-
Turizam i ekologija umjesto hidrocentrala
Zanemarujući činjenicu da je USK svoj ekonomski razvoj polaže na ekologiji i turizmu, pojedini bosanskohercegovački energetski lobiji po svaku cijenu žele na prostoru ovdašnjih rijeka izgraditi mini hidrocentrale.Priče o izgradnji hidrocentrala na Sani , Uncu i Uni , neshvatljive su uzme li se u obzir činjenica da su u toku aktivnosti na proglašenju rijeke Une i Unca nacionalnim parkom.
Zanemaruju li pojedinci ove aktivnosti svjesno ili ne, ostaje da se vidi, no kako kaže Muhamed Ibrahimpašić, član Savjetodavnog vijeća za okoliš F BiH, turizam i ekologija su strateške grane u USK-a, pa otud nevjerica ovdašnjeg stanovništa o najavi gradnji hidrocentrala na ovom području.
« Građani USK-a odavno su se opredijelili da sačuvaju svoje prirodne ljepote i koristimo ih u turističke svrhe. Nas ne interesuju najave gradnje hidroelektrana na Sani i Uncu, jer smo odlučni sačuvati ljepote ovog kraja i nadam se da će sve strukture stati iza takvih namjera «- kaže Ibrahimpašić. Još više čudi odluka Vlade F BiH jer je u toku izrada Prostornog plana USK-a i Nacionalnog parka Una , te Prostornog plana F BiH , što kako kaže Ibrahimpašić, prejudicira neke stvari , odnosno ulazi se na mala vrata u jedan proces koji može imati dalekosežne posljedice.
« Nije sporno da država iskoristi svoje prirodne potencijale, ali je sporno da se daje nekoliko lokaliteta u F BiH koji su vrlo važni za ovu zemlju. Nije sporno istraživati potencijale, ali se oni trebaju raditi korak po korak , a ne na ovakav način « – kaže Ibrahimpašić, te dodaje da će na prvoj sjednici Savjetodavnog vijeća za okoliš F BiH nominirati ovaj problem.
Ibrahimpašić kaže da je za potrebe Energoinvesta, još daleke 1986. godine urađena studija izvodljivosti gradnje hidroelektrane Rmanj na Uncu.
« Kada su urađena sva potrebna istraživanja i mjerenja , hidrogeološki nalazi su na našu sreću bili vrlo loši. Dokazano je da su krečnjačke stijene vrlo porozne i vodo neodržive , te da postoji mnogo izvora i ponora kojima bi voda oticala « -kaže Ibrahimpašić, te dodaje da je kanjon na osnovu takvih istraživanja nepogodan za bilo kakvu izgradnju hidrocentrale
izvor novi radio bihac
SAMO SURADNJOM MOŽEMO DO ČISTE I OČUVANE NERETVE
Autor/ica: Ivica Petrinić
U Metkoviću JE 11.04.2008. održana jednodnevna radionica pod nazivom “Održivo upravljanje i zaštita sliva rijeke Neretve” u organizaciji Zelene akcije iz Zagreba. Cilj radionice je bio kroz višedionički skup predstavnika Hrvatske i Bosne i Hercegovine raspraviti relevantne čimbenike zaštite i korištenja prekograničnog sliva rijeke Neretve, postojećih problema te rješenja istih, a kako bi se osigurao kvalitetan život u slivu i očuvanje same rijeke Neretve i okolnog područja u obje zemlje. Na radionici su sudjelovali predstavnici udruga, znanstvenih institucija, javnih ustanova te vlasti iz Hrvatske i BiH.
Radionica je započela kratkim predstavljanjem bioloških vrijednosti sliva rijeke Neretve o čemu su govorili doc. dr sc Sanja Gottstein sa PMF-a u Zagrebu, Gvido Piasevoli iz Splita, Borut Stumberger iz Euronatur-a i Ana Musa iz udruge Lijepa naša ogranak Ploče. Petra Rodić Baranović iz Državnog zavoda za zaštitu prirode predstavila je prijedlog zaštite delte Neretve te dosadašnji rad Zavoda na toj temi. Irma Popović iz Zelene akcije predstavila je europsku okvirnu dirketivu za upravljanje vodama koje predstavljaju obveze RH u tom pogledu prema EU.
Kroz diskusiju se uvidjelo da do zaštite tj. održivog dugoročnog korištenja sliva rijeke Neretve može doći isključivo samo aktivnom suradnjom dviju država na svim nivoima, od državne i lokalne vlasti do lokalnog stanovništva kao krajnjih korisnika tih prirodnih dobara i prostora. “Aktivna suradnja na zaštiti okoliša, a naročito vodnih resursa, bi trebala biti imperativ obje države, jer će se samo tako moći postići održivi razvoj i kvalitetan i harmoničan život u regiji” rekla je Irma Popović, koordinatorica projekta.
Sudionici su se složili da je integrirano upravljanje i zaštita delte Neretve nužno, a samo područje je idealno za razvoj ekološke poljoprivrede, eko-turizma (promatranje ptica) i sličnih aktivnosti. Standardizacija mjera upravljanja vodnim resursima za obje države je hitno potrebna te je predloženo osnivanje prekogranične međudržavne komisije (Neretvanska komisija) kao jedno od mogućih rješenja. Glavni zaključak radionice jest da je suživot čovjeka i prirode moguć, ali je nužna promjena stavova te fleksibilnost na promjene.
Projekt je financiran od strane Europske komisije kroz fond CARDS 2004, a radionicu i naše aktivnosti na Neretvi podržava i međunarodna organizacija Euronatur i fundacija MAVA. Pored Zelene akcije iz Zagreba u projekt su uključene i Brodska ekološka udruga Zemlja-BEUZ iz Slavonskog Broda, Pokret prijatelja prirode “Lijepa naša” ogranak Ploče, te udruge iz Bosne i Hercegovine: Eko Neretva iz Jablanice i Centar za životnu sredinu iz Banja Luke. Cilj projekta je podizanje svijesti, znanja i razine prekogranične suradnje na zaštiti okoliša kroz promicanje zaštite biološke raznolikosti rijeka i održivo korištenje prirodnih resursa u široj pograničnoj regiji Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Post count: 2088
Energetika je znacajan faktor razvoja savremenog drustva zarad koje se obimno narusava prirodna sredina i prirodni procesi. Naime, cuveni vodopad na rijeci Plivi je tokom poplava 1995. i 1996. godine, zbog neregulisanja protoka vode radom HE Jajce I, bio gotovo u potpunosti unisten, neregulisan protok vode utjece i na nestvaranje sedre sto je jedna od karakteristika vodopada i korita Plive. Iako je izvrsena obnova vodopada i regulisanje protoka vode, ovaj projekat nije zadovoljio potrebe zastite istog. Ovo je jedan od primjera da drzava treba ulagati u obnovu i ocuvanje prirodnih ljepota kojima obiluje nasa zemlja.
Bez obzira koliko odredjena aktivnost donosila drzavi dobit, ako se ista negativno odrazava na prirodnu sredinu sve relevantne drzavne institucije bi trebale izgraditi pravilan stav i donijeti adekvatnu odluku koja nije na ustrb prirode odnosno prirodne sredine.
[i]Budimo odlucni i sacuvajmo ono sto nam je priroda podarila
[/i]Lipljan iz Une vraća život Drini
Članovi Sportsko – ribolovnog društva „Halil Sofradžija“ iz Ustikoline u Drinu su spustili 5.800 komada lipljana. Zahvaljujuć i sredstvima biznismena Redže Bekte i njegove kćerke Enise, lipljan je dopremljen iz ribogojilišta Martin-Brod, a prve primjerke u Drinu su pustili najmlađi ribolovci Ermin i Ervin Bekto.
Poribljavanje je izvršeno na lokalitetima Mravojed, Modran i na ušću rijeke Koline, a najmlađim ribolovcima pomogli su i članovi uprave SRD Avdo Sofradžija i Senad Šahinpašić.
– Projekt poribljavanja će se provoditi u naredne dvije godine i u njega će biti uloženo oko 50.000 KM. To znači vraćanje života rijeci Drini, jer ovo je prvo poribljavanje autohtonom ribom – kazao nam je Admir Kuljuh, predsjednik SRD „Halil Sofradžija“.
– Ova riba je porijeklom iz Une i ovo je prvi put da su bh. proizvođači uspjeli vještački proizvesti lipljana, što je veoma teško – ističe prof. dr. Avdo Sofradžija.
(Dnevni Avaz)
Post count: 2088Post count: 2088Federacija Bosne i Hercegovine dobila ekološku oznaku
Okončana je procedura javnog natječaja i odabrano grafičko rješenje ekološke oznake koja predstavlja stiliziranu kombinaciju simbola jabuke i planete Zemlje sa eko-sloganom PRIJATELJ OKOLIŠA, čime se Federacija Bosne i Hercegovine priključila u sustav dodjele ekološke oznake koja pridonose očuvanju okoliša. Ekološka oznaka, kao tzv. mekani instrument politike zaštite okoliša, izravno je usmjerena na tržište s ciljem pružanja krajnjem potrošaču vjerodostojne informaciju o ekološkim karakteristikama proizvoda.
Na natječaj, što ga je raspisalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma, pristiglo je 57 šifriranih radova, a Povjerenstvo za odabir grafičkog rješenja eko-oznake i eko-sloganaje odlučilo je da prva nagrada pripadne autoru rada pod šifrom PRENJ, koji je kao eko-oznaku predložio stiliziranu kombinaciju simbola jabuke i planete Zemlje sa eko-sloganom PRIJATELJ OKOLIŠA.
Drugu nagradu Povjerenstvo je dodijelilo autoru rada pod šifrom 11-08-80 sa eko-oznakom i sloganom ČISTO BiH, dok je treća nagrada pripala autoru rada CVIJET OKOLIŠA sa istovjetnim eko-sloganom.
Autorski rad pod šifrom PRENJ predstavlja konačan izbor eko-oznake i eko-slogana Federacije BiH, te će biti objavljen u “Službenim novinama Federacije BiH”.
Sama dodjela eko-oznake temelji se na unaprijed postavljenim kriterijima koje propisuje Pravilnik o eko-oznakama i načinu upravljanja eko-oznakama,a dodjeljivat će se proizvođačima onih proizvoda koji imaju odgovarajuću kvalitetu sa stajališta zaštite okoliša tijekom cjelokupnog životnog ciklusa proizvoda i označava onaj proizvod koji u odnosu na srodne ili iste ima smanjeni utjecaj na okoliš.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma planira provesti javnu kampanju kako bi u javnosti zaživjela svijest o ekološkoj prihvatljivosti kao “dodatnoj kvaliteti” proizvoda koju jamči eko-oznaka PRIJATELJ OKOLIŠA.Kad vam neko kaze ljeto,vecina vas misli na odmor,more,brda i druzenje sa rajom koju niste vidjeli vec duze vrijeme.Na zalos ovdje kod mene,na jugu Francuske ljeto sa sobom donosi susu i pozare.U Italiji,Spaniji kao i Francuskoj svake godine izgori vise stotina hiljada hektara sume.Prije tri dana blizu Marselja 5000 hektara sume je izgorilo za dan i po.
Livanjske divlje konje hitno zaštititi
Livanjski ljepotani s Kruga su divlji ako se ima u vidu način njihovog preživljavanja, te krda u kojima se kreću i kojima se ne smije baš olako prilazitiDivlji konji s Kruga LivnoDesetak kilometara jugozapadno od Livna, na platou Krug, može se vidjeti jedan od zaštitnih znakova ne samo ove općine nego i Livanjskog kantona. Naime, tu u divljini žive konji, njih dvjestotinjak, čiji je opstanak ugrožen iz više aspekata.
Stradaju na cesti
O divljim livanjskim konjima pisali su i domaći i strani mediji, ali to je očito dosad bilo nedovoljno za animiranje viših nivoa vlasti koji bi trebali stati u zaštitu ovih životinja.
– Do sada smo od mnogih tražili pomoć u zaštiti konja, jer sami nemamo dovoljno sredstava. Nedavno smo dobili 5.000 KM od Ministarstva turizma i zaštite okoliša FBiH i upotrijebit ćemo novac za izradu zaštitnih ograda na nepreglednim prijevojima i označavanju mjesta gdje konji izlaze na cestu kako ne bi i dalje u prometu stradavali – kazala nam je direktorica Turističke zajednice LK Slava Jukić.
Livanjski ljepotani s Kruga su divlji ako se ima u vidu način njihovog preživljavanja, te krda u kojima se kreću i kojima se ne smije baš olako prilaziti. Znaju biti i vrlo agresivni ako osjete ugroženost ili nepoželjne goste. S druge strane, pitomi su po tome što se zna ko su im pragospodari, odnosno, iz čijih štala potječu njihovi preci. Radi se o poznatim livanjskim stočarskim porodicama iz Gubera, Komorana, Begovače, Podgrede, Potočana…
Predsjednik Vlade LK Nediljko Rimac mišljenja da ovi konji moraju biti bolje zaštićeni.
– Oni su prirodni fenomen i jedna od najvećih ljepota našeg kraja te zaslužuju bolji status. Što se mene tiče, Vlada će uprkos krizi učiniti sve u granicama mogućnosti da sačuvamo ovo blago, a to ćemo raditi putem Ministarstva poljoprivrede, koje je već na tom planu nešto poduzimalo – kaže Rimac.
Turistička atrakcija
Mislav Sučić, bivši općinski vijećnik i sadašnji zastupnik u Federalnom parlamentu i Kantonalnoj skupštini, jedan je od članova porodice Sučić čiji su konji također svojevremeno puštanjem na Krug postali divlji.
– To su sada zajednički konji. Treba ih tretirati kao zajedničko bogatstvo i turističku atrakciju uz stručno nadgledanje – ističe Sučić.
Krađa ždrebadi
Divlji livanjski konji ugroženi su najviše od konjokradice. Ukradeno je čak tridesetak ždrebadi. Prema Sučićevom mišljenju, lokacija na Borovoj Glavi, gdje ih Mario Jozić ispred šumarije pazi i hrani, nije dobra za ove životinje, pa predlaže da hranilice budu izmještene dalje od glavne ceste, te da ih jedan čovjek stalno nadgleda i pazi.
bih-x.info
- You must be logged in to reply to this topic.