prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
3.4.2.2. Šumarstvo
Šumarstvo predstavlja tradicionalnu djelatnost i stalnog nosioca razvoja rogatičke općine jer na šumsko bogatstvo otpada 62.7% ukupnih poljoprivrednih površina. Podatak da od ukupne površine opštine Rogatica, na zemljište pod šumama otpada 55,9 % dovoljno govori o tom prirodnom resursu kao preduslovu za razvoj ove djelatnosti i djelatnosti kojima proizvodi šumarstva služe kao sirovina.
Tabela 29: Iskorištavanje četinarskog drveća u hiljadama m³
Izvor: (16, 370.)
Prema podacima iz 1991. godine ukupno je posječeno 105.000 m³ drveta, gdje su najzastupljeniji bili četinari u mjeri od 59.000 m³.
O iskorištavanju i zaštiti šuma rogatičke opštine brine se Šumsko gazdinstvo ,,Sjemeć“ u sastavu JPŠ ,,Srpske šume“ na rogatičkom području gazduje sa 40.500 hektara šuma Drinska magla, ne čini štetu samo voću već i šumskim vrstama.. Po rečima Nebojše Šubare, diplomiranog inženjera šumarstva zaposlenog na poslovima planskog uzgoja i zaštite šuma u Šumskom gazdinstvu „Sjemeć” iz Rogatice, poslije dugogodišnjeg praćenja klimatskih promjena utvrđeno je da od rane jeseni pa sve do pred kraj zime magle ima u svim gradovima gornjedrinskog područja. U Rogatici magla se prostire u desetak kilometara širokom pojasu oko grada, sve do rubnih područja oko sela Okruglo i Šataorovići, zatim Zagorice, Gučevo i Kozići a rezultat je sve prisutnija mahovina na svim biljnim vrstama. Istraživanja su pokazala da je ona naročito primjetna u kasnim jesenjim danima, kad lišće opadne sa drveća, koje tada ima sivu boju ili izgled inja.
3.4.2.3. Industrija, građevinarstvo i energetika
Na teritoriji općine Rogatica postoji niz prerađivačkih kapaciteta iz oblasti drvne, metalne, tekstilne, prehrambene industrije, šumarstva, poljoprivredne proizvodnje, građevinarstva, grafičkih usluga kao i kapaciteti za proizvodnju električne energije.
Industrijski razvoj započinje u vrijeme Austro-Ugarske koja je unijela velike promjene u ekonomski i socijalni život ovog kraja. Tako u Rogatici 1900. godine niče prva pilana za preradu drveta Bećir-age Čapljića, koja je radila za lokalne potrebe. U Kovanju kod Rogatice 1901. godine počinje sa radom ciglana čiji proizvodi podmiruju samo jedan manji dio lokalnih potrebe. Glavna preokupacija strane vlasti bila je eksploatacija šumskog bogatstva pa je u te svrhe angažovala strane firme sa postrojenjima a našu radnu snagu. (7.82) Tokom 47 godina, u periodu izmedu 1945–1991 god., Rogatica je obnovljena i galopirajući napredovala. Izrasla je u lijep grad sa svim uvjetima za normalan život civilizovanih ljudi. Izgradene su mnoge industrijske firme i preduzeća u društvenom vlasništu, a pred sami rat nicala su i mnoga privatna preduzeća. Nosioci današnjeg industrijskog razvoja općine Rogatica su: A.D. “Agrokombinat” bavi se ratarskom proizvodnjom, stočarstvom, prehrambenom industrijom, trgovinom, ugostiteljstvom i turizmom. A.D. “Tvornica prečistača” proizvodi pročistače za vazduh, gorivo, ulje i hladnjake za sve vrste vozila i druge proizvode i iz ove oblasti.
Slika 16: Tvornica prečistača Rogatica
A.D. “Mićo Sokolović” izrađuje ambalažu, štampa knjige i pruža druge vrste grafičkih usluga. A.D. “Sjemeć” D.I. djelatnost joj je proizvodnja rezane građe i građevinske stolarije i namještaja.
Slika 17: Upravna zgrada Š.G. „Sjemeć“ Rogatica
Izvor: (48)
Š.G. “Stara Gora”, čija je djelatnost eksploatacija šuma i izgradnja šumskih komunikacija.
A.D. “Roteks”, proizvodi ćebad i dekorativno platno.
A.D. “Jasna” proizvodi sve vrste dječije i druge konfekcije.
Građevinarstvo je na području općine Rogatica u poslijeratnom periodu vezano za obnovu i izgradnju devastiranih stambenih i privrednih objekata. Obnova i izgradnja kao i rekonstrukcija objekata vrši se preko donatorskih projekata. Od posebnog značaja za povratnike je izgradnja fabrike „Žepa inžinjering“ čiji je osnivač jedan od povratnika na područje MZ Žepa. Fabrika zapošljava tridesetak radnika povratnika koji će proizvoditi zdravu hranu od sirovina porijeklom iz ovih krajeva.
Snadbijevanje potrošača električnom energijom na području općine vrši se putem osnovnog 110 kilovoltnog dalekovoda iz pravca Višegrada i 35 kilovoltnog dalekovoda iz pravca Višegrada i Sokoca koje služi kao rezervno napajanje. Na području općine, na rijeci Prači se nalazi i hidroelektrana Mesići. Hidroelektrana u Mesićima bavi se proizvodnjom električne energije od 1950. godine, zapošljava 34 radnika i u optimalnim hidrološkim prilikama proizvodi oko 15.500.000 KWh godišnje. Distribuciju električne energije vrši ,,Elektro-distribucija Pale“ preko svoje radne jedinice u Rogatici koja zapošljava 30 radnika.
Općina Rogatica raspolaže skromnim rudnim bogatstvima. „Ciglana“ u Kovanju je radila sa manjim kapacitetom dok je rudnik uglja „Kukavice“ prestao sa svojim radom početkom osamdesetih godina zbog iscrpljenosti kapaciteta.
3.4.2.4. Saobraćaj
Saobraćaj je iz godine u godinu moderniziran i proširivan. Najznačajnija putna komunikacija je magistralni put u dužini od 65 km koji povezuje Rogaticu sa Sarajevom preko Romanije. Specifičnost magistralnog puta M-19 je u činjenici da je u dužini 3,9 km koliko iznosi njegova dužina kroz urbano područje Rogatice, ujedno i sastavni dio glavne gradske ulice. Ova putna komunikacija nastavlja dalje prema jugozapadnom i zapadnom dijelu općine spajajući Mesiće, Ustipraču i Goražde. Urađen je i moderan asfaltni put od Sjemeća do Višegrada. Dobar dio puteva prema selima u općini je asfaltiran. U novije vrijeme donatorskim sredstvima i vlastitim radom jednog od povratnika asfaltiran je put od Han Pijeska do Žepe.
Slika 18: Put Han Pijesak-Žepa Slika 19: Autobuska stanica u Rogatici
Postojeću putnu mrežu općine Rogatica čine sljedeće kategorije puteva:
– Magistralni put M-19
– Regionalni put R-467
– Regionalni put R-450
– Lokalni putevi sa gradskom putničkom mrežom
– Nekategorisani putevi.
Regionalni putevi R-467 i R-450 protežu se centralnim, sjevernim i istočnim dijelom teritorije općine Rogatica, povezujući administrativni centar sa naseljima šireg područja boričkog platoa i Sjemeća.
Uskotračna pruga izgrađena 1906. godine ima historijski značaj za ovaj kraj. Protezala se dolinom rijeke Prače i jednim dijelom prolazila kroz općinu Rogatica. Nakon ukidanja uskotračnih pruga ukinut je i voz „ćiro“ .
Usluge telefonskog saobraćaja na području općine najvećim dijelom pruža JP «Telekom RS» (fiksna i mobilna telefonija) i manjim dijelom «BH Telekom» (mobilna telefonija).Veze putem fiksne telefonije obezbjeđuju se putem savremene centrale čiji je kapacitet 2832 moguća analogna priključka i 128 ISDM digitalnih priključaka.
Izgradnjom predajnika na Tmoru veći dio općine je pokriven signalom mobilne telefonije.
3.4.2.5. Trgovina i ugostiteljstvo
Zahvaljujući prije svega geografskom položaju, a u pojedinim periodima i historijskim okolnostima, područje Rogatice je vijekovima unazad predstavljalo ili trgovački centar ili raskrsnicu trgovačkih puteva, nažalost, taj primat i tradicija u toj oblasti su izgubljeni pogotovu u poslijeratnom periodu. Oblast trgovine i ugostiteljstva ima veoma značajnu ulogu u ukupnom privredno-ekonomskom i društvenom razvoju. Po podacima iz statističkog godišnjaka državnog zavoda za statistiku iz maja 1994. godine, na teritoriji općine Rogatica bilo je 45 ugostiteljskih objekata u kojima je bilo zaposleno 255 radnika. Kad je trgovina u pitanju sve su više u funkciji savremeni prodajni (trgovački) objekti: mega supermarketi, robne kuće, samoposluge i slično. Trgovinom kao osnovnom djelatnošću na području općine bavi se 36 preduzeća, kao i 86 privatnih preduzetnika sa zaposlenih 300 radnika.Većina subjekata i zaposlenih radnika u njima bavi se trgovinom na malo. A.D. „Agrokombinat“ je najznačajniji trgovinski subjekat. Struktura prodajnih objekata većinom se može svesti na prodaju prehrambenih i tekstilnih proizvoda, proizvoda za svakodnevnu upotrebu u domaćinstvu, sa malim brojem objekata specijalizovanih za proizvode određene namjene. Općina Rogatica ima dva hotela. Hotel „Park“ u Rogatici koji je u toku rata devastiran samo je djelimično popravljen, a hotel „Borike“ na Borikama pruža potpunu ugostiteljsku uslugu.
Slika 20: Hotel „Park“ u Rogatici