2.6. Biogeografske karakteristike općine Rogatica
Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine
Fizičko-geografski položaj, reljef, geološki sastav, klimatsko-hidrološke karakteristike i pedološki sastav uslovili su biogeografske odlike općine Rogatica. Antropogeni faktor imao je velikog utjecaja na vegetaciju osobito u poljoprivredno pogodnim predjelima općine.
Karta 7. Karta šumske vegetacije općine Rogatica
Izvor: (13)
Šume bukve i jele sa smrčom (piceo-abieti-fagetum) zastupljene su u sjevernim djelovima općine Rogatica. Na visinama preko 1000 m javlja se četinarsko drveće pomiješano sa listopadnim, dok na visinama od 1200 m do 1500 m preovladavaju četinari (bor, smrča i jela). Takvi regioni najviše su zastupljeni na Sjemeću, Bokšanici, dijelu Devetaka, Medniku i Rujniku.
Šume medunca i crnog graba (Quercetum-ostryetum carpinifolise) ili šume crnog graba (orno.ostrietum) zastupljene su dijelom u dolini Drine i nižim nadmorskim visinama na jugoistoku općine Rogatica.
Termofilne šume bukve (Seslerio fagetum, ostryo fagetum, aceri obtusati.fagetum) zastupljene su na istoku u dolini rijeke Drine, na zapadu u području Paklenika te u jugozapadnom dijelu duž desne obale rijeke Prače.
Šume crnog bora (Pinetum nigrae) rasprostranjene su samo u sjeveroistočnom dijelu općine na prostoru Bokšanice, Međeđe ravni i Jasike)
Šume jele i smrče (abieti piceetum) zauzimaju više dijelove planina Devetak, Bokšanica i Mednik od 1200 do 1500m nadmorske visine.
Šume sladuna i cera (Quercentum contertae-cerris) nemaju veliko rasprostranjenje, nalaze se na istoku općine u dolini rijeke Drine dok su šume cera samostalno zastupljene u zapadnom dijelu općine i to na području MZ Stjenice.
Šume kitnjaka i cera ( Qercetum petrae-ceriris) zastupljene su u južnom i jugozapadnom dijelu općine odnosno duž lijeve obale rijeke Rakitnice pri ušću u Praču i dalje prema višegradskoj općini dolinom rijeke Drine.
Rijetke i zaštićene biljne vrste rogatičke općine su Pančićeva omorika i mečja lijeska.
Slika 6. Pančićeva omorika ispred upravne zgrade ŠG „Sjemeć“
Izvor: (48)
Pančićeva omorika (Picetum omorikae) na rogatičkoj općini nalazi se na području Devetaka, lokalitet Baba, lokalitet Panjak i na području Sjemeća te područje srednjeg toka rijeke Drine, jedno veće između Bajine Bašte, Višegrada i Rogatice i dva manja područja na Viogor planini i na planini Radomišlji. Stanište omorike je od 400 do 1700 m nadmorske visine.
Uglavnom raste na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, obično sa bijelim i crnim borom i jelom a često i na strmim krečnjačkim liticama, u uskim točilima, pretežno eksponiranim sjeveru
Mečja lijeska (Corylus coluna L.) je rijetka vrsta koja se nalazi u neposrednoj blizini naselja lijeska na Borici na nadmorskoj visini 1040 m.
[img size=150]
http://img199.imageshack.us/img199/2540/cccyo.jpg%5B/img%5D
Slika 7. Mečja lijeska starosti oko 450 god i 60 god., lokalitet Lijeska – Borike
Izvor: (48)
Općina Rogatica ima raznovrsnu faunu koja je kvantitativno uslovljena dugogodišnjim promjenama biljnog pokrova osobito šumske oblasti pod uticajem antropogenog faktora.
Neke od najraširenijih vrsta su srna (lat. Carpelous carpelous), zec (lat. Lepus ceruleus), vuk (lat.Canis lupus), divlja svinja (lat. Sus scrofa L.) lisica (lat. Vulpes Vulpes), medvjed (lat. ursus), sjenica (lat. Parus ceruleus) zeba (lat. Fringilla coelebus).
Na sjeveroistoku općine nalazi se lovište „Sjemeć“. Ukupna površina lovišta „Sjemeć“ iznosi 22.360 hektara od čega na nelovnu površinu otpada 1.000 hektara. Nadmorska visina lovišta kreće se od 291 m – 1527 m. Lovište „Sjemeć“ ne izlazi van općinskih granica.