mirsad_d
Participant
    Post count: 4000

    “Bosansko-hercegovački pastirski pas- tornjak”

    Ova pasmina živi na području BiH koja je tu postojala hiljadu godina unazad, o čemu svjedoči i pisani dokument. Hroničari su ovog psa registrirali prije deset stoljeća pod nazivom Kanis montanus – planinski pas,a od davnina ga je naše domaće stanovništvo nazivalo Tornjak. Tornjak je kao autohtona pasmina registrovan 9.5.1981.godine pod imenom “Bosansko-hercegovački pastirski pas- tornjak”.
    Za njega je tada otvoren jugoslovenski rodovnik . Formirana je komisija od kinoloških sudaca sa zadatkom da uradi stručni dio poslova potrebnih za standardizaciju pasmine i njeno registriranje kod FCI (MEÐUNARODNA KINOLOŠKA FEDERACIJA) kao nove autonomne pasmine pasa pod gore navedenim imenom. Standard je urađen i finaliziran 5. 10.1990. godine u Travniku.
    Malo je priznatih pasmina pasa koje imaju tako stare i precizne podatke o svom postojanju, obliku, visini, boji i namjeni kao što je slučaj sa tornjakom. On je dugo vremena odolijevao svim uticajima drugih pasmina s kojima je dolazio u životni kontakt. Ni ljudi, ni dodiri s drugim psima nisu uspjeli bitnije izmjeniti njegov izgled, narav i radne kvalitete.
    Najvjerovatnije su ga stari Sloveni doveli u ove krajeve iz svoje pra-postojbine. Prema naučnim istraživanjima, skoro je neosporno da njegov predak potiče s Tibetanskog Mastifa, odnosno područja današnjeg Irana. Ekološki uslovi prebivališta tornjaka (surova kontinentalna planinska klima u arealu vuka i medvjeda i potreba njegovog gospodara), stvorile su psa tjelesno zdrava i snažna, skromnijih zahtijeva za smještaj i ishranu vrsnog čuvara.
    Tornjak je plemenit,snažan, skladan i čvrst pas, skoro kvadratičan, prijatnog izgleda koji mu daje višebojna ili dvobojna gusta i duga dlaka, sa karakteristièno nošenim kitnjastim repom. Glava, uši, prednji dio nogu i šape odlakani su kraćom, pravom i gustom dlakom, dok vrat ima izraženu grivu. Trup i zadnji dio nogu, kao i rep, odlakani su dugom tvrdom i pravom dlakom s gustom poddlakom. Dlaka ne bi smjela biti kraæa od 9 cm, a što je duža to je poželjnjija, osobito griva vrata i “zastavice” na nogama i repu.
    Tornjak može da bude višebojan (šaren), trobojan i dvobojan. Najpoželjniji su višebojni psi, a u svim varijantama osobito se cijeni oštrija razgarnièenost boja. Njegova karakteristika je svijetliji obraz od boje trupa. Poželjno je, također, i lisa po sredini glave. Prskanost boja je dozvoljena, dok dvobojnost nije dozvoljena. Visina mužjaka na grebenu je 60 cm pa na više, a ženke 56 cm pa na više. Dužina trupa je najviše do 8% veća od visine mužjaka, do 10% je veća kod ženke. Visina prsa je oko 45 % visine grebena, a dozvoljene su i dublje grudi. Tornjak je staložen pas, dobroćudan prema ljudima, oprezno agresivan prema životinjama i drugim psima napadačima na gospodara, dom, tor i stado. Ustrajan je u izvršavanju postavljenih zadataka, lahko shvaća volju gospodara i lahko prihvaća obuku, koju možda nije ni potrebno vršiti, jer većina uzgajivača, koji imaju višegodišnje iskustvo s ovim psom će vam reći da je tornjak pas koji se uči, a ne dresira.
    Uzgoju i povećavanju brojnosti tornjaka angažirani su uzgajivači, najviše u srednjoj Bosni i to Travniku i bližoj okolini, gdje su i rezultati veći i evidentniji. U Travniku je već osnovan i kinološki klub “Tornjak”, koji je uspiješno i naporno radio na registraciji bosansko-hercegovačkog pastirskog psa trornjaka u FCI-u
    Napokon, tornjak je uslovno priznat od FCI 10.02.2006. godine pod nazivom Bosanskohercegovačko – Hrvatski pastirski pas Tornjak, pasmina u vlasništvu ove dvije države.
    Jedna uslovno priznata pasmina je na posmatranju u periodu od 10 godina, nakon čega će se sagledati rezultat uzgoja, produženja onoga što smo standardizirali. Potrebno je produžiti krvne linije, primaknuti se dobijanju idealnog tornjaka kao što je prikazan crtežom idealnog primjerka. Prikupiti informacije o stanju „genetskih bolesti”, te ih suzbiti, ujednačiti pasminu što je više moguće itd… I u ovom periodu tornjak ne može dobiti kandidaturu CACIB, te biti svjetski ili evropski prvak



    Prvi tornjak u Bosni i Hercegovini koji je nakon priznanja pasmine ispunio uvjete za izdavanje FCI rodovnika Rodovnik izdat od Kinološke asocijacije – Unije u BiH (sada legitimne krotne kinološke organizacje u BiH) Vondo III od Haračića, BHR 20000 TOR.- A rodovna knjiga