prof.Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
3.4. PRIVREDNE KARAKTERISTIKE
3.4.1. Uvjeti privrednog razvoja
Fizičko-geografske odlike općine Rogatica uz prirodne resurse jedan su od faktora društveno-ekonomskog razvoja. Oni su stalan i neophodan uslov za privredni razvoj i od njih zavisi uspješnost i brzina privrednih kretanja.
Pored prirodnog tla, za koje su stanovnici općine Rogatica vezani još od vremena doseljavanja na ove prostore, ova općina raspolaže sa značajnim vodenim i šumskim bogatstvima te skromnim rudno-mineralnim bogatstvima.
Poljoprivredne površine predstavljaju značajan prirodni resurs općine Rogatica. Popisom iz 1991. godine utvrđeno je da općina Rogatica raspolaže sa 3.690 hektara oraničnih i baštanskih površina. Raspoloživi prirodni resursi i tradicija primarne poljoprivredne proizvodnje (stočarstvo, ratarstvo i voćarstvo) istakli su poljoprivredu kao stratešku privrednu orjentaciju općine.
Šume rogatičke općine su bile, i ostale, važnim prirodnim bogatstvom. Podatak da od ukupne površine općine Rogatica, na zemljište pod šumama otpada 62,7% dovoljno govori o tom prirodnom resursu kao preduslovu za razvoj ove djelatnosti i djelatnosti kojima proizvodi šumarstva služe kao sirovina. Upravo zbog toga šumarstvo predstavlja tradicionalnu djelatnost, stalnog nosioca razvoja i osnovu za podizanje značajnih drvoprerađivačkih kapaciteta koji i u predratnom vremenu i sada zapošljavaju oko 20 % lica od ukupno zaposlenih na području općine.
Rudno-mineralna bogatstva općine su veoma skromna. Rudnik uglja „Kukavice“ prestao sa svojim radom početkom osamdesetih.
Hidroenergetski potencijal je solidan i uglavnom se oslanja na vode. „Elektrana Mesići“ je hidrocentrala koja je proizvodila struju u skladu sa svojim mogućnostima i kapacitetima a hidroenergetske kapacitete posjeduju i rijeke Prača i Drina koje su jednim dijelom iskorištene u području rogatičke općine.
Struktura rogatičke privrede je raznovrsna i raspolaže kapacitetima iz drvne, metalne, tekstilne, prehrambene i grafičke industrije, zatim trgovine, šumarstva, poljoprivrede, energetike, građevinarstva, saobraćaja i drugih grana.
U novije vrijeme poslije ratnih dejstava sve značajnije mesto zauzima privatno poduzetništvo što je rezultiralo osnivanjem 72 privatna preduzeća i 259 samostalnih djelatnosti iz oblasti ugostiteljstva, zanastva, trgovine i drugih usluga.
Ukupan broj zaposlenih radnika 1991. godine je iznosio 4.515, zaposlenih u privredi bilo je 3.956, a u vanprivredi 559. Podaci su izneseni na osnovu popisa iz 1991. godine i publikovani u Statističkom godišnjaku Republike Bosne i Hercegovine.
3.4.2. Privredne djelatnosti
3.4.2.1. Poljoprivreda
Poljoprivreda na području općine Rogatica ima dugu tradiciju. Raspoloživi prirodni resursi i tradicija primarne poljoprivredne proizvodnje ( zemljoradnja, stočarstvo, voćarstvo i šumarstvo) istakli su poljoprivredu kao stratešku privrednu orijentaciju općine.
3.4.2.1.1. Zemljoradnja
Oranične površine i plodno zemljište se smatraju osnovnim privrednim resursom. Po podacima iz 1991. godine oranične površine zahvatale su 3.690 ha, od čega se iskorištavalo 3.612 ha ili 97.88% dok je pod ugarima bilo 31ha ili 0.84% a neobrađeno zemljište činilo je 47ha ili 1.27%.
Tabela 26: Oranične površine po načinu korištenaj u ha
Izvor: (16, 364. )
Ako izvršimo poređenje primijetićemo da su najzastupljenije žitarice 2.011ha ili 55.67%, zatim povrtno bilje 30.15%, dok je na stočno bilje otpadalo 512ha ili 14.18%. Od žitarica najzastupljenije ali i najvažnije bile su pšenica, kukuruz, ječam, a od povrtlarskih krompir. Zahvaljujući prirodnim uslovima na području općine, Rogatica predstavlja poznatog i priznatog proizvođača sjemenskog krompira. Proizvedenim količinama, kvalitetom i primjenom savremene tehnologije posebno se ističe A.D. “Agrokombinat” i Udruženje poljoprivrednih proizvođača “Solanum produkt” koji predstavljaju jedne od najznačajnijih proizvođača ne samo ovog kraja već i šire. Na području općine registrovane su tri zemljoradničke zadruge “Gučevo”, “Radava” i “Žepa” koje se bave organizovanjem raznih vidova primarne poljoprivredne proizvodnje za svoje članove.
Tabela 27: Prinosi ratarskih kultura 1991 godine
Izvor: (16, 364. )
Iz tabele je vidljivo da su najveći prinosi krompira 4.3 ha/t pa je samim tim i najveća godišnja proizvodnja koja iznosi 4.312 t. Najveći dio obradivog zemljišta pripada privatnom sektoru ali je najveći problem usitnjenost i razdvojenost posjeda kao i nedovoljno modernozovana oprema za poljoprivrednu djelatnost.
Grafikon 12: Prinosi najvažnijih ratarskih kultura u (t) u 1991. godini
(Izvor: podaci iz tabele 24.)