ga kupi ili posjeduje. Osoba koja preko svojih osnovnih potreba posjeduje vrijednost nisaba (Nisam prema procjenama Rijaseta IZ BiH iznosi 2.813,00 KM, odnosno 1.438,00 EURA. op.IslamBosna) smatra se imučnom i takvoj osobi je klanje kurbana vadžib.
– Uvjeti da bi životinja mogla biti kurban: Sačuvanost od mahana koje obićno štete po zdravlje životinje ili utiču na kvalitet i kolićinu mesa. Resulullah savs kaže: ”Četvero ne može biti kurban: životinja jasne čoravosti, bolesna očitom bolešču, sakata vidljivom mahanom i iznemogla i neuhranjena životinja.”(Subulu sselam, 4/182, hadis 1267.)
Photo : CC *Melody*Photo : CC *Melody*
Kurban koji od uhranjenosti ne bi mogao stajati je valjan kurban. Najbolji kurban je kurban bez ikakvih mahana.
Uvjeti osobe koja je dužna zaklati kurban:
Da je ta osoba:
– musliman,
– slobodna,
– punoljetna,
– razumna,
– imučna,
– mukim (da nije musafir),
– da to ćini sa nijetom kurbana, to jeste da svi koji učestvuju u kurbanu imaju isključivo nijet kurbanske krvi i mesa. Tako, ako bi učestvovalo 7 osoba od kojih samo jedna od njih učestvuje radi mesa a ne radi kurbana, kurban ne bi bio valjan ostaloj šestorici. Također kurban akike (koji je sunnet za novorođenče) ne može biti u zajednickom kurbanu više osoba na dan Bajrama.4. Vrijeme klanja kurbana:
Prvi dan Bajrama nakon Bajram- namaza ili vremena potrebnog za obavljanje tog namaza za one koji ga zbog valjanih razloga nisu klanjali. To je sunet po hadisu Bera ibn Aziba: ” Prvo čime čemo početi ovaj naš dan je klanjati, potom se vratiti i zaklati, ko tako postupi postupio je po našem sunetu, ko zakolje prije namaza to je samo meso za njegovu porodicu i u tome nema ničega od obreda kurbana.” (Nasbu rraje, 4/212)
Pored prvog dana Bajrama kurban se može zaklati drugi i do pred zalazak sunca trečeg dana Bajrama. Prenosi se od Omera, Alije i Ibn Abasa r.a da je Allahov Poslanik savs rekao: ”Tri su dana klanja a prvi je najbolji.” (Nasbu rraje, 2/213).
– Mekruh je obavljati klanje noću prvog ili drugog dana Bajrama zbog mogučnosti greške izazvane pomračinom kao i zbog siromaha koji uglavnom dolaze danju kao i zbog odstupanja od osnova a to je klanje po danu.
– Ako bi prošlo vrijeme klanja a kupljeni kurban ne bi bio zaklan, takav kurban se daje živ u sadaku jer je on, u obicajnom pravu (urfu), kao i zavjetni kurban.
– Ako se namjenjeni kurban izgubi ili bude ukraden pa se kupi drugi a potom se pojavi prvi najbolje je zaklati oba. Ako bi zaklali prvog dovoljan je, ili drugog pod uvjetom da je isti ili bolji od prvog. (El fikhul islami ve ediletuhu, 3/606).5. Vrsta životinje koja može biti kurban
Kurban može biti samo jedna od “ behimetul en’am”: deva, krava (od nje je bivolica), ovca ili koza. Nije zabilježeno od Poslanika s.a.v.s. ili ashaba da su kao kurban zaklali nešto drugo mimo tih vrsta, jer je čin kurbana u uskoj vezi sa životinjom baš kao i zekat sa vrstom imetka.
Resulullah s.a.v.s. je zaklao za kurban dva ovna koji su bili bijeli i rogati a on je radio ono što je najbolje.
– Sve što je kurban teži i skuplji bolji je, shodno Allahovim dž.š. rijecima: ” Ko veliča znakove Allahove vjere – znak je čestita srca.” (Sura Hadždž, 32.) A kurban je jedan od svima prepoznatljivih (šeair) znakova Dini Islama.
– Kurban mora biti određene starosne dobi: deva od najmanje pet godina, goveče od najmanje dvije godine, koza od jedne godinu ili ovca od šest mjeseci.6. Jedan kurban je dovoljan za jedno domačinstvo.
Ibn Madže i Tirmizi bilježe od Ebu Ejuba: U vrijeme Resulullaha s.a.v.s. čovjek je klao jedan kurban za sebe i za svoje ukučane, pa su jeli i dijelili. Tako je bilo sve dok ljudi nisu postali ovakvi kakvim ih danas vidiš.
7. Ovca i koza mogu biti kurban samo za jednu osobu. Deva i goveče mogu biti kurban za najviše sedam osoba.
U Džabirovom hadisu stoji: ”Klali smo sa Resulullahom s.a.v.s. u Godini Hudejbije devu za nas sedmero i kravu za nas sedmero.” ( Muslim, 2/955, hadis 1318).8. Lijepo je (mendub) kod kurbana slijedeće:
– Čuvati (svezati) kurbana na nekoliko dana prije Bajrama zbog pripreme i ushičenja za tim ibadetom.
– Obilježiti ga vješanjem nečega oko vrata poistovječujući ga time sa hedjom ( kurbanom za one koji obavljaju hadž).
– Blago ga voditi do mjesta klanja i klanje izvršiti oštrim nožom.
– Zaklati ga svojom rukom jer je to obred približavanje Allahu dž.š. (kurbet) a takva djela je bolje uraditi lično sobom nego opunomočiti drugog.Resulullah savs je poklonio Haremu 100 kurbana, 60 i nekoliko je zaklao svojom mubarek rukom a ostale Alija r.a. (Nejlul evtar, 5/105)
– Prisustvovati klanju kurbana shodno riječima Resulullaha s.a.v.s. Fatimi r.a: ”Idi do svog kurbana, budi mu prisutna. Sa prvim kapima kurbanske krvi se brišu svi tvoji grijesi. Reci: INNE SALATI VE NUSUKI VE MAHJAJE VE MEMATI LILLAHI RABBIL ALEMINE LA ŠERIKE LEHU VE BI ZALIKE UMIRTU VE ENE EVVELUL MUSLIMIN. (Namaz moj, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvečeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman) (Sura El En’am, 162-163. ajet)
Prisutni ashab upita: Allahov Poslaniče, je li to samo za tebe i tvoju porodicu ili za sve muslimane? “Za sve muslimane”- reće. (Nasbu rraje, 4/219)
– Prilikom klanja proučiti: BISMILLAHI, VALLAHU EKBER, ALLAHUMME HAZA MINKE VE LEKE , ALLAHUMME TEKABBEL MINNI KEMA TEKABBELTE MIN IBRAHIME HALILIKE. (U ime Allaha, Allah je najveći, Gospodaru moj ovo je od mene Tebi, o Allahu, primi ga od mene onako kako si ga primio od tvoga prijatelja Ibrahima).
9. Cilj kurbana kao ibadeta je postignut onog momenta kada se krv prolije.
Lijepo je trećinu mesa zadržati za sebe, trečinu podijeliti kao sadaku a trečinu podijeliti kao poklon rodbini, prijateljima i komšijama. Allah dž.š. kaže: ”… jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi i onoga koji prosi.” (Sura Hadždž, 36.)
Krdo ovaca, Photo : CC vtveenKrdo ovaca, Photo : CC vtveen
10. Kurban za drugog.
Ako je taj drugi živ nije dozvoljeno zaklati kurban za njega osim sa njegovim odobrenjem. Dozvoljeno je zaklati kurban za umrlog i sa tim se kurbanom postupa kao i sa kurbanom živog, to jest ostavlja se i dijeli. Ako je umrli oporučio i ostavio sredstva za kurban onda je obaveza cijelog ga podijeliti. (El fikhul islami ve ediletuhu, 3/635).
11. Nije dozvoljeno prodavati dio kurbanskog mesa, vunu ili kurbansku kožu.
Resulullah savs je rekao: ”Ko proda kurbansku kožu taj od kurbana nema ništa.” ( Nasbu rraje, 4/218). Dozvoljeno je zadržati kožu za vlastite potrebe u domačinstvu.
12. Nije dozvoljeno unajmljenoj osobi koja kolje kurban dati bilo koji dio tog kurbana.
Nadoknadu za uloženi trud će dobiti iz drugog imetka mimo kurbana. Alija r.a. prenosi da je Resulullah savs rekao: ”Nemoj davati mesaru ništa od kurbana. Mi cemo mu dati od nas.” (Mutefekun alejhi)
13. Osoba koja kolje kurban može biti samo musliman, nikako ehlu kitab (krščanin ili židov)
Molimo Allaha dž.š. da ukabuli naš kurban i naša dobra djela. Amin.
Priredio: Senad Ćeman
- You must be logged in to reply to this topic.