Vatikan odbacuje čudo iz Međugorja?
Zanimljivosti | 10.10.09 14:27
Sveta Stolica priprema novi dokument o ukazanju. Navodne čudesne događaje moraju pretresti teolozi, psihijatri pa i egzorcisti da se utvrdi je li vidjelac psihološki stabilan.
MeđugorjeSveta Stolica priprema nov dokument o takozvanome međugorskom fenomenu, u kojemu će Katolička crkva službeno obznaniti smatra li da se u Međugorju zaista ukazuje Bogorodica.
Kako najavljuju neki vatikanisti, na primjer Marco Tossati u torinskoj Stampi, vjerojatno je da Sveta Stolica neće priznati da su zbivanja u Međugorju nadnaravna.Dokument treba očekivati uskoro, najavio je predsjednik katoličke Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski i metropolit sarajevski u intervjuu agenciji Reuters: “Očekujemo nove upute o tome. Ne vjerujem da ćemo morati čekati dugo, pretpostavljam da će to biti ove godine, ali to još nije jasno”.
Sarajevski kardinal je najavio da u studenome dolazi u Rim i da će tada o tome raspravljati. Nije još jasno ni hoće li to biti poseban dokument ili je riječ o već dulje najavljivanom naputku o postupanju s navodnim nadnaravnim fenomenima, koji priprema Kongregacija za nauk vjere, kurijalni dikasterij u kojemu se pravovjerje luči od hereze, i kojemu je Benedikt XVI. bio na čelu više od dva desetljeća, sve dok nije izabran za papu. I sadašnji kardinal državni tajnik Tarcisio Bertone dugo je djelovao kao tajnik te Kongregacije, te se osobno bavio međugorskim fenomenom.
U početku ove godine izvori bliski Vatikanu najavili su da će naputak biti sročen i upućen katoličkim biskupima širom svijeta i tako dopuniti i precizirati slične upute poslane još 1978., dok je na čelu Kongregacije bio hrvatski kardinal Franjo Šeper.
Što će zaista biti u najavljenom dokumentu vidjet ćemo kad ga potpiše prefekt Kongregacije za nauk vjere William Levada i kada ga odobri Papa.
Ako se ostvari ono što je najavljivano u početku ove godine, onda su promjene više u tehnološkoj nego u faktičkoj sferi. Kongregacija će po tom izvoru preporučiti dijecezanskim komisijama da podatke o navodno čudesnim događajima pretresu stručnjaci teolozi, psihijatri, pa i egzorcisti, kako bi utvrdili je li vidjelac psihološki stabilan, jesu li njegove vizije u skladu s crkvenim učenjem, bi li od fenomena imao neku korist, nije li u to upleo papke Nečastivi. Pretrest će se i kompjuter da se vidi da nije vidjelac kopirao opis fenomena od koga drugoga. Vidjelac ne bi smio govoriti javnosti o svom iskustvu, pa i zato da netko ne izmisli fenomen da bi postao glasovit.
Očita svrha dokumenta po tim najavama nije uvođenje nikakvih revolucionarnih novosti, nego ujednačavanje postupka, uz osvrt na nova tehnološka dostignuća.
Ti bi naputci bili u skladu i s drugima recentnima (i prije egzorcizma ispituje se psihičko zdravlje i stabilnost navodno opsjednutoga, na primjer). Zbiljska novost je pretraga kompjutora.
Katolička crkva je i dosad bila razmjerno oprezna. Francuski mariolog René Laurentin dokumentirao je oko 2450 navodnih Bogorodičinih ukazanja u povijesti Crkve, od kojih tristotinjak u prošlom stoljeću. Katolička crkva ih je priznala usve dvanaest. Posljednje priznato, u Lausu, čekalo je tri i pol stoljeća.
Proces u prvoj fazi ostaje u nadležnosti mjesnog biskupa. I to hendikepira Međugorje, jer su oba biskupa ordinarija u posljednjih 28 godina, prvo Pavao Žanić, pa Ratko Perić, od početka žestoko skeptična spram čuda hercegovačkih franjevaca.
Mons. Perić je više puta ponovio da Katolička crkva ne priznaje da se u Međgorju ukazuje Bogorodica, a u intervjuu Crkvi na kamenu je ustvrdio da ni papa Benedikt XVI. ne vjeruje u čudesnu narav međugorskog fenomena. Ove godine je Perić poručio vjernicima i svećenicima da se “ne ponašaju kao da su ‘ukazanja’ priznata i dostojna vjere”.
Još 1991. je tadašnja Biskupska konferencija Jugoslavije, na zasjedanju u Zadru, objavila 10. travnja izjavu o Međugorju u kojoj se kaže i ovo: “Na temelju dosadašnjeg istraživanja ne može se ustvrditi da se radi o nadnaravnim ukazanjima i objavama. Međutim, brojna okupljanja vjernika zahtijevaju pozornost i pastoralnu skrb u prvom redu dijecezanskog biskupa, a s njim i drugih biskupa, kako bi se u Međugorju, promicala zdrava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, u skladu s učenjem Crkve”. To su više puta doslovce ponavljali iz Vatikanu, a dvaput su objavljivana i pisma tadašnjeg biskupa Bertonea drugim biskupima u kojima se pozivao na to gledište bivše BKJ.
VL