[b]Geografski prikaz općine
ROGATICA[/b]
( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
2.3. Klimatske karakteristike općine Rogatica
Klima općine Rogatica uvjetovana je nizom faktora koji određuju sve njene elemente: temperaturu zraka, vlažnost, vjetrove, pritisak zraka, trajanje sunčeva sjaja i sve druge meteorološke elemente koji skupno, za duži period, određuju vrijeme i klimu. Njen geografski položaj i reljef, geološka podloga, pokrivenost terena biljnim zajednicama, prodor zračnih masa dolinom rijeke Drine, uvjetuju njene osnovne odlike.
Kepenovom klasifikacijom klimata općina Rogatica pripada C klimatskom pojasu. U okviru C klimata koji predstavlja umjereno toplu i vlažnu klimu Rogatica pripada Cf klimatu sa ravnomjernom količinom padavina u godini. S obzirom da je ljeto sa temperaturom najtoplijeg mjeseca niža od 22˚C, a najmanje četiri mjeseca imaju prosječnu temperaturu iznad 10˚C izdvaja se Cfb determinacija Kepenovog klimata. Na području općine Rogatica izdvajaju se i područja sa svježim ljetom pri čemu 1-4 mjeseca imaju prosječnu temperaturu višu od 10˚C, a najhladniji mjesec temperaturu nižu od -3˚C izdvaja se Cfc determinacija Kepenovog klimata. (21,232)
Područje općine Rogatica leži na kontaktu južnog dijela sjevernog umjerenog toplotnog pojasa i sjevernog dijela suptropskog pojasa. Klimatske karakteristike ovog kraja u neposrednoj su vezi sa nadmorskom visinom. U nižim dijelovima zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretežno umjerenokontinentalna klima dok dolinsko-kotlinski predjeli, pobrđa i niske planine imaju pretplaninsku klimu. Kiše najčešće donose zapadni vjetrovi /vrlo rijetko vjetrovi juga i istoka/. Ljeti duvaju jugoistočni vjetrovi koji ishode sa Tare i Pive i prodiru dolinom Drine, pa zatim dolinom Prače, a poslije preovladavaju oni koji dolaze sa sjevera i istoka.
Klimatske prilike na području općine Rogatica mogu se najbolje vidjeti na osnovu klimatskih pokazatelja.
[img size=150]
http://img230.imageshack.us/img230/6082/picture1av.jpg%5B/img%5D
Tabela 1. Godišnji tok temperature zraka u Rogatici u periodu od 1961-1990. god. (ºC) Izvor: (47)
Na osnovu podataka iz tabele može se vidjeti da je najtopliji mjesec juli sa prosječnom temperaturom 18,0ºC. a zatim slijedi avgust sa prosječnom mjesečnom temperaturom od 17,7ºC. Od ovog perioda temperatura postepeno opada do mjeseca januara u kome se javljaju minimumi srednjih mjesečnih temperatura.
Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca, iznosi -2,9ºC.
Godišnje kolebanje temperature zraka između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca iznosi 20,9ºC.
Grafikon 1: Godišnji tok temperature zraka u Rogatici od 1961-1990. godine (Izvor: podaci iz tabele br. 1.) Izvor: (47)
Na osnovu podataka sa meteorološke stanice Rogatica, u periodu od 1961-1990. godine prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 8,4ºC.
Tabela 2. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka u Rogatici 1961-1990. godine (ºC) Izvor: (47)
Apsolutna maksimalna temperatura u Rogatici od 1961-1990. godine izmjerena je u julu i iznosila je 39,5ºC. dok je u januaru izmjerena apsolutna minimalna temperatura od -28.3ºC.
[img size=150]
http://img690.imageshack.us/img690/6797/picture1dm.jpg%5B/img%5D
Tabela 3. Srednji broj dana sa mrazom u Rogatici 1961-1990 godine Izvor: (47)
Česta su pojava kasni mrazevi, koji ponekad nanose velike štete voću i povrću, a javljaju se krajem maja pa čak i početkom juna mjeseca. Mjesec januar je imao prosječno 28,2 dana sa mrazom za period od 1961-1990 godine. Prosječno prvi dan sa pojavom mraza uz minimalnu temperaturu 0ºC je 10. oktobar, a prosječno posljednji dan sa pojavom mraza uz minimalnu temperaturu od 0ºC je 2. maj. (Izvor: FHMZ Sarajevo)
Ukupna godišnja količina količina padavina u Rogatici u periodu od 1961-1991. godine je 801mm, a prosječna godišnja 66,75 mm.
Tabela 4. Srednja mjesečna količina padavina u periodu od 1961-1990 godine. (mm) Izvor: (47)
Najveća prosječna količina padavina izmjerena je u junu 80mm i novembru 80mm a najmanja u mjesecu martu 51mm.
Grafikon 2: Godišnji tok količine padavina u Rogatici
(Izvor: podaci iz tabele 4.)
Godišnja količina padavina kreće se od 700 do 800 mm u samoj Rogatici i bližoj okolini, dok se u susjednim planinama i uzvišenjima penje do 1500 mm. Najviše taloga pada u aprilu, maju, junu i novembru.
[img size=150]
http://img269.imageshack.us/img269/1162/29197986.jpg%5B/img%5D
Tabela 5. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem i maksimalna visina snježnog pokrivača za period 1961-1991. godina Izvor: (47)
Najveća visina snježnog pokrivača za navedeni period je u januaru i iznosi 65cm. Prosječno za navedeni period snijeg visine 10 cm zadržava se na podlozi 12 dana dok snijeg visine 30 cm prosječno svega 2 dana. Snijeg visine 50 cm zadržava se prosječno samo 0,5 dana u mjesecu januaru. Na planinama snijeg se zadržava do kasno u proljeće.
[img size=150]
http://img269.imageshack.us/img269/7914/picture1nnn.jpg%5B/img%5D
Tabela 6. Srednji broj vedrih i oblačnih dana u periodu od 1961-1990. godine Izvor: (47)
Iz tabele je vidljivo da je decembar mjesec sa najviše oblačnih dana. Prosječno za navedeni period u toku godine ima 39 vedrih dana i 168 oblačnih.
Tabela 7. Srednja relativna vlažnost zraka (%) u periodu od 1961-1991. godine. Izvor: (47)
Vrijednosti relativne vlažnosti zraka postepeno opadaju od zimskog perioda kada iznose prosječno 83,66% prema ljetnom periodu kada se javlja najniža vrijednost relativne vlažnosti
zraka koja iznosi 72,66%. U jesenjem dijelu godine relativna vlažnost zraka iznosi 80,33% i veća je u odnosu na proljetni period godine kada iznosi 78%.
Grafikon 3. Klimadijagram za MS Rogatica u periodu 1961-1990 godina
(Izvor podaci iz tabela: 1. i 4.)
Geografski položaj, reljefni sklop kao i vegetacioni pokrov uslovljavaju pravce i brzine vjetrova navedene u tabeli.
Tabela 8: Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra. Izmjerenih na meteorološkoj stanici Rogatica.
C = TIŠINA Izvor: (47)
U Rogatici preovladavaju vjetrovi nad tišinama. Vjetar je zastupljen 83,2%, a tišina 16,8
Grafikon 4. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra
Izvor: (47)
Analizirajući ruže vjetrova dolazimo do zaključka da vjetar najviše puše iz pravca sjevera (najčešći pravac vjetra sa 28,0% čestine), sjeveroistoka i juga. Ovakav pravac vjetra je i razumljiv s obzirom na reljefni sklop Rogatice koju zatvaraju brdo Ljun sa sjeverozapada, te brda Goletica, Tmor i Zasada sa istoka i jugoistoka. Sjeverni vjetar je uglavnom karakterističan za hladniji period godine i puše iz kontinentalne unutrašnjosti dolinom rijeke Rakitnice donoseći padavine i zahlađenje.
Za brzine vjetrova je karakteristično da su umjereni i sličnih brzina. Po Boforovoj skali dostižu srednju brzinu od 2,0 Bofora što je potvrda pomenute zatvorenosti Rogatice od uticaja jačih vjetrova. Dostignuta srednja vrijednost od 2,0 Bofora do rogatice dopire iz pravca sjevera, juga, jugoistoka i jugozapada.