Ramazan-رمضان
“O vjernici, propisuje vam se post kao sto je bio propisan i onima prije vas da biste bili bogobojazni.” (Kur’an, El-Bekare 183.]
Ramazan je deveti mjesec muslimanskog kalendara. To je mjesec posta, što znači suzdržavanje od jela i pića, seksualnog odnosa, loših riječi i ponašanja i ostalih stvari zabranjenih u Islamu. Posti se od zore pa sve do zalaska sunca
Svakom punoljetnom, pametnom i zdravom muslimanu i muslimanki farz je (obaveza) postiti. Međutim, ima slučajeva kada određene osobe ne moraju postiti uz Ramazan, iako ispunjavaju navedene uslove. To su teži bolesnici, putnici, trudnice, kao i žene koje doje djecu, ako će im post štetiti zdravlju. Ove osobe napostit će dan za dan, kada im se za to pruži prilika. Sasvim oronuli starci i starice, te bolesnici kod kojih nema izgleda za ozdravljenje, ne moraju napaštati propuštene dane posta, nego će sa svaki dan podjeliti fidju, ako im to materijalne mogućnosti dozvoljavaju. Fidja je jednodnevna hrana za osobu. Žene koje su u hajzu i nifasu (mjesečnica ili su u periodu od 40 dana nakon poroda), ne smiju postiti ni klanjati. Propuštene dane posta će one kasnije dan za danom napostiti, dok namaze koji su im prošli nisu dužne klanjati. Jelo, piće, pušenje i spolno općenje kvare post. Međutim, ako onaj koji posti, nešto pojede iz zaborava (slučajno), post mu neće biti prekinut,ako odmah prestane to činiti, ili ako ga neko upozori na to.
Ramazan je propisan druge godine po hidžri. Poslanik, s.a.v s., je postio devet ramazana. Ramazan je propisan iste godine kada je propisana i borba na Allahovom putu.Da li je post propisan odjednom? Ne, već je propisan u dvije etape. Prva etapa je dobrovoljna. Kada je Poslanik, s.a.v.s., učinio hidžru, u Medini su Jevreji postili Ašuru, pa je Poslanik, s.a.v s., rekao: „Nama je preči Musa nego jevrejima.” Oporučio je da se ovaj dan posti, ali nije bila obaveza. Nakon određenog perioda, post je prerastao u obavezu.Post kao stroga obaveza je prošao kroz dvije etape. Prva etapa je bila veoma teška, dok je u drugom dijelu olakšano. U početku je bilo propisano, ako bi čovjek zaspao poslije akšama ili klanjao jaciju, ne bi mogao jesti sve do narednog dana po akšamu. Ako bi nekim slučajem zaspao, a nije se iftario, ne bi se mogao iftariti sve do akšama narednog dana. Čovjek, ako bi zaspao po akšamu, nije mogao imati odnos sa suprugom i jesti hranu sve do akšama narednog dana. To je uzrokovalo nekoliko događaja. Omer je jednom došao kod svoje supruge nakon akšama i zatekao je kako spava. On je pozvao u postelju, ali je ona rekla da je zaspala i da joj je sada odnos sa mužem haram. Ali on je tvrdio da nije zaspala. Sutradan je otišao Allahovom Poslaniku, s.a.v s., i upitao ga: „Poslaniče, imam li ja ikakva opravdanja kod Allaha?”.
Drugi slučaj se odnosi na čovjeka koji je došao sa njive umoran i gladan, pa je rekao ženi da mu pripremi iftar. Ona je otišla, ali kada se vratila, zatekla je muža kako spava. On je nastavio postiti naredni dan, ali se onesvijestio. Nakon toga je objavljen ajet:
Dozvoljava vam se da se u njima dok traje post sastajete sa svojim ženama; one su odjeća vaša, a vi ste njihova odjeća. Allah zna da vam je bilo taško, pa je prihvatio pokajanje vaše i oprostio vam. Zato se sada sastajte sa njima u že ji da dobijete ono što vam je Allah već odredio. Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijelu nit od crne niti zore; od tada postite sve do noći. Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u i’tikafu u džamijama. To su Allahove granice, i ne približujte im se! Eto tako Allah objašnjava ljudima propise Svoje da bi se onoga što im je zabranjeno klonili.[1]
Mudrost posta
Da li nam je post propisan kako bi gladovali i žednjeli? Šta se mora ostvariti tokom posta?
Ajet je u ovome jasan i nedvosmislen:
O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili
Ako si postio, bit ćeš bogobojazan. Ako si izišao iz ramazana, a nisi postao bogobojazan, nisi postio istinskim postom. Bogobojaznost je da činiš ono što ti je Allah naredio i da ostavljaš ono što ti je zabranio.
Ramazan kao šefa’adžija
Ramazan i njegovo zauzimanje… Dokaz Allahove ljubavi prema Svojim robovima… Kako će se post zauzimati za nas? Kako će nas očistiti od malih i velikih grijeha? Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
“Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana, brišu hrđave postupke”.
Zauzimanje ramazana
Šta znači to da će se ramazan i Kur’an zauzimati za vjernike na Sudnjem danu? Pogledaj ovaj hadis: “Kur’an i post će se zauzimati za čovjeka na Sudnjem danu. Post će reći: ‘Gospodaru, ja sam mu zabranio hranu i ostale prohtjeve, pa mi dopusti da se zauzmem za njega’. Kur’an će reći: ‘Ja sam ga odvratio od noćnog spavanja, pa me učini njegovim zagovornikom’, i Allah će im to dopustiti.”
Kada te grijesi budu opteretili, doći će post i Kur’an i za tebe se zauzimati, pa će im Allah dozvoliti zauzimanje. Zamisli, farzovi koje ti je Allah naredio se zauzimaju za tebe!
Kako to da se grijesi događaju i pored toga što su šejtani povezani?
Allahov Poslanik, s.a.v.s., u hadisu kojeg prenose Buhari i Muslim, kaže:
“Kada nastupi mjesec ramazan, otvore se vrata Dženneta, zatvore se vrata Džehennema i uvežu se i bace u okove šejtani.”
Da li je ovo otvaranje džennetskih i zatvaranje džehennemskih vrata samo metafora ili se to stvarno događa? Učenjaci kažu da se vrata Dženneta otvaraju, vrata Džehennema zatvaraju i da se šejtani stvarno bacaju u okove. Pogledajte Allahove ljubavi prema nama! Kako se, onda, i pored vezivanja šejtana, dešavaju grijesi? Postoji loša duša. Tvoja duša i tvoja strast su ti koji te navode na grijeh tada, a ne šejtan, jer je šejtan bačen u okove
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
„Postaču se, pri iftaru, dova ne odbija.”
Tvoja dova, u trenutku iftara je sigurno primljena. Allahov Poslanik, s.a.v s., je rekao: “Neka je ponižen onaj koji dočeka ramazan, a ne budu mu oprošteni grijesi.”
Onaj ko proživi ramazan, a ne budu mu oprošteni grijesi, zaslužuje da bude licem položen u zemlju. U hadisi-kudsiju stoji:
„Svako djelo sina Ademovog pripada njemu, osim posta. Post je Moj i Ja za njega nagrađujem. Kada neko od vas bude postio, neka ne govori ružne riječi, neka ne viče i bezumno se ponaša. Ako ga neko bude opsovao, neka kaže: Ja postim, ja postim!”
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
“Tako mi Onoga u Čijoj je ruci Muhammedova duša, zadah iz postačevih usta je kod Allaha, dž.š., bolji od mirisa miska.”
“Postač ima dvije radosti: kada se iftari, raduje se iftaru kada se sretne sa svojim Gospodarom, radovat će se svom postu.”
Bogobojaznost u mjesecu ramazanu
Da li moraš svakodnevno biti na najvećem stupnju bogobojaznosti? Naravno da to ne možeš postići. Ali bogobojaznost mora preovladati u tvome životu. Svaku večer ramazana, prije nego kreneš u postelju, moraš sebe zapitati: Šta sam ja danas uradio? Ako si u 60% djela bio bogobojazan, onda je to dobro, ako si u 80% njih bio bogobojazan, onda je bogobojaznost ovladala tvojim životom. Neka ti je mubarek, tebi su oprošteni grijesi i ti si spašen od Džehennema.
Mi postimo zato što nam post pomaže u bogobojaznosti. I ako bi istinski postili, onda bi bili bogobojazni. Žena koja, nakon ramazana, ostavi svoju mahramu, treba plakati nad svojim stanjem. Šta je tek sa onom koja je uopće ne stavlja?
Oni koji počnu u ramazanu klanjati namaze u džamiji i nakon ramazana to nastave, ostvarili su cilj koji ramazan od njih traži. Ista tako, one žene koje su počele učiti Kur’an u toku ramazana i sa tom praksom nastavile kasnije, i one su ostvarile cilj ramazana: da biste bili bogobojazni… Riječ leallekum, upotrijebljena u Allahovim riječima, označava sigurnost, iako u običnom govoru znači možda. Allah ti poručuje: ako budeš istinski postio, bit ćeš bogobojazan.
Post jača našu unutarnjost, a slabi sve drugo. Post znači ustezanje od hrane, pića i tjelesnih prohtjeva od zore do akšama. Hrana tijela je jelo, piće i strasti, dok je hrana duše Kur’an, namaz, sjećanje na Allaha i sadaka.
Noć vrjednija od 84 godine
Šta je Allahov Poslanik, s.a.v s., kazao o ovoj noći i kako je opisao? A mi…? Kako se mi za nju pripremamo? Kada je očekujemo?
Selman El-Farisi prenosi: „Allahov Poslanik, s.a.v s., nam je jednom držao predavanje, pa je rekao: ‘O ljudi, došao vam je veliki i mubarek mjesec. Mjesec u kojem je Kaderska noć koja je vrjednija od hiljadu mjeseci.'” Zamisli, noć vrjednija od 84 pune godine! Ako budeš Allahu ibadet činio u noći kaderskoj, računat će ti se da si ibadet činio punih 84 godine uzastopno. Ako budeš klanjao dva rekata namaza u ovoj noći, kao da si klanjao 84 godine; ako udijeliš sadaku, kao da si je udjeljivao 84 godine. Zamisli koliko će otežati vaga tvojih dobrih djela nakon ove noći provedene u ibadetu!
Ovdje ne treba misliti da je dovoljno samo otići u džamiju 27. noći mjeseca ramazana. U pitanju je mnogo više, u pitanju je trud i zalaganje da se pronađe ova noć.
„O ljudi, došao vam je veliki i mubarek mjesec. Mjesec u kojem je Kaderska noć koja je vrjednija od hiljadu mjeseci. Allah je post u njegovim danima učinio obavezom, a klanjanje noćnog namaza dobrovoljnim ibadetom. Ko se Allahu u ovom mjesecu približi dobrim djelom, kao da je učinio farz van njega…” Ko bude klanjao dva rekata nafile kao da je klanjao neki farz, a ko bude udijelio sadaku kao da je udijelio obavezni zekat.
Ovo slijedi onome ko obavi nafilu. Šta je sa onim ko obavi kakav farz? Onaj ko u ramazanu obavi farz kao da je obavio 70 farzova van ramazana. Ako budeš u ramazanu klanjao podne, računat će se kao 70 farzova, svaki pomnožen sa deset sevaba i imamo 700 sevaba. Ako budeš klanjao namaz u džematu, imat ćeš 18.900 dobrih djela, a u običnim danima to je 27 sevaba. Zamisli koliko samo pet dnevnih namaza donosi dobrih djela!
U hadisu stoji: „Ramazan je mjesec strpljivosti, a nagrada za strpljivost je Džennet. To je mjesec smiraja i mjesec u kojem se povećava nafaka vjernicima. Ko pripremi iftar postaču, to će mu biti oprost grijeha, oslobođenje od vatre, i imat će nagrade koliko i onaj što je postio, a da se njemu neće oduzeti ništa od njegove nagrade.” Ashabi rekoše: „Allahov Poslaniče, nema svako od nas nešto čime će pripremiti iftar postaču.” Poslanik, s.a.v.s., odgovori: „Allah će nagraditi onoga ko postaču pruži hurmu, čašu vode ili mlijeka.”
Šta ti slijedi ako pružiš iftar postaču? Oprost grijeha! Oslobađanje od vatre! I dobit ćeš nagradu kao i postač, s tim da se njemu neće nimalo umanjiti od njegove nagrade.
Ovo je mjesec čiji je početak milost, sredina oprost grijeha, a kraj izbavljenje od vatre. Ovakav redoslijed je zbog toga što mi u ramazan ulazimo sa grijesima. Da bi ti Allah oprostio grijehe, treba prvo da ti ukaže milost. Kada ti ukaže milost, On ti oprosti grijehe; a kada ti oprosti grijehe, On te izbavi iz vatre. Čuvaj se da te ne mine magfiret u deset srednjih dana ili da ne stekneš oslobođenje od vatre, jer si zanemario prve dvije trećine ramazana.
U drugom hadisu, Allahov Poslanik, s.a.v s., kaže: „Došao vam je mjesec ramazan, mjesec bereketa. Allah vas u ovom mjesecu pokriva, na vas spušta milost i smanjuje vaše grijehe i uslišava dove. Gleda u vaše nadmetanje u činjenju dobra i ponosi se vama pred svojim melekima. Pa pokažite pred Allahom da činite dobro. Nesretnik je onaj ko bude uskraćen od Allaha.”
Proživi ovaj mjesec radi Alaha kako bi bio osloboden vatre i pogledaj sljedeći Poslanikov, s.a.v.s., hadis: “U Džennetu imaju vrata koja se zovu Rejjan. Na njih će ući postači na Sudnjem danu i više niko osim njih. Reći će se: ‘Gdje su postači?’. Oni će ustati i na njih niko drugi neće ući. Kada uđu, ona će se zatvoriti i niko više na njih neće ući.”[3]
Allahov Poslanik, s.a.v s., je rekao u Džennetu, nije rekao Džennetima. Da je rekao ovako, to bi značilo da su ova vrata van Dženneta. Ali, ova vrata su u Džennetu i to je posebna nagrada. Tada će se pozvati dženetlije koji su istinski postili. Svi dženetlije su postači, ali se post razlikuje od čovjeka do čovjeka.
Želiš li ući na vrata Er-Rejjan? Nema problema, zato je tu ramazan. Ako si sposoban postiti istinskim postom, sa svim onim što on zahtjeva, bit ćeš od onih koji će ući na ova vrata. Zamisli svoga dostojanstva i ponosa kada čuješ poziv: „Gdje su postači?”, a ti podigneš ruku!
U hadisu kojeg bilježi Taberani stoji: „Džennet se iz godine u godinu uljepšava za ramazan.”
Dok ti postiš, Džennet se uljepšava i priprema da te prihvati. U nastavku hadisa stoji: „Kada dođe ramazan, Džennet kaže: ‘Allahu moj, odredi mi u ovom mjesecu od Tvojih robova moje stanovnike.’ A hurije govore: ‘Allahu naš, daj nam u ovom mjesecu od Tvojih robova muževe.'”
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Ko u ovom mjesecu sačuva sebe, pa ne bude pio alkohol, ne bude na vjernika iznio potvoru i u njemu ne učini grijeh, Allah će ga svake večeri oženiti jednom od hurija i izgraditi mu dvorac u Džennetu od zlata, srebra i dragog kamenja. Kada bi se svi ljudi okupili u njemu, ne bi bili ništa veći od kozijeg konopca na dunjaluku.”
Zar nećeš postiti ramazan? Poslušaj Poslanikove, s.a v.s., riječi:
“Ko isposti ramazan, vjerujući da je to obaveza i nadajući se nagradi za to, oprostit će mu se prijašnji grijesi.”
I’tikaf
Za ramazan je vezana još jedna dužnost koja spada u sunneti-kifaje, a to je itikaf. Ova dužnost obavlja se na taj način, što se deset zadnjih dana Ramazana provede u ibadetu. To se čini obično u džamiji. Itikaf počinje dvadesetog dana Ramazana poslije ikindije, a završava se pred iftar posljednjeg dana Ramazana. Ako ovu dužnost obavi makar jedna osoba u jednom mjestu, onda ta dužnost spada sa ostalih građana
Sadakatul-fitr
Vadžib je svakom imućnom muslimanu i muslimanki dati sadakai-fitr za sebe i za svoju malodobnu djecu. Visina sadakai-fitra u naravi iznosi, 1 kg i 67 dkg pšenice, ili dvostruka količina (3,33kg) ječma, hurmi, rezačija ili sira. Uglavnom,to nije ništa drugo nego jednodnevna hrana za jednu osobu, pa nije potrebno polemisati o visini sadakai-fitra. Sam obveznik može odredit njen iznos u novcu na taj način, što će izračunati, koliko mu je potrebno za jednodnevnu hranu. Sadakai-fitr se daje siromašnim muslimanima i muslimankama, a prvenstveno siromašnoj rodbini i komšijama. Međutim, tu sadaku nije dozvoljeno davati rodbini u uzlaznoj i silaznoj liniji: roditeljima i njihovim roditeljima, zatim djeci, unučadima i praunučadima.Sadakai-fitr obično se daje koncem Ramazana, pa do pred klanjanja Bajram-namaza. Ako se ne podijeli u to vrijeme, nego poslije Bajram-namaza, onda to više ne spada u sadakai-fitr, nego u običnu sadaku.