[color=#FF0000][b]MANJE – VISE o MULTIPLEX SKLEROZI ne znamo mnogo
evo ukratko o kakvoj bolesti se radi[/b][/color]
MULTIPLEX SKLEROZA
Šta je Multipla skleroza (MS) – je neurodegenerativno oboljenje koje prvenstveno zahvata bjelu masu centralnog nervnog sistema. Multipla skleroza zahvata aksone, dugačke produžetke nervne ćelije – pojedini djelovi mijelinskog omotača aksona upalno reaguju i propadaju. Stoga se multipla skleroza smatra upalnom, demijelinizirajućom bolešću. Kad je određeni dio mijelinskog omotača upaljen i oštećen, prenošenje impulsa kroz akson je poremećeno, usporeno, isprekidano zbog čega poruke iz mozga dolaze na cilj sa zakašnjenjem, pogrešno ili ih uopšte nema.
– Simptomi: – Početni simptomi multiple skleroze često su dupli vid, miješanje crvene i zelene boje ili čak sljepoća na jedno oko. Neobjašnjivi vidni problemi obično se poboljšavaju u višim stadijumima bolesti. Većina pacijenata sa multiplom sklerozom ima iskustvo sa slabošću mišića u ekstremitetima i teškoću sa koordinacijom i ravnotežom u toku bolesti. Umor može biti izazvan fizičkom iscrpljenošću a popravlja se odmorom, ili može poprimiti formu stalnog umora. Mnogi bolesnici imaju simptome kao što su neosetljivost, svrab kože, trnci; neuobičajeno neki mogu osećati bolove. Teškoće govora, tremor i vrtoglavica su česte pritužbe. Oko polovice ljudi sa multiplom sklerozom ima kognitivne teškoće poput: koncentracije, pažnje, pamćenja, teškoće prosuđivanja ali takvi simptomi su često blagi i obično se zanemaruju. Depresija koja je povezana sa kognitivnim problemima drugo je zajedničko obilježje oboljelih od multiple skleroze. Oko 10% pacijenata pati od težih psiholoških poremećaja. Kod 60% oboljelih toplina može uzrokovati privremeno pogoršanje mnogih simptoma multiple skleroze
Simptomi multiple skleroze zavise od mjesta zahvaćanja i jačine upale mijelinske ovojnice aksona. To je razlog zbog čega su simptomi multiple skleroze toliko različiti i zašto ih je teško predvidjeti. Budući da mozak i kičmena moždina imaju velik rezervni kapacitet, mnoga područja upale mijelinskog omotača neće dati nikakvih simptoma. Na mjestima nestanka mijelinskog omotača nastaju ožiljci koji se nazivaju skleroza, plak ili lezija.
Tok bolesti je raznolik i nepredvidiv. Karakterišu ga izmjene egzacerbacije (faza pogoršanja) i remisije (faza smirenja) bolesti. U početku remisije mogu trajati mjesecima i godinama, čak i više od 10 god. Kod bolesnika koji imaju česte napade bolesti, pogotovo ako bolest počne u srednjim godinama, tok može biti izrazito ubrzan i u kratkom roku dovesti do razvoja invalidnosti.
– Terapija: – Za sada nema lijeka za multiplu sklerozu. Neki lijekovi imaju loše popratne pojave i rizike (prvenstveno kortikosteroidi). Prirodno pojavljivanje spontanih remisija (povlačenja simptoma) otežava utvrđivanje terapeutskih efekata eksperimentalnih tretmana; ipak uz pomoć magnetne rezonance moguće je zabilježiti razvoj lezija što naučnicima omogućava određivanje terapije. Donedavno većina ljekara koristila je u tretiranju multiple skleroze steroide koji poseduju protiv-upalna svojstva. Momentalno terapija koja najviše djeluje je beta interferon. Ova terapija djeluje tako što smanjuje broj relapsa (pogoršanja) i time usporava progresiju bolesti. Ako se relaps ipak pojavi, on je kraći i slabiji. Osim toga, magnetna rezonanca pokazuje da beta interferon smanjuje broj lezija.