Geografski prikaz općine
ROGATICA
( DIPLOMSKI RAD )
UNIVERZITET U SARAJEVU
PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET
ODSJEK ZA GEOGRAFIJU
Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
Student: Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
2. PRIRODNOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
2.1. Geološko-geotektonske karakteristike
Geološko-geotektonske odlike prostora općine Rogatica je vrlo složena nastala kao rezultat dugog geološkog razvoja i geotektonskih procesa.
Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Naslage iz pračanskog paleozoika grade manjim dijelom južni obod planine Gosine. Naredni sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni razvoj sa tri značajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su široko rasprostranjene na području općine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastičnim karbonatnim naslagama koji u unutrašnjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i flišne naslage. Ove naslage su različito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.
Karta 3. Geološka karta općine Rogatica
(Izvor: geološka karta SFRJ 1:100 000 listovi Višegrad i Prača,Savezni geološki zavod Beograd, 1982. godine)
Najmlađi odjeljak geološkog razvoja kenozoik također je prisutan u geološkoj građi rogatičke općine. Pored marinskih krečnjačkih i klastičnih naslaga, iz mlađeg tercijara su prisutne i slatkovodne ugljonosne naslage.
Najstarije naslage na području općine rogatica datiraju iz paleozojske ere P3 ali su zastupljene samo u užem južnom dijelu planine Gosine, na graničnom dijelu sa općinom Goražde sa karakterističnim dolomitičnim krečnjacima, pješčarima, konglomeratima i brečama.
Najzastupljenije naslage datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.
Donji trijas T1 je zastupljen u podgorini planine Šaran i zapadnim obroncima planine Sjemač. Predstavljen je uglavnom sa kvarcom, liskunovitim pješčarima, alverolitima i glincima.
Andezitne naslage a iz ovog perioda pružaju se u jugoistočnom dijelu općine Rogatica u naseljima Kopljevići, Orahovo, Pokrivenik, Trnovo i Dub.
Srednji gornji trijas sa masivnim i brečastim krečnjacima izgrađuje najveći prostor planina Sjemač i Gosina te između naselja Dobrašina i Rakitnica. Iz ovog perioda T22 postoje i naslage krečnjaka, rožnaca, tufova i glinaca u Dobromerovićima jugoistočno od Rogatice i na jugu u području planine Tvičijak. Masivni sprudni krečnjaci srednjeg trijasa T23 izgrađuju najveći dio sjeveroistočnog, srednjeg i jugozapadnog dijela Rogatičke općine. Na sjeveroistoku to su Zlovrh te od Mislova preko Bokšanice, Klanca, Starogorske stijene pa na jug polulučno do Debelog brda i dalje prema zapadu preko Đedovića, Pešurića, Šatorovića do Ziličine. U jugozapadnom dijelu općine tvore šire područje naselja Ozerkovići, Planje, Budaci, Vrlazje, Kovačica, Rusanovići, Rudine, Jarovići, Golubovići i Sudići.
Gornji trijas T3 zahvata široko prostranstvo planine Mednik te okoline Milinkovića, Brankovića, Beheća, Radovića i Točionika u središnjem dijelu općine kao i Mareviće, Kramer Selo i širi pojas planine Rudine i Crnog vrhana na zapadu. Poznate tvorevine megalodonskog krečnjaka iz ovog perioda zastupljene su i u širem pojasu Laza, Ljubomišlja i Borovca, na sjeveroistočnom dijelu općine Rogatica. Iz ovog perioda u dva odvojena lokaliteta na jugoistoku općine Rogatica, zastupljeni su pločasti i slojeviti krečnjaci sa rožnacima TJ i to na području Ćubrića i Kulinove kose.
Jurske naslage rožnaci, glinci i pješčari J na području općine Rogatica rasprostranjene su u sjevernom i sjeveroistočnom pojasu od Točionika i Rađevića do naselja Štavanj u nekoliko lokaliteta odvojenih megalodonskim krečnjacima te na lokalitetu od Rogatice do Kosova i manjim dijelom na jugoistoku u okolini naselja slivno.
Naslage iz Kenozojske ere predstavljene su miocenskim i kvartarnim sedimentima.
Miocen 1M23 je zastupljen konglomeratima, pješčarima i laporima debljine 200 m u središnjem dijelu općine od Plješevice do Vratsalića, te oko Rogatice u Kovanju, Pašića Kuli. Na pojedinim lokacijama npr. u širem području Seljana nalaze se naslage mrkog uglja. Naslage krečnjaka, lapora, laporovitog krečnjaka i pješčara sa mrkim ugljem iz miocena 2M23 zastupljene su u mjestima Kukavice, Kujundžijevići, Živaljevini i južno od Seljana kod Rogatice.
Kvartarne naslage na području Rogatice zauzimaju ograničeno prostranstvo a predstavljaju ih deluvijalno-proluvijalni zastori na zapadu u Dobračama i Brezju te u Okruglom i Strmcu u središnjem dijelu te u Žepi, Čavčićima, Vrelu i Slapu na sjeveroistoku općine kao i toku rijeke Drine na granici sa općinom Višegrad, a sključivo deluvijalne d naslage u Pripečku, toku rijeke Prače na jugu i toku rijeke Rakitnice u području naselja Kosovo. Proluvijalne naslage pružaju se u naseljima Godomilje, Babljak i Borike. (Izvor: Karta br.3)