-
2010. bi mogla biti najtoplija godina ikad
objavljeno: 11. 08. 2009 · autor: ajdin-k · rubrika: MagazinMeteorolozi najavljuju da bi zbog svega ovoga 2010. godina mogla biti najtoplija ikad zabilježena
sunce3 2010. bi mogla biti najtoplija godina ikad Novi El Ninjo je počeo. Sporadično zagrijavanje Pacifika, koje može promijeniti vremenske prilike širom svijeta, sada se intenzivira, kažu meteorolozi, objavljuje londonski The Independent.
Tako će se u narednih nekoliko mjeseci povećati suša u Africi, Indiji i Australiji, očekuju se obilne kiše u Južnoj Africi, dok će u Velikoj Britaniji temperatura ekstremno oscilirati – od toploga do hladnoga.
Meteorolozi najavljuju da bi zbog svega ovoga 2010. godina mogla biti najtoplija ikad zabilježena, prenio je RFE.
Ciklični fenomen koji se javlja svake dvije do sedam godina umnogome određuje globalne vremenske prilike.
El Ninjo iz 1997.-1998. u kombinaciji s globalnim zagrijavanjem prouzrokovao je da 1998. godina bude do sada najtoplija ikad zabilježena u svijetu. Svijet je tad prolazio kroz velike suše, a nemali broj katastrofalnih požara je buktao u jugoistočnoj Aziji.
Meteorolozi ne očekuju da će ovaj El Ninjo biti jednak onom iz 1998. godine, ali moguće je da će biti drugi po jačini.
Profesor Chris Folland iz Met Office Hadley Center for Climate Prediction and Research kaže: “Vrlo je vjerovatno da ćemo svjedočiti još većem globalnom zagrijavanju nego proteklih godina. Ustvari, već mu svjedočimo.”
El Ninjo je globalni atmosfersko-okeanski fenomen koji nastaje uslijed fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog okeana.
fena / bih-x.info
Resulbegović kuća u Trebinju
Resulbegović kuća, Trebinje, BiHPoslije pada Novog (danas Herceg Novi) u mletačke ruke 1687. godine, Bošnjaci se povlače u unutrašnjost bosanskog ejaleta i naseljavaju istočnu Hercegovinu.Jedna od najeminentnijih hercegnovskih familija je bila familija Resulbegović, koja je najprije naselila Staro Slano, 12 kilometara zapadno od Trebinja, gdje su sagradili svoj konak, čiji se ostaci i danas tamo nalaze.
Carskom naredbom, Osman je imenovan pašom i kapetanom Trebinja, malog naselja koje je preko noći postalo važna pogranična stanica.
Grad pod Osman-pašinom vlasti je utvrđen visokim bedemima u periodu od 1698. do 1728. godine. Bedemi i danas postoje, iako se grad nastavio širiti izvan njih.
Oko tvrđave je izgrađen hendek, kroz koji je tekla voda iz Trebišnjice, a u grad se ulazilo preko pokretnih mostova. Osman-paša nalaže i gradnju mnogih objekata, od kojih se ističu Osman-pašina džamija, izgrađena 1726. godine, te Begova kuća. Gradi se i Sahat kula, mnoge stambene zgrade i dućani.
Trebinje u to vrijeme dobija izgled koji ga danas čini prepoznatljivim i jednim od najljepših gradova u Bosni i Hercegovini
Bardača
Bardača, Srbac, BiHMočvarno područje Bardače obuhvata 11 jezera i nalazi se na prostoru između desne obale rijeke Save i lijeve obale rijeke Vrbas. Predstavlja veoma osjetljiv i važan ekosistem.
Ovaj rezervat veličine 670 hektara dom je za preko 100 vrsta ptica. Biološka raznolikost Bardače jedna je od najvažnijih ekoloških vrijednosti.
Neprocjenjivo bogatstvo opštine predstavlja već nadaleko poznata Bardača, rezervat prirode sa 11 jezera, jedinstven na ovim prostorima, rijetko područje prirode sa kolonijama zaštićenih ptica močvarica, barskom i vodenom florom i faunom, koje se razvija i kao rekreaciono područje.
Močvarno područje Bardače obuhvata 11 jezera i nalazi se na prostoru između desne obale rijeke Save i lijeve obale rijeke Vrbas. Predstavlja veoma osjetljiv i važan ekosistem. Ovaj rezervat veličine 670 hektara dom je za preko 100 vrsta ptica. Biološka raznolikost Bardače jedna je od najvažnijih ekoloških vrijednosti.
Ova prirodna močvara predstavlja i značajno stanište brojnih biljnih i životinjskih vrsta, uključujući i endemične vrste, i poznata je stanica migratornih ptica. Na močvarno-barskom području Bardače registrovano je 178 vrsta ptica (od kojih dvije vrste globalno ugroženih vrsta ptica, dok se neke vrste gnijezde samo na ovom lokalitetu).
O značaju i brojnosti ptičijih vrsta koje ovdje obitavaju, svjedoči i činjenica da je Bardača proglašena Ramsarskim mjestom, odnosno Bardača je uvrštena na listu močvarnih područja od međunarodnog značaja (”List of Wetlands of International Importance”).
Preostala barska područja u Evropi veoma su interesantna, danas već veoma zastupljenoj, grupi turista orjentisanih na eko-turizam. Zato je Bardača kao specifičan prirodni fenomen, pored Hutovog blata, vrlo značajan i nimalo zanemarljiv turistički resurs. Ona je danas područje ostataka jedinstvenog prirodnog fenomena i ljepote pejzaža. Ipak, može da privuče populaciju svih starosnih skupina i različitog nivoa obrazovanja, jer može da pruži niz zanimljivih aktivnosti na jednom mjestu. Očuvanost ostataka prirodnog ambijenta i autohtono oblikovane prirode predstavlja zasigurno jednu od najznačajnijih karakteristika turističke ponude Bardače. Karakteristični barski pejzaž Bardače, sa fragmentima jedinstvene prirodne vrijednosti kao i specifične naslijeđene navike stanovništva u odnosu na korišćenje zemljišta, specifične su i gotovo unikatne u ovom dijelu Evrope.
Neki od sadržaja, turističkih proizvoda i usluga koje Bardača može ponuditi su: sportsko-rekreativni turizam, kongresni turizam, ribolov, fotosafari, gastro ponuda, staze za šetnju, škole u prirodi, đačke ekskurzije, razne manifestacije, vikend i kamp naselja, naučno-istraživački centar, likovno-ekološka kolonija, sakupljanje ljekovitog bilja, idr.
Bardača takođe posjeduje objekte za ribolov, rekreaciju i zabavu. Ponovo se organizuju aktivnosti koje su nekada bile prisutne (takmičenje sportskih ribolovaca, ribarske večeri, organizacija raznih proslava, tematskih večeri, seminara, kongresa, i sl.) Možemo reći da je područje Bardače prirodna laboratorija koja predstavlja naučno-istraživački, sportsko-rekreativni i ugostiteljsko-turistički centar.
Na području Sportsko-rekreativnog centra Bardača, koji zauzima centralni dio ovog područja, izgrađen je motel kapaciteta 50 ležaja sa restoran salom kapaciteta 400 mjesta, uređeno je veliko jezero za kupanje i tereni za rekreaciju i sport. U neposrednoj blizini motela i bazena nalazi se prostor za kampovanje, površine je 3000 m², koji se iznajmljuje izletnicima i kamperima, kako za jednodnevi odmor tako i za višednevni boravak. Na prostoru Bardače izgrađen je i naučno-istraživački centar koji pripada PMF-u Banjaluka. Objekat je namijenjen studentima i profesorima koji se bave naučno-istraživačkim radom i ima mogućnosti za pružanje usluga posmatranja i izučavanja biljaka, ptica, riba i divljači.
Više od 20 godina na području Bardače djeluje ”Likovno-ekološka kolonija Bardača-Srbac” koja okuplja veliki broj slikara, vajara i drugih umjetnika sa prostora Balkana i šire. Kao rezultat rada ove poznate kolonije nastalo je preko 300 umjetnina različitih umjetničkih tehnika, inspirisanih ljepotom ovog područja i oplemenjenih iskonskim spojem prirode i ljudskog duha.
Ugrožen jedan od najljepših vodopada u BiH
U planu devastacije vodopada je i pomjeranje pritoke Studena te kontrola vodostaja…
“Slap Koćuša”, udruženje za poticanje i razvoj ruralnog područja mjesta Veljaci javlja kako su određeni pojedinci uz odobrenje odjeljenja za urbanizam, zajedno sa lokalnim vlastima planiraju izgraditi mini-hidrocentralu na lokaciji prelijepog vodopada Koćuša.
vodopad Koćuša, Ljubuški, BiH
U planu devastacije vodopada je i pomjeranje pritoke Studena te kontrola vodostaja. Svi poznavatelji ovog kraja znaju kako je vodostaj na Koćuši bio stalan, te bi se njegovom kontrolom uništila prirodna ravnoteža uzvodno, ali i nizvodno od vodopada, te sam vodopad.
Pored kršenja vlastitih zakona o izgradnji uz obale rijeka već su iskopane rupe dubine desetak metara kojim se pravi dovoljan pad za hidro-centralu. Ovim se krenulo u uništavanje do sada očuvane prirode, a sve zbog nekoliko kilovata električne energije.
udruženje “Slap Koćuša” pozvia sve ljubitelje prirode, ljude zdravog razuma i one koji ne žele betonizaciju naših vodopada da se jave na anketu koja se nalazi na stranici kocusa.info, te napišu svoj komentar o ovom ekocidu.
Vodopad Koćuša, Ljubuški, BiHVodopad Koćuša koji se nalazi u selu Veljaci, općina Ljubuški jedan je od prirodnih bisera ovoga kraja.
Pored vodopada od 12 m visine i širine 30 m na tom mjestu se nalazi više starih mlinica i stupa za valjanje sukna od kojih su neki još u funkciji. Prirodno bogatstvo ovog kraja čine i sedimentne stijene koje se talože milionima godina takozvana ‘’sedra” odnosno krečnjački talog koji se vjekovima koristio za izradu nastambi u Hercegovini.
Stanovnici ljubuškog kraja uveliko koriste i obližnje kupalište koje nije toliko popularno kao Kravice, ali po mnogima je mnogo ljepše.
BiH, Ekologija | 13.08.09 08:57
SIBioS pozvalo vlasti BiH da zaštite Vjetrenicu
Međunarodno društvo za podzemnu biologiju (SiBioS/ ISSB) ponovno je pozvalo vlasti u BiH da zaštite Vjetrenicu te da se pri planiranju rukovode kriterijima održivog razvitka, priopćeno je iz Speleološke udruge Vjetrenica-Popovo polje.
U pismu se navodi kako bi svijet mogao izgubiti jedan od najdragocjenijih dragulja u niski svjetske baštine, jer je Vjetrenica u svjetskim razmjerama jedna od dvije najbogatije pećine i važan podzemni hidrogeološki sistem.
Svjetsko društvo nadalje podsjeća da je 2004. godine Komisija za UNESCO BiH predložila vladi da nominira Vjetrenicu za Popis svjetske baštine te da se Vjetrenica nalazi na Smaragdnoj mreži područja od posebnog interesa za zaštitu.
“Društvo precizira da je Vjetrenica ugrožena crpljenjem vode s izvora Lukavac kojim se mijenjaju ekološki uvjeti u pećini, otvaranjem kamenoloma u zaštićenom području čime se mijenjaju obilježja krškog krajolika, namjerama elektrificiranja pećine bez konzultacije kvalificiranih institucija ili osoba i na druge načine”, stoji u priopćenju.
Fena / BH Telecom
Brigite Bardot spašava dva medvjeda iz BiH
26.09.2009. | 18:46
Brigite Bardot
[b]Ona je izrazila nadu da će ministar obilježiti njezin rođendan dajući joj kao poklon “da izvede medvjede iz pakla u kome se nalaze i ponudi im sretan i dostojan život”.
[/b]Francuska glumica Brigite Bardot zatražila je od vlasti u Bosni i Hercegovini da joj pomognu da spasi dva medvjeda koja su u zarobljeništvu.
Bardot, koja će u ponedeljak proslaviti 75. rođendan, želi da se medvjedi prebace u poseban azil u Nemačkoj, piše Srna.
– Tražimo vašu pomoć kako bi dobili potrebne dozvole za transport tih medvjeda u azil koji može da ih prihvati, navela je Brigite Bardot u pismu federalnom ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Damiru Ljubiću.
Ona je izrazila nadu da će ministar obilježiti njezin rođendan dajući joj kao poklon “da izvede medvjede iz pakla u kome se nalaze i ponudi im sretan i dostojan život u odgovarajućoj sredini”.
Lokalna organizacija za zaštitu životinja NOA ponudila je da organizuje prijevoz životinja prema azilu u Njemačkoj.
Bogdana Mijić iz NOA rekla je France pressu da su dva 18-mjesečna smeđa medvjeda u lancima na privatnom imanju u blizini Gornjeg Vakufa.
– Vlasnik drži restoran i zlostavlja životinje kako bi privukao pažnju i zabavio goste, rekla je Mijić.
– Podnijeli smo zahtjev da se ove životinje izvezu. One su ugrožene i u BiH ne postoji odgovarajuće mesto za njihovo držanje, rekla je Mijić.
Životinjama se ne daje odgovarajuća hrana kako bi bile slabe da se ne bi otrgnule od lanca.
– Lokalne vlasti pronašle su šest medvjeda koji žive u sličnim uvjetima u BiH i naredili njihovu eutanaziju, rekla je Mijić.
bitno.ba
Briga o okolišu
BiH|13.10.2009. u 08:00[b]Samo 2,2 posto teritorije BiH pod zaštitom države
Prirodne ljepote, uz kulturno-historijsko bogatstvo, kapaciteti su koji prosječne turiste privuku da dođu u određenu zemlju, provedu nekoliko dana, ostave novac i vrate se ponovo. Razvijene zemlje svoje prirodne vrijednosti stavljaju pod svoju upravu, dok ozbiljnijih i značajnih pomaka u oblasti zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini još uvijek nema.[/b]
UnaOčuvanje i unaprijeđenje prirodnih bogatstava očito se još nije našlo na dnevnom redu naše dokone vlasti. Prirodne ljepote BiH umjesto da budu stavljene pod posebnu zaštitu, prepuštene su nekontroliranoj eksploataciji i nemaru lokalnih vlasti i stanovništva.
Bosna i Hercegovina trenutno ima zakonski zaštićeno ukupno 2,2 posto površine, dok zemlje Evropske unije imaju preko deset ili 15 posto zaštićenih dijelova prirode. Podsjetimo, najveći dio zaštićenih područja čine nacionalni parkovi, dva ‘stara’- Sutjeska osnovan 1965. godine, nacionalni park Kozara osnovan 1967. godine, te jedan ‘novi’- nacionalni park Una, koji je utemeljen 2008. godine. Spomenicima prirode proglašeni su Skakavac, Prokoško jezero, vrelo Bosne i Tajan, parkovi prirode su Hutovo Blato i Blidinje, a zaštićeni pejzaži Bijambare i Bentbaša.
Komparacije radi, Slovenija je prema posljednjim dostupnim informacijama zaštitila više od sedam posto svoje površine, Hrvatska preko 9, Makedonija preko 8, Srbija preko 6, a Crna Gora preko 7. Bosna i Hercegovina je uz pritisak nevladinih organizacija, sebi zacrtala da će do 2010. godine uspjeti zaštiti tek 3 posto svoje površine.
BiH je već prema ranijim strateškim dokumentima kao što je NEAP trebala do sada imati oko 7 posto zaštićenih dijelova prirode, no realizacija takvih planova još uvijek se ne nazire.
Nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa čiji su aktivisti angažovani u oblasti zaštite okoliša, smatra da je pred našom zemljom dug put kada je u pitanju briga za prirodne potencijale i čvrsta opredjeljenost vlasti da iste stavi pod svoje okrilje.
„Pokrenuli smo više kampanja kako bi nadležni do kraja 2010. godine zaštitili tri posto teritorije. U okviru ovog projekta rađene su aktivnosti za zaštitu planine Konjuh, Bardača, obale Vrbasa , a pokrenute su aktivnosti za proglašenja zaštićenim podrućjima Prenj-Čvrsnica-Čabulja, Igman-Bjelašnica, Trebižat i Vjetrenica“, kaže Zoran Adžaip, aktivista CCI, za Sarajevo-x.com.
No, problemi se ne završavaju usvajanjem zakona, jer njihova (ne)implementacija znači da sankcije za prekršioce skoro da ne postoje. Do sada nikada nijedna inspekcija nije kaznila nekoga za nepoštivanje Zakona o zaštiti prirode, osim kada se desi ekocid, pa mediji skrenu pažnjui.
“Temeljni problem zaštite prirode i zaštićenih područja je održivi razvoj tih lokaliteta. Nema spremnosti unutar svih nivoa vlasti, a ni u lokalnoj zajednici, jer se još uvijek gleda da su to “tereti” i nameti vlastima, a ne razvojni potencijal i zapošljavanje ljudi“, navodi Adžaip.
On dalje navodi da su lokalni “šerifi” uzurpirali pojedine prostore i koče cijeli proces.
„Navest ću samo primjer Prokoškog jezera kraj Fojnice – svi zakonski i podzakonski akti su doneseni na nivou Srednjobosanskog kantona, ali provedba zakona nije ni počela. Jezero umire , a vikendaši i dalje uzimaju dragocjenu vodu i ispuštaju kanalizaciju u jezero, što je dovelo do teškog zarastanja jezera“, upozorava on.
Tako u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma priznaju da je „broj zaštićenih područja u odnosu na stepen prirodnih vrijednosti Bosne i Hercegovine generalno veoma mali, te je neophodno pripremiti i primjeniti potpuno novi pristup u upravljanju prostorima specijalne namjene“.
Također ističu da „zaštićenim područjima koja se već nalaze u bazi podataka ne upravlja sukladno znanstvenim ekološkim principima“. Radi se o tome da poslijeratnim zakonima koji se odnose na ovu oblast nije jasno istaknuto preuzimanje ranije zaštićenih područja. Stoga, kako ističu, dolazi do zanemarivanja određenih područja kao zaštićenih ili do proglašavanja već zaštićenih područja.
(Sarajevo-x.comPrašume BiH
Prašume, zaboravljeno ekološko blago, jedan su od bisera turistističke ponude BiH, uprkos tome što su u posljednjim godinama potisnute na marginu interesa javnosti. Pri pomenu riječi prašuma, mnogi ljudi skloni su da zamisle neku egzotičnu šumu koju teško da će kad u životu imati priliku da vide.
U stvarnosti je, međutim, ova slika daleko od pravog značenja riječi prašuma, a stanovnici BiH ne samo da su u prilici takvu šumu da posjete, nego mnogi od njih zapravo žive u blizini jedne od četiri postojeće bosanske prašume. Perućica, Lom, Janja i Durmiševica;) , mada još nisu sve zvanično registrovane kao takve, od strane stručnjaka jasno su okarakterisane kao prašume.
Prašuma PerućicaNa državnom nivou dvije zvanično priznate prašume jesu Perućica i Durmiševica, dok je dokumentacija o Lomu i Janju potpuno pripremljena, tako da je za skoriju budućnost predviđeno i njihovo registrovanje.
U posjeti prašumi DurmiševiciVećina stručnjaka slaže se da je dovoljan i jedini uslov koji bi jedna šuma trebalo da ispunjava da bi se okarakterisala kao prašuma da se u njoj na višedecenijski period isključi djelovanje čovjeka. To onda znači da je dovoljno bilo koju šumu `ne dirati` tri do četiri decenije i ta će šuma dobiti osnovne karakteristike prašume. Sam naziv prašuma upućuje nas na to da se radi o staroj šumi i to je osnovna razlika između prašume i drugih šuma. Prašuma je šuma u kojoj nije bilo ljudskih intervencija, pod čim se, prije svega, misli na sječu stabala.
Nekada su na ovim prostorima sve šume bile prašume. Proces prevođenja prašuma u privredne šume trajao je decenijama, tokom kojih je vrlo malo površina ostalo sačuvano od sječe i to je jedan od razloga što su prašume danas dragocjene. Međutim, trebalo bi da znamo, da bi jedna šuma bila prašuma, u njoj nisu dozvoljene ni bilo koje druge aktivnosti, čak ni korištenje dubećih ili oborenih suvih stabala. Ta stabla predstavljaju dom odnosno životni prostor drugih stanovnika prašume, kao što su gljive, insekti i mnoge životinje. Time se čuva prirodna ravnoteža, koja upravo i jeste najveća vrijednost prašuma. One su za nauku od neprocjenjive vrijednosti. Prašume su laboratorije za šumare, biologe i druge istraživače`, objasnio je Maunaga, te dodao da su, osim za istraživanja, prašume veoma važne i kao čuvari biološke raznolikosti.
U našoj zemlji, međutim, kako kaže, ova funkcija prašuma nije toliko izražena zbog činjenice da su gotovo sve naše šume prirodne i sa bogatom biološkom raznovrsnošću. Po njegovim pretpostavkama, većina ljudi prašumu zamišlja kao gustu i mračnu neprohodnu šumu s ogromnim stablima, kroz koju bi se prolazilo sa izvjesnom dozom straha. Međutim, kako kaže, u zavisnosti od razvojne faze pojedinih dijelova prašume, negdje, ukoliko se radi o početnoj fazi razvoja, sasvim logično prevladavaju mlada i nevelika stabla.
`Priroda obara prestarjela debela stabla, nova stabla niču i ciklus se nastavlja. U našim uslovima stabla u prašumama dostižu starost i do 300 ili čak 400 godina. Tako da je u dijelovima koji su u kasnoj fazi razvoja moguće vidjeti džinovska stabla jele, smrče i bukve, prizore oborenih stabala na kojima se odvija život drugih organizama i razne prirodne prizore koji oduševljavaju prolaznika`, opisuje Maunaga bosanske prašume.
Zbog svojih izuzetnih vrijednosti, veličine i ljepote, Perućica je već dugo predmet velikog interesovanja i istraživanja. To je naša najveća i najljepša prašuma, smještena ispod padina Maglića u sklopu Nacionalnog parka `Sutjeska`. Njenu površinu od 1.434 hektara proučavali su mnogi botaničari, biolozi i ekolozi, te je tako ona postala značajan naučni prirodni objekat.
Prašuma Janj, kako stoji u studiji, s ukupnom površinom 295 hektara, nalazi se na području opštine Šipovo. Smještena je na zapadne padine masiva Stolovaš, na pravcu Šipovo – Donji Vakuf i to na nadmorskoj visini između 1.200 i 1.500 metara. I Janj i Lom su pretežno mješovite šume bukve, jele i smrče na dolomitima ili, u slučaju Loma, na krečnjačkoj podlozi. Površina Durmiševice, koja se nalazi u širem obuhvatu igmanske Ravne Vale, iznosi 45 hektara, što su otprilike površine šuma koje se u Evropi izdvajaju za potpunu zaštitu.
Jasno je, prašume su djelić iskonske prirode i zbog toga ih treba brižljivo čuvati za sadašnje i buduće generacije naše zemlje i Evrope. A, ko se u našoj zemlji o tome brine?
U RS, naime, postoji Zakon o zaštiti prirode, koji je donesen 2002. godine. Tada je na inicijativu i uz pomoć EU doneseno više zakona koji normativno uređuju oblast zaštite životne sredine. Pored ovog, tu je i čitav niz drugih zakona, za koje je nadležno Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije. Što se tiče Federacije BiH, najveću pažnju šumskom blagu posvećuje, prije svega, Šumarski fakultet Sarajevo, ali su, u zavisnosti od kategorije zaštićenosti u očuvanje uključene i druge institucije. Inače, prašumama u RS gazduju lokalna šumska gazdinstva, pa tako prašumom Janj gazduje Šumsko gazdinstvo `Gorica` Šipovo, dok Lomom gazduje `Oštrelj` Drinić. Dormiševica je u nadležnosti `Sarajevo šumaPosljedice klimatskih promjena: Neretva će nestati, more će ući duboko u BiH!
22. 12. 2009. • 13:53 S. B.
Rijeka Neretva / 24sata.info24SI – Ako se nastavi sadašnji tempo klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, doći će do katastrofe ogromnih razmjera. Među ostalim, zbog povećanja nivoa mora, ono će preko doline Neretve ući duboko u BiH što znači da će ta rijeka nestati!
Ovo su upozorenja koja šalju stručnjaci, a prof. dr. Nataša Markovska koja je učestvovala na samitu o klimatskim promjenama u Kopenhagenu, izjavila je za “San” da će zbog globalnog zagrijavanja doći do potapanja priobalja na Jadranu. To znači da će sva mjesta na jadranskoj obali ostati bez svojih riva i luka.
Najcrnje prognoze kažu da bi prosječne temperature mogle porasti od 4,9 do 6,1 stepen što bi nivo mora moglo povećati za 50 centimetara. U tom slučaju pod vodom će se naći 100 miliona kvadratnih metara kopna!
Inače, od 1994. godine do danas nivo mora povećao se za 15 centimetara.
(24sata.info)
Promocija Eko i seoskog turizma u Umoljanima na podrućju Bjelašnice u organizaciji Udruženja “Kanjon Rakitnice”
Šteta što je ovako dobro organizovanu promociju pokvarilo loše vrijeme, koje nije omogućilo predstavljanje cijelog predviđenog programa i prisustvovanje većeg broja ljubitelja prirode i planine Bjelašnice.
Pogled na Umoljne
Izvorne pjesme sa Bjelašnice na Promociji eko i seoskog turizma u Umoljanimana su izvodile članice KUD-a u narodnim nošnjama ovog kraja.
Sofra sa današnje Promocije eko i seoskog turizma u Umoljanima[img size=150]
http://img695.imageshack.us/img695/3332/img0139vt.jpg%5B/img%5D
Sunčanica
Na povratku se nabralo i gljiva!Promocija Eko i seoskog turizma u Umoljanima na podrućju Bjelašnice u organizaciji Udruženja “Kanjon Rakitnice”
Šteta što je ovako dobro organizovanu promociju pokvarilo loše vrijeme, koje nije omogućilo predstavljanje cijelog predviđenog programa i prisustvovanje većeg broja ljubitelja prirode i planine Bjelašnice.
Pogled na Umoljne
Izvorne pjesme sa Bjelašnice na Promociji eko i seoskog turizma u Umoljanimana su izvodile članice KUD-a u narodnim nošnjama ovog kraja.
Sofra sa današnje Promocije eko i seoskog turizma u Umoljanima[img size=150]
http://img695.imageshack.us/img695/3332/img0139vt.jpg%5B/img%5D
Sunčanica
Na povratku se nabralo i gljiva!
- You must be logged in to reply to this topic.