Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica
OSLOBOĐENJE – Intervju ministra Čordaša
http://www.google.ba/url?sa=t&source=web&cd=11&ved=0CB8QFjAAOAo&url=http%3A%2F%2Fwww.vladars.net%2Fsr-SP-Cyrl%2FVlada%2FMinistarstva%2Fmirl%2FMedia%2Fvijesti%2FPages%2FOSLOBODjENjE_-_Intervju_ministra_.aspx&ei=DBevTbn6LcvLswal8dXhDA&usg=AFQjCNFMXWmAodQpbbA-tQ7OfU4KpFd4aA
20.4.2011
1. Dužnost ministra za izbjegla i raseljena lica RS preuzeli ste u godini u kojoj je došlo do značajnog smanjenja proračuna za Vaše ministarstvo. Ima li se to u vidu i koji su prioriteti planirani tijekom ove godine?
U ovoj godini Proračunom je odobreno ukupno 7.094.000 KM namjenskih sredstava za rješavanje problema izbjeglica, raseljenih lica i povratnika. Ta sredstva bit će raspoređena prema Programu rješavanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica za 2011.godinu.
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske će, u okviru raspoloživih sredstava, nastaviti obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica i raditi na stvaranju uvjeta za održiv povratak. Osiguranje alternativnog smještaja i zdravstvenog osiguranja za one kategorije kojima to pravo pripada, je iu ovoj godini redovna programska aktivnost Ministarstva.
Međutim, iznos predviđen proračunskim sredstvima ne daje pravu sliku o ukupnim aktivnostima Ministarstva, koje će nastaviti niz aktivnosti preko Fonda za povratak, korištenjem kreditnih sredstava iu suradnji s međunarodnim nevladinim organizacijama. Pomenuću neke od njih.
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpska će preko Fonda za povratak u općini Kotor Varoš realizirati projekt obnove stambenog fonda za 40 povratničkih porodica, u općini Foča započet realizaciju projekta zatvaranje kolektivnih centara, au općini Višegrad projekt pod nazivom”Podrška manjinskom povratku u Višegrad ”. U suradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Fondom za povratak BiH i Povjerenstvom za izbjeglice i raseljene osobe BiH realizirat Projekt CEB-III za stambeno zbrinjavanje u općinama Rudo, Višegrad, Rogatica, Čajniče, Foča, Novo Goražde, Han Pijesak, Jezero i Mrkonjić Grad; projekt ZP -08 za stambeno zbrinjavanje korisnika u opštinama Bratunac, Han Pijesak, Ugljevik, Pale, Rudo, Sokolac, Gacko i Kalinovik.
U saradnji sa CRS-om u razdoblju 2009-2011. godina realizirat Projekt”Trajna rješenja za korisnike kolektivnih centara i alternativnih smještaja u BiH”, koji obuhvaća rekonstrukciju 170 stambenih jedinica i priključke na infrastrukturu za upotrebu kolektivnog i alternativnog smještaja u općinama Zvornik, Bratunac, Srebrenica, Višegrad, Foča, Ustikolina, Goražde , Novo Goražde, Vareš, Mostar, Čapljina, Jablanica i Konjic. Sa istom organizacijom realizirat projekt”Socijalno stanovanje u BiH”. Sa Hilfswerk Austria je potpisan ugovor o realizaciji projekta”Osiguranje trajnog smještaja putem socijalnog stanovanja za ugrožene osobe “.
U suradnji sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH započet realizaciju projekta rekonstrukcije stambenog fonda, koji se financira iz kredita OPEC Fonda a kojim je predviđeno trajno stambeno zbrinjavanje 185 porodica.
Ovo najbolje ilustrira odgovor Ministarstva za izbjeglice i raseljena lica Republike Srpske na preostale probleme raseljenih, izbjeglica i povratnika i na skoro 50.000 podnesenih zahtjeva za obnovu i rekonstrukciju stambenih jedinica u BiH.
2. Kada se govori o provedbi aneksa VII Daytonskog sporazuma ističe se segment provedbe imovinskih zakona. Koliko se izbjeglih i raseljenih lica nesrpske nacionalnosti do danas vratilo u RS?
Ministarstvo za izbjeglice se može pohvaliti implementacijom imovinskih zakona, budući da je u Republici Srpskoj je riješeno preko 145.000 zahtjeva za povrat imovine i stanarskih prava. Od tog broja predratnim vlasnicima vraćeno je preko 100.000 stambenih jedinica koje su uvjetne za stanovanje. UNHCR-ova statistika govori o 260.000 povratnika u Republici Srpskoj. Od tog broja evidentiran je povratak 172.656 osoba nesrpske nacionalnosti. Treba istaći da odsjeci Ministarstva još uvijek primaju zahtjeve za povrat imovine. Takvih je na godišnjoj razini oko 700. Rješavamo ih u zakonom propisanim rokovima.
Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica RS je sudjelovalo u izradi Revidirane strategije za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojom su definirani ciljevi i planirane potrebne akcije i reforme u pravcu konačnog realiziranja odredbi Aneksa 7. Dakle, od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, skoro sva imovina vraćena je njenim predratnim vlasnicima, tisuće uništenih kuća je obnovljeno, povećana je zastupljenost manjina u javnom sektoru, slobodu kretanja danas uživaju sve osobe, a sigurnost povratnika je značajno unaprijeđena.
To je značajan pomak, ali smo svjesni da je ostalo još puno toga da se učini, kako bi svi ljudi u BiH u potpunosti uživali nesmetan pristup svim pravima koja su definirana u Dodatku 7. Sprovedbom Odluke Parlamenta BiH o kreditnom zaduženju od 400 milijuna KM, aktivnosti na ostvarivanju ciljeva definiranih u Revidiranoj strategiji kroz 10 područja odvijale bi se znatno brže.
3. Broj povratnika Hrvata je poražavajuće mali. Koliko se uistinu Hrvata vratilo i ima li, osamnaest godina od okončanja rata, mogućnosti da se ljudi vrate u svoja predratna prebivališta?
Spomenuo sam da je sprovedbom imovinskih zakona u Republici Srpske vraćeno oko 100.000 stambenih jedinica koje su uvjetne za stanovanje. Obnovljeno je oko 72.000 stambenih jedinica. Time su stvoreni stambeni preduvjeti za povratak oko 600.000 ljudi. Ali, osim povrata i obnove stambenog fonda Ministarstvo aktivno radi na stvaranju drugih uvjeta za održivi povratak. Od 2006. godine, od kad se pruža pomoć održivom povratku, obnovljeno 108 vjerskih objekata i pružena pomoć i podršku ekonomskoj samoodrživosti 1.094 povratničke obitelji. U proteklih šest godina Ministarstvo je realiziralo 733 infrastrukturna projekata, poput rekonstrukcije putne mreže, vodovoda, kanalizacije, elektro-mreže, obnove domova kulture, čitaonica i domova zdravlja. Od 2001. godine, od kada se realiziraju godišnje programe rješavanja problema raseljenih lica, povratnika i izbjeglica Vlada Republike Srpska je uložila skoro 217 milijuna KM. Putem Fonda za povratak BiH dodatno je za povratak u Republiku Srpsku uloženo preko 65 milijuna KM, uz napomenu da je u tim sredstvima Vlada Republike Srpska participirala sa skoro 17 milijuna KM. Najveći dio ovih sredstva je bio je namijenjen za potporu povratku, što je bio imperativ u sprovedbi Aneksa 7.
Prema podacima UNHCR-a, u Republiku Srpsku se vratilo ukupno 12.431 povratnik hrvatske nacionalnosti. Zainteresovanost za povratak postoji i nakon 18 godina. O tome govore podaci da je 4.059 hrvatskih obitelji podnijelo zahtjev za obnovu i rekonstrukciju svoje imovine.
4. Stvaranje uvjeta za održiv povratak pitanje je na kojem se u BIH nije do sada nisu iskazale ni entitetske ni državna vlast. Kada govorimo o RS, kako komentirate činjenicu da se svjesno na lokalnoj razini krše odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, kojima je predviđeno da nacionalna struktura zaposlenih u lokalnoj upravi odgovara popisu stanovništva iz 1991. godine?
U projekte održivog povratka u razdoblju 2006-2010.g. Ministarstvo je ukupno uložilo 4.328.955 KM (Bošnjaci – 3.209.593, Hrvati –245.483, Srbi –873.877), ai veći dio ukupnih sredstava Fonda za povratak BiH, uloženih u RS, bio je usmjeren u pravcu održivog povratka. Ova ulaganja se ne mogu zanemariti, iako smo svjesni da stvarne potrebe na terenu, diktiraju mnogo brži tempo rješavanja ovih problema. Ta dinamika dijelom ovisi io sprovedbi pomenute Odluke Parlamenta BiH o kreditnom zaduženju.
Programom rješavanja problema raseljenih, povratnika i izbjeglica za 2011.g, predviđena su sredstva za podršku održivom povratku u iznosu od 2.430.000,00 KM, au okviru doznaka za:
• rješavanje problema interno raseljenih lica –430.000,00 KM
• financiranje povratka u Republiku Srpske – 1.500.000,00 KM
• financiranje povratka u Federaciju BiH –500.000,00 KM.
Ova sredstva će se koristiti sukladno Procedurama rada kojima je reguliran način izbora korisnika iz reda povratnika, osobe koje su u procesu povratka i interno raseljenih osoba, sukladno Programu rješavanja raseljenih lica, povratnika i izbjeglica za 2011. Godinu.
Što se tiče nacionalne strukture zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave, napravljen je pomak u nacionalnoj zastupljenosti iako on trenutno ne odražava stanje prema posljednjem popisu. U postizanju te zastupljenosti, neophodno je da se angažiraju svi segmenti društva, od mjesnih zajednica do republičke razine. Pojedinac kao temelj društva, mora u građanskoj dužnosti glasovanja na Izborima, vidjeti svoje pravo na odlučivanje, a ne nametnutu obvezu. Svi moramo raditi na podizanju svijesti u tom pravcu.
5. Predstavnici vlasti RS ističu da su imovinski zakoni u ovom entitetu provedeni preko 90 posto. Ali taj ostatak pokazuje da ljudi 15 do 16 godina vode skupe sudske sporove kako bi ušli u posjed svoje imovine. Može li Vaše ministarstvo u suradnji sa ostalim strukturama Vlade RS učiniti nešto da se zaustavi ta praksa?
Procenat provedbe imovinskih zakona u Republici Srpskoj je 99,5 posto. Preostalih 0,5 posto odnosi se na sudske sporove, gdje su postupci obustavljeni, dok nadležni sudovi ne donesu pravomoćnu presudu.
Poštujući ustavni princip podjele vlasti u RS i neovisnost sudbene vlasti, Vlada RS, pravnu zaštitu povratnika za vrijeme trajanja sudskog procesa, osigurava dosljednom primjenom imovinskih zakona. Ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, povratnicima u sporu osigurava pravo korištenja imovine u kojoj trenutno borave, sve dok ne vrate imovinu koja je predmet spora. Nakon pravomoćnosti sudskih presuda, Ministarstvo provodi izvršni postupak u zakonom predviđenom roku.
Kontakt
Davor Čordaš
Tel: 051/338-642
Faks: 051/338-847
Adresa: Trg Republike Srpska 1,78000 Banja Luka
E-mail: mirl@mirl.vladars.net