Zakon o sudovima RS-a: Paravan za demontažu državnog pravosuđa
Piše: Gordana Katana
18/12/11 11:02
http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=22299
Narodna skupština RS-a
Usvajanje Zakona o sudovima RS-a izaziva sporenja kako unutar opravosuđa ovog entiteta, tako i o odnosu nadležnosti između entitetskog i državnog pravosuđa
U Narodnoj skupštini Republike Srpske prošle sedmice je usvojen Zakon o sudovima RS-a.
Obrazlažući razloge donošenja ministar pravde RS-a Džerard Selman kazao je da je „ovim zakonom utvrđena nova organizacija, nadležnost i funkcionisanje osnovnih, okružnih i Vrhovnog suda Republike Srpske. Ovim zakonom uspostavljeno je 19 osnovnih sudova, pet okružnih sudova i Vrhovni sud Republike Srpske i ovakvom organizacijom omogućena je sudska zaštita, koja je garantovana u članu 16. Ustava Republike Srpske. Ovim članom garantuje se svakom jednaka zaštita prava pred sudovima i drugim državnim organima, kao i pravo na žalbu i u drugom pravnom sredstvu protiv svake odluke kojom se rješava o nečijem pravu ili na zakonu zasnovanom interesu”.
Novi sudovi
U žučnoj poslaničkoj raspravi opozicija je najviše primjedbi iznijela na namjeru Vlade RS-a da osnuje osam novih osnovnih sudova (Srebrenica, Lopare, Srbac, Brod, Šamac, Kozarska Dubica, Nevesinje, Rogatica i Laktaši), koji bi počeli s radom „kad se steknu materijalne i druge pretpostavke za njihov rad, o čemu će, na prijedlog ministra, odluku donijeti Vlada RS-a”. Naime, tokom javne rasprave većina predsjednika osnovnih sudova koji su pokrivali opštine u kojima je planirano osnivanje novih sudova iznijeli su primjedbe na ovaj prijedlog ministarstva pravde RS-a upozoravajući da i postojeći sudovi nemaju adekvatne uvjete za rad, ili zbog činjenice da novoosnovani sudovi ne bi imali dovoljan broj predmeta za rješavanje, čime ne bi opravdali svrhu svog osnivanja.
No daleko problematičniji dio ovog zakona odnosi se na činjenicu da je njime pravosuđe RS-a na sebe preuzelo, ili pokušalo preuzeti dio nadležnosti koje pripadaju Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH. Na ovaj način aktuelna vlast u RS-a, pokušava unatoč strukturalnom dijalogu o reformi pravosuđa u BiH, u što je moguće većoj mjeri potkopati državni sistem pravosuđa.
Tako je ovim zakonom predviđeno pravo RS-a da ubuduće sam imenuje stručne saradnike, da izdaje sudske legitimacije na kojima će biti oznake i VSTS-a i Ministarstva pravde RS-a, te odlučuje o načinu finansiranja sudova u ovom entitetu
Kod uvjeta i mandata za vršenje sudske funkcije u ovom zakonu uvedena su potpuno nova rješenja, kojima se regulišu opšti i posebni uvjeti za izbor sudije, mandat sudije i predsjednika suda, kao i način i postupak izbora predsjednika suda.
Prema važećem Zakonu o VSTS-u opšti i posebni uvjeti za sudije uređeni su Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu što, po ocjeni koju daje predlagač entitetskog zakona o sudovima, Ministarstvo pravde RS-a, “nije i ne može biti predmet tog zakona, nego upravo Zakona o sudovima RS-a”.
Opširnije SUTRA u Oslobođenju.