Stećci iz nekropola u Rogatici će biti nominirani za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a
Za stećke izabrali tri od 10 kriterija
06-07-2010 02:00
SAN
Predstavnici stručnih timova BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, zemalja koje zajednički žele nominirati stećke za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a, na posljednjem su sastanku u Podgorici su odabrali tri značajna kriterija kojim će opravdati univerzalnu vijednost stećaka.
Broj i raspored nekropola stećaka koje će biti uvrštene, na tentativnu listu, a potom u nominacijski dosije, trebao bi biti utvrđen sredinom septembra.
– Do sada je u BiH odabrano devet nekropola. Plan je da budu zastupljene sve regije na kojima se nalaze stećci u BiH, pa pretpostavljam da ćemo do kraja procesa odabrati ukupno 11 ili 12 nekropola – kaže član stručne komisije za BiH u ime Ministarstva civilnih poslova i član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH Dubravko Lovrenović.
Do sada su odabrane nekropole u Konjicu, Nevesinju, Bileći i Rogatici.
– Od 10 UNESCO-ovih kriterija za kandidiranje stećaka na Listu svjetske baštine, odabrali smo drugi, treći i šesti – kaže Lovrenović.
Prema kriteriju dva, treba dokazati razmjenu vrijednosti ideja tokom jednog vremena unutar jedne kulturalne regije.
– To znači da trebamo dokazati da su stećci nastali kao rezultat razmjene kulturoloških ideja, što zaista nije nikakav problem, jer su stećci smješteni u prijelaznoj zoni evropske kulture, gdje se mješaju istočni i zapadni utjecaji – objasnio je Lovrenović.
Kriterij tri podrazumijeva da stećci nose unikatno, odnosno najmanje izuzetno svjedočanstvo kulturne tradicije ili civilizacije.
– Očito je da stećci jesu dio kulturalne tradicije, te smatram da ni ovaj kriterij neće biti teško dokazati. A prema kriteriju broj šest treba dokazati da su stećci povezani sa događajima, tradicijama, sa idejama, sa umjetničkim i literarnim djelima izvanredne vrijednosti. Tu ću podsjetiti na djela pjesnika Maka Dizdara koji je pisao o stećcima, a brojni su i putopisci i književnici koji su u 19. stoljeću mnogo pisali o stećcima – navodi Lovrenović.
On odsjeća i na podatak da je Miroslav Krleža još 1950. godine u Parizu upriličio izložbu posvećenu stećcima, te da je i tih godina je svjetska javnost sa oduševljenjem reagirala na stećke.
N. Balić
Rokovnik
Stručni tim sastavljen od predstavnika BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske, trebao bi u septembru 2011. godine završiti draft potrebnih dokumenata i potom pozvati stručnjake ICOMOS-a da naprave internu evaluaciju. Finalni dokument za nominaciju stećaka treba biti završen do kraja septembra 2012. godine, da bi se na zasjedanju Komiteta za svjetsku baštinu 2013. godine odlučivalo o uvrštavanju na Listu svjetske baštine.
Institut ili zavod
Dubravko Lovrenović kaže da je za BiH i stećke najbolje da Vijeće ministara BiH, pa i Predsjedništvo, osnuju institut ili zavod za njihovu zaštitu.
– Svjedoci smo da brojne nekropole stećaka rapidno propadaju i nestaju. Zato bi nadležne institucije trebale ozbiljno poraditi na zaštiti stećaka, za što i ne trebaju veliki novci – kaže Lovrenović.