mirsad_d
Participant
    Post count: 4000

    Dovišta u BiH

    slika koja predstavlja Ajvaz Dedu kod Ajvatovice

    Razne obicaje paganskog porijeka bosanski muslimani su, u skladu sa islamskim propisima, zamijenili dovama. Postojale su razne prigodne dove, kao sto su uspavanke ili dove pred spavanje, dove poslije jela, hair-dove(blagoslov), bed-dove(prokletstvo), hafirske dove – te u vrijeme velikih susa vrlo cesto kisne dove, na koje su izvodjena i mektebska djeca.
    Medju muslimanima u Bosni su od pamtivjeka bile poznate godisnje dove koje su odrzavane na otvorenom prostoru, na tkzv. dovistima. Mnoga poznata dovista u Bosni nalazila su se i nalaze na mjestu nekadasnjih bogumilskih hiza. Poznato je da Crkva Bosanska nije imala sakralnih gradjevina i odlucno je zabranjivala gradnju. Umjesto toga izabirana su mjesta u prirodi na otvorenom – po nekim tvrdnjama stara paganska svetilista. Ova mjesta se jos zovu i crkvista. Dove pod otvorenim nebom su se odrzavale u tacno odredjene dane u godini koji nisu bili vezani za pokretni hidzretski kalendar, nego su bili tacno utvrdjeni. Ove godisnje dove su u pravilu odrzavane utorkom, pa ih je narod zvao dove utorkovace. Mozda je jedini izuzetak u tome bila dova na Ajvatovici kod Prusca, koja se odrzavala svakog sedmog ponedjeljka po staroslavenskom prazniku obiljezavanja proljeca – Djurdjev-danu( ili Jurjevu). Dova se odrzavala u znak sjecanja na Ajvaz-dedu, i kako je doveo vodu iz planine u Prusac. Neki historicari smatraju da je Ajvaz dedo bio kriptobogumil i musliman u isto vrijeme, cak i hamzevija, zbog molitve na starobogumulskoj hizi, i zbog prefiksa “dedo” – a najvisi bogumilski dostojanstvenici su imali titulu “did, djed”. Ajvatovica je bila poznata u narodu i kao “mala Kaba”. Drugo doviste je bila Brateljevicka pecina kod Kladnja. Dovista su bila i u dolini Sprece, Toplici kod Zivinica, Karicima kod Varesa. Na dovu u Karicima su dolazili samo muskarci i redovito posjecivali dervisi koji su tu pritom odrzavali zajednicku molitvu – halkai-zikr.