Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
3.2.1.2. Prirodno kretanje stanovništva općine Rogatica
Veoma važan faktor promjene broja stanovnika u nekom prostoru je prirodni priraštaj. Opće stope nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja date su u tabeli 17. Jedna od temeljnih odrednica ukupnog kretanja stanovništva je prirodno kretanje (natalitet i mortalitet). Za razliku od broja i struktura stanovništva, koji se bilježe popisima (u pravilu) svakih deset godina, prirodno kretanje se bilježi svake godine (vitalna statistika).
Prirodno kretanje broja stanovnika u općini Rogatica u periodu od 1953-1991. godine pokazuje opadanje stope prirodnog priraštaja koja se javlja uporedo kao posljedica opadanja stope nataliteta i porasta stope mortaliteta.
Iz tabele prirodnog kretanja stanovništva uočavamo da je za 1953. i 1961. godinu karakteristična visoka stopa nataliteta, a za 1971. i 1981. godinu srednja stopa nataliteta. Po zadnjem popisu stanovništva natalitet je bio nizak i iznosio je 14.9 ‰. U ovim popisnim godinama zabilježena je umjerena stopa mortaliteta. Iz navedenih podataka dobijamo i odlike prirodnog priraštaja za koji je evidentno da je u kontinuiranom opadanju. U evidentnim listovima iz 1953., 1961. i 1971. godine zabilježena je visoka stopa prirodnog priraštaja, a za popise iz 1981. i 1991. godine, umjerena stopa prirodnog priraštaja.
Tabela 17. Prirodno kretanje stanovništva od 1953-1991. godine
Izvor (50, 23
Grafikon 7. Prirodno kretanje stanovništva u općini Rogatica od 1953-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 17.)
3.2.1.3. Migracije stanovnika općine Rogatica
Zbog burnog društveno-ekonomskog i političkog razvoja, teritorija općine Rogatica je izrazito migraciono područje. Najveći dio migracija stanovništva uslovljen je ekonomskim, političkim i socijalnim razlozima, a u ratnim uslovima i prinudnim postupcima.
Nakon turskog dolaska u ove krajeve došlo je do znatnih migracionih promjena. Grad Borač sa svojim varošištima je izgubio svoj značaj, a u redovima stanovništva koje je tu živjelo dolazi do većih kretanja. U to vrijeme jedan dio stanovništva je išao i naseljavao krajeve koji su bili ratovima prorijeđeni i opustošeni. Kada je iza bečkog poraza Turska prešla u defanzivu, a naročito povlačenjem iz Ugarske i Slavonije na granice Dunava i Save, talasi izbjeglih muslimanskih porodica zapljusnuli su Bosnu pa samim tim i Rogaticu sa svih strana.
Za vrijeme ustanka u Srbiji (1803. – 1813.g.) i poslije sve do 1863. godine bježeći i spašavajući se, znatan broj muslimanskih porodica iz Srbije, osobito iz gradova doselilo se u rogatički kraj. (7.28)
Od početka XVIII stoljeća politički i privredni razlozi seobe i etničkog grupisanja pravoslavnog stanovništva postaje sve izrazitije te dolazi do preseljavanja stanovništva iz južnih oblasti u ovaj kraj, to se dogodilo 1714, 1783, i 1806. godine.
Osim migracija uzrokovanih ratnim dešavanjima bilo je i migracija stanovništva različitih religijskih opredjeljenja, zatim zbog neimaštine ili nerodnih godina. (7.29)
Poslije Drugog svjetskog rata, znatan broj stanovnika Rogatice se iselio u raznim pravcima, a najviše u Sarajevo, uglavnom radi školovanja, karijere ili zaposlenja. Uporedo s tim došlo je do fluktuacije seoskog stanovništva prvo iz okolnih sela, a zatim i sa područja cijele općine u grad Rogaticu. (7.31)
Najveće migracije desile su se u periodu od 1992. do 1995. godine kada je bošnjački narod zadesio egzodus uslijed agresije. Za vrijeme rata utočište više hiljada prognanih i izbjeglih našlo je u MZ Žepi. Sarajevo, Goražde, Zenica, Tuzla, Mostar i Bihać bili su utočište za 7.673 prognanika iz općine Rogatica, a 1.600 Rogatičana našlo je privremeno utočište u više zemalja Evrope, Azije, Amerike i Australije. (6.255).
3.2.2. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica
Razmještaj i gustina naseljenosti stanovništva općine Rogatica ukazuju na povezanost prirodne osnove, tj. prirodnih uslova i izvora sa ekonomsko-socijalnim i drugim činiocima koji su uticali na razmještaj stanovništva. Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, prosječna gustina naseljenosti je bila 33.08 stanovnika po km². Po istom popisu Bosna i Hercegovina je imala prosječnu gustinu naseljenosti 85.6 stanovnika po km². Dakle, općina Rogatica je po gustini naseljenosti bila daleko ispod državnog prosjeka i svrstavala se u skupinu slabije naseljenih općina Bosne i Hercegovine. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica je neravnomjeran.
Najveća koncentracija stanovnišva je u samom gradskom središtu, gdje je prema popisu iz 1991. godine živjelo 8.916 stanovnika ili 40,57% od ukupnog broja stanovnika. Dobro su naseljeni i prigradski dijelovi kao i doline rijeka Drine i Prače. Najmanja naseljenost općine Rogatica je na istaknutim planinskim morfostrukturama koje se nalaze na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.
Proces deagrarizacije, industrijalizacije i urbanizacije nakon Drugog svjetskog rata uslovio je preseljavanje velikog broja ruralnog stanovništva u Rogaticu kao i druge gradove Bosne i Hercegovine. Ova dešavanja proizvela su društveno-ekonomsko zaostajanje i zamiranje seoskih naselja.