[b]Geografski prikaz općine
ROGATICA[/b]
( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
2.4. Hidrografske karakteristike općine Rogatica
Hidrografske raznolikosti općine Rogatica rezultat su složenih uticaja međusobno različitih komponenata prirodne sredine. Među najvažnije spadaju klimatske karakteristike koje određuju vodnu masu, zatim geološki, odnosno hidrološki uslovi i reljef teritorije. Svi vodeni tokovi općine Rogatica pripadaju slivu Crnog mora.
Karta 5. Hidrološka karta općine Rogatica
Izvor: (51)
Najveća rijeka rogatičke općine je Drina koja samo manjim dijelom svoga toka protiče ovim područjem. Dolina Drne je kompozitna, a kompozitnost ili smjena proširenja i suženja je rezultat selektivne erozije: u mekšim naslagama su kotline, a u otpornim klisure i kanjoni. Rijeka Drina na jugoistoku čini granicu između općine Rogatice i Rudo u dužini od 4 km a takođe predstavlja i prirodnu granicu na istoku između općina Rogatica i Višegrad u dužini od 24 km. Dolina rijeke Drine na ovom području je usječena u trijaske krečnjačke naslage. Prosječna širina riječnog korita iznosi 50-60 m a maksimalna 200 m, a prosječni pad riječnog korita 1,03 %.
Tabela 9: Srednja vrijednost vodostaja rijeke Drine na stanici 229a od 1981-1991. god. (cm) Izvor: (47)
Na osnovu podataka iz tabele zaključujemo da je maksimalni vodostaj na rijeci Drini u aprilu, što je posljedica otapanja snijega. Najviša količina padavina izluči se u junu i novembru. To znači da se periodi visokog vodostaja ne poklapaju sa maksimalnom količinom padavina. Dakle na Drini je izražena nivalna retencija Minimalni vodostaj je u mjesecu julu, a razlog je povećano isparavanje uslijed povećanih temperatura zraka koje su u prosjeku za period od 1961-1990 iznosile 16 ºC.
Slika 4. Kanjon rijeke Drine
Izvor: (53)
Tabela 10: Srednja vrijednost proticaja na rijeci Drini u periodu od 1981-1991. god. (m³/s) Izvor: (47)
Na osnovu podataka iz tabele zaključujemo da rijeka Drina svoj maksimalni proticaj dostiže u aprilu zbog otapanja snijega i povećane količine padavina. Minimalni proticaj je u periodu juli-avgust, kao posljedica smanjene količine padavina.
Grafikon 5. Srednji mjesečni proticaj na rijeci Drini od 1981-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 10.)
Sa teritorije rogatičke općine Drina prima rijeku Žepu koja predstavlja njenu lijevu pritoku. Rijeka Žepa nastaje 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1 537 m).
Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine. Najizdašnije vrelo od koga Žepa dobija vodu je nedaleko od sela Stop, samo 4 km ispred njenog ušća. Ovo vrelo je u narodu poznato kao Šakirino vrelo. Ukupna dužina rijeke Žepe iznosi 25,1 km. Ulijeva se u Perućačko jezero na Drini, kod sela Slap koje se nalazi se na 291 m nadmorske visine. Vertikalna razlika od izvora do ušća iznosi 689 m, a pad riječnog korita 2,74 %.
Slika 5. Ušće Žepe u Perućačko jezero
Izvor: (54)
Lokalitet VS Žepa na vodotoku Žepa udaljen je cca 1,5 km od ušća u akumulaciju Bajina Bašta pa prema tome, hidrološka stanica relevantno reprezentuje količine protoke na vodotoku Žepa.
Također, obzirom da u periodu 1965-1967 godina i 1982-1985 godina, nisu vršena hidrometrijska mjerenja protoka i činjenicu da je korito promjenjivo – podaci o vodostajima iz navedenog perioda nisu tretirani. Tako, stvarno razdoblje hidrološke obrade je: 1962-1964 godina i 1968-1981 godina.
Tabela 11: Srednja vrijednost proticaja rijeke Žepe od 1962-1981. godine (m³/s). (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)
Prema podacima iz tabele vidljivo je da rijeka Žepa najveću srednju vrijednost proticaja, za navedeni period, ima u aprilu 5,85 m³/s a najmanju u julu 2,62 m³/s .
Maksimalna vrijednost proticaja izmjerena je 1968. godine u decembru i iznosila je 37,70 m³/s. Minimalna vrijednost proticaja izmjerena je 1968. godine u januaru i iznosila je svega 1,04 m³/s a ista vrijednost izmjerena je u avgustu, septembru i novembru 1971. godine kao rezultat smanjene količine padavina u navedenom periodu. (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)
Lijeva pritoka rijeke Drine je i Prača koja jednim dijelom svog toka protiče rogatičkom općinom, a u Drinu se ulijeva na području općine Goražde. Prača nastaje od vrela Prače na sjevernim padinama Jahorine na 1540 m nadmorske visine. Protiče kroz naseljena mjesta: Podgrab, Prača, Renovica, Mesići i Ustiprača gdje se ulijeva u Drinu. Rogatičkom općinom protiče kanjonom koji je usječen u planinu Gosinu, Gole strane i Litice sve do Mesića.
Srednje vrijednosti proticaja mjerene na vodomjernoj stanici Ustiprača na vodotoku Prača (ušče u Drinu), prikazane su u sljedećoj tabeli.
Tabela 12. Srednja vrijednost proticaja rijeke Prače od 1967.-1985. godine (m³/s) (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)
Na osnovu tabele zaključujemo da je rijeka Prača svoj maksimalni srednji proticaj u periodu od 1967-1985. godine ima u aprilu i martu uslijed otapanja snijega i povećane količine padavina, a najmanji u oktobru i septembru zbog smanjene količine padavina. Prosječna godišnja vrijednost proticaja za mjerni period iznosila je 13,2 (m³/s). Istočno od naselja Mesići u rijeku Praču ulijeva se rijeka Rakitnica. Rakitnica izvire ispod Stupnog dola na nadmorskoj visini od 800 m. Istočno od istoimenog sela, sa lijeve strane prima pritoke Sušicu i Bereg. Od izvorišta pa do rogatičke kotline Rakitnicu odlikuje klisurasta dolina.U rogatičku kotlinu dotiče sjeverno od sela Plješevice. U prostoru rogatičke kotline prima desnu pritoku Radavu a u samom gradu potok Toplik. Desna pritoka rijeke Rakitnice u rogatičkoj kotlini je rječica Sutjeska koja nastaje od Velike i male Sutjeske u podnožju niske planine Ljubeš. Kroz cijelu kotlinu Rakitnica ima normalan tok sa veoma malim padom i meandrima. Pri izlasku iz kotline probija se kroz klisuru ispod sela Zaganovića i Donjih Kukavica, gdje joj je dolina proširena, prima desnu pritoku Rakoč i lijevu Lukavicu a zatim ponovo pravi klisuru do samog ušća u Praču.
Tabela 13. Srednja vrijednost proticaja rijeke Rakitnice od 1982.-1990. godine (m³/s) (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)
Iz tabele je vidljivo da je najveći proticaj rijeke Rakitnice u martu a najmanji u septembru.
Slika 6. Kanjon rijeke Rakitnice
Izvor: (53)
Po rubovima rogatičkih kotlina javljaju se izvori koji pretežno nastaju na granici između površinskih krečnjaka i nepropusnih stijena u podlozi. Najpoznatiji primjer takvog izvora je vrelo u samoj Rogatici, koje se javlja na verfenskoj podlozi sa konstantnom temperaturom od oko 7˚ C. Taj izvor zove se Toplik.