Sibirska borovnica raste u Rogatici
Datum: 06.09.2009 22:00
Autor: Sretren Mitrović
ROGATICA – Vrt Đorđa Đurana iz Rogatice sve više izgleda kao mala botanička bašta. U njemu su uglavnom rijetke biljne vrste koje se gotovo ne mogu sresti u drugim vrtovima.
Uz runolist, rabarbaru, crnu prstastu zovu i neke druge unikatne biljke, najnoviji raritet u Đuranovom vrtu je aronia melanocarpa, koju neki botaničari nazivaju sibirska borovnica jer ima plod sličan ovoj voćki i podnosi izrazito nisku temperaturu, čak i do minus 50 stepeni Celzijusa. Ovaj lijepi grm poseban je ukras vrta Đuranovih.
On se uvjerio da aronija bogato rađa. Žbun biljke može da donese i do deset kilograma plodova koji čvrsto stoje na biljci. Ne opadaju kad su zreli i ne kvare se, a ne gube ni na kvalitetu.
– Ono što je najbitnije za ovu biljku jesu njena ljekovita svojstva. Ako se kuva kao čaj ili u nekom drugom obliku, pomaže kod grčeva, svih vrsta bolova, upale sluznice želuca i crijeva. Čisti i jača krv i jetru i olakšava tegobe kod pijeska i kamena u žuči – rekao je Đorđe.
On je dodao da aronija pomaže i kod glavobolje, migrene, upale proširenih vena i smanjuje krvni pritisak.
– Od njenih bobica pravi se sok, sirupi i čaj. Dobre su i za kompot, a ako se pomiješaju sa drugim voćem kao što su kajsije, kruške ili ribizle, mogu se praviti ukusni i ljekoviti pekmezi i marmelade – istakao je Đuran.
On je istakao da aronija kao svojevrstan eliksir života za uzgoj ne traži puno. Sama se obnavlja i nije joj potrebno prskanje zaštitnim sredstvima.
– Aronija je u našim krajevima nepoznata biljka. Ja sam je dobio od prijatelja i moram priznati da u početku obojica nismo znali o kakvoj se biljci radi. Danima sam listao literaturu i napokon tako došao do njene “lične karte” – priča čiča Đorđe.
Porijeklo joj je iz Sjeverne Amerike, a u Evropi joj je stanište Finska, Švedska i neke zemlje bivšeg SSSR-a.
– Raste kao bujan žbun visine 1,5 do 2,5 metara. Cvijet joj je grozdast, bijele boje, a plodovi bobice u, početku crvene, a kad dozriju, krajem avgusta i u septembru, dobiju tamnu boju zrele trnjine slatkasto-kiselkastog okusa – rekao je Đorđe Đuran.
Vrtlar
Osamdesetogodišnji Đorđe Đuran je bio glavni vrtlar u sarajevskom Zemaljskom muzeju i dugogodišnji saradnik poznatog biologa i publiciste Čedomila Šilića. Poslije odlaska iz Sarajeva 1996. godine živi u Rogatici. Njegov vrt godinama privlači pažnju brojnih prolaznika.