–
Ko se rodio u Republici Srpskoj skupo će platiti
Četvrtak, 18 Decembar 2008
Zahtjev za dobivanje porezne kartice u našoj zemlji znači da će jedni gubiti vrijeme, a drugi zarađivati. Ko se rodio u Republici Srpskoj skupo će platiti. Rodne listove u ovom entitetu većina općina naplaćuje.
Rekord je oboren u Rogatici. Obični papir A4 formata ovdje košta 10 maraka.
Sve su priznali u telefonskom razgovoru. “Mi znamo da je to možda među najskupljim ovdje u ovom regionu i sigurno će doći do izmjene te odluke o administrativnim taksama. Kod nas je skroman budžet, mi smo do neki dan bili izrazito nerazvijena općina, morale su se pare negdje tražiti. Nismo morali na tome mjestu baš, al eto.”, kaže Miladin Ikonić, v.d. načelnika opće uprava općine Rogatica.
Uvijek je najlakše uzeti od naroda. 10 maraka plaćalo se i u Foči, tvrde Fočaci, a negiraju općinari. “Kod nas je obrazac pola marke i tri marke je izvod, ukoliko nije osoba oslobođena po nekom od osnova koje su propisane zakonom”, kaže Dragica Kulić, načelnica Odjeljenja za opću upravu općine Foča. Da su matični uredi u našoj zemlji povezani, građani bi rodne listove preuzimali u općinama gdje žive, a ne gdje su rođeni. Povezivanje je u fazi implementacije, ali će sve ostati isto, jer onima koji donose zakon ionako drugi idu po rodne listove.
“Uvezivanje je prvenstveno ispunjavanje jednog od uvjeta za uvođenje biometrijskih pasoša. I to je prvenstveno radi provjere podataka između matičnih ureda u fazi izdavanja identifikacionih dokumenata. Da bi se rodni listovi mogli izvaditi u mjestu prebivališta potrebno je donijeti izmjene zakona koje će ovo omogućiti, trenutno to nije moguće u BiH.”, tvrdi Amila Opardija, glasnogovornica Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
U Bosni i Hercegovini mogući su samo apsurdi. Tako i rodni list ima rok trajanja, jer se stariji od šest mjeseci ne mogu koristiti zbog naknadnih upisa u matične knjige. “To može biti usvojenje ili prestanak usvojenja, promjena imena i prezimena djeteta ili roditelja, zaključenje/poništenje ili prestanak braka ili nešto slično.”, kaže glasnogovornica Agencije.
Naknadni upisi mogući su i u roku od šest mjeseci, ali loše navike kod nas niko ne mijenja. Ideja o smanjenju dokumentacije i plaćanju taksi je dobra, ali takve kod nas ne prolaze.
“Mislim da bi to bio pravi put i neki vid brige za građane, a posebno sada ako budemo vodili sve ove poreske kartone. U tom slučaju bi zapravo trebale općine pokazati benevolentnost i izaći u susret građanima svih mogućih taksi, dadžbina itd.”, smatra Slaviša Prorok, iz Centra za promociju civilnog društva.
U svim normalnim zemljama općinske vlasti, kao najbliže građanima, najbrže rješavaju njihove probleme. Kod nas tu blizinu koriste samo za smišljanje novih usluga plaćanja. “Dok je građana, bit će i para” parola je koju poštuju.
(Emir Skenderagić)
/hayat.ba/