Islamske zanimljivosti
Najduža sura u Kur’anu je Al-Bekare.
Prvi objavljeni ajeti su u suri El-Alek (Ikre).
Jedina sura u Kur’anu koja ne pocinje sa bismillom je Et-Tewbe.
U Kur’anu ima 114 sura.
Sunnet je petkom uciti suru Kehf.
Sredina Kur’ana se nalazi u suri Kehf.
Sura Ihlas vrijedi trecinu Kur’ana.
Otac i majka Muhammeda a.s. su se zvali Abdullah i Amina.
Amidža Muhammeda a.s. se zvao Ebu Talib.
Muhammed a.s. je pripadao plemenu Kurejžija.
Kad mu je pocela dolaziti objava, Muhammed a.s. je imao cetrdeset godina.
Nadimak Muhammeda a.s. je bio El-Emin.
Muhammedova a.s. sestra po mlijeku se zvala žejma.
Muhammed a.s. nije imao brace i sestara.
Prva Poslanikova a.s. žena se zvala Hatidža.
Prva bitka u kojoj su se muslimani borili bila je bitka na Bedru.
Hidžru sa Muhammedom a.s. je ucinio Ebu Bekr.
Prije pocetka jela treba reci žbismillahž.
Namaz je stub vjere.
Najmanju kaznu u džehennemu ce imati Ebu talib, Poslanikov a.s. amidža.
Fatiha je prva sura u Kur’anu.
En-Nas je zadnja sura u Kur’anu.
Potop je zadesio narod koji je živio u doba Nuha a.s.
Ibrahim a.s. je za života bio bacen u vatru.
Poslanik Ejjub a.s. je imao najveca iskuženja.
Poslanik koji je roden bez oca je Isa a.s.
Muhammed a.s. je preselio na Ahiret u 63. godini života.
Muslimani su u žpaniji bili skoro 800 godina.
Meleci Munker i Nekir su zaduženi da ispituju ljude u kaburu.
Melek Israfil je zadužen da puhne u sur.
Namaz u džematu je vrijedniji za 25 i 27 puta od namaza u kuci.
Levhi Mahfuz je ploca na kojoj je zapisano žta ce biti.
Kržcani su zalutali u vezi jednog poslanika, ato je Isa a.s.
Jevreji su rekli da je Uzejra Allahov sin.
Ashabi su drugovi Poslanika sallallahu alejhi ve selleme.
Prvo žto je rekao Isa a.s. u bežici je žJa sam Abdullah, Allahov robž.
Havarijjuni su drugovi Isa a.s.
Dvadeset pet Poslanika je spomenuto u Kur’anu.
Nijedna žena nije bila Poslanik.
Muhammed sallallahu alejhi ve sellem je najodabraniji Poslanik.
Prvi mujezin u islamu se zvao Bilal ibn Rebbah.
Objava Muhammedu a.s. je pocela u pecini Hira.
Vladar svih muslimana se zove halifa.
Tevrat je objavljen Musau a.s.
Zebur je objavljen Davudu a.s.
Indžil je objavljen Isau a.s.
Hakka i Kijame su imena za Sudnji dan.
Nar, Sekar i Džehim su imena za džehennem.
U Kur’anu ima 15 sedždi itilaveta.
U suri Hadždž se nalaze dvije sedžde itilavet.
Covjeku ce se u kaburu postaviti pitanja: Ko ti je Gospodar? , Koja ti je vjera? i Ko ti je poslanik?
Prvu strelu na Allahovom putu je ispalio Sa’d ibn Vekkas.
Arž drži osam meleka.
Halid ibn Velid imao je nadimak Sejfullah.
Bitka na Hendeku se jož zove i Ahzab.
Muhammed a.s. je ranjen u bici na Uhudu.
U bici na Mu’ti je ucestvovalo 200.000 Vizantijaca.
Sulejman a.s. je umro naslonjen na svoj žtap u stojecem položaju.
Najuzviženiji ajet u Kur’anu je Ajetul-Kursijj.
žejtani ne ulaze u kucu u kojoj se uci sura Bekare.
Faraonova žena se zvala Asja.
Ideju o kopanju hendeka u bici Ahzab je dao Selman el-Farisi.
Djeca Muhammeda a.s. su se zvala: Kasim, Abdullah (Tahir), Ibrahim, Zejneb, Fatima, Rukajja i Ummu Kulsum.
Pokrivanje žene je propisano pete godine po Hidžri.
Neke od mu’džiza Muhammeda a.s.: Kur’an, raspolovljenje Mjeseca, nazivanje selama od strane kamenja, izviranje vode iz njegovih prstiju…
Nuh a.s. je živio 950 godina.
Sinovi Adema a.s. su se zvali Kabil i Habil.
Ugovor izmedu Allaha i duža svih ljudi zove se Misak.
Dio koji nece istruhnuti u kaburu je repna kost (repnjaca).
Ruknovi braka su: supruga, suprug, zastupnik (velijj), oblik (forma, ponuda i prihvatanje) i svjedoci.
Meleci ne ulaze u kucu u kojoj su pas i slika (sa likovima).
Ruknovi abdesta su: nijjet, pranje ruku do iza laktova, potiranje kose, pranje nogu do iza clanaka, pridržavanje redoslijeda. (El-Maide, 6)
ženi je za vrijeme hajda i nifasa zabranjeno: namaz, doticanje Mushafa, boravak u mesdžidu i polni odnos sa mužem.
U Kur’anu ima trideset džuzeva.
ženu udaju cetiri stvari: ljepota, porijeklo, bogatstvo i vjera.
Najveci ogranak imana je reci žLa ilahe illallahž.
Najmanji ogranak imana je ukloniti smetnju (prepreku) sa puta.
Ako prespavamo namaz ili ga zaboravimo klanjati, moramo ga naklanjati.
Najbolji poznavalac halala i harama medu ashabima bio je Muaz ibn Ubejdullah.
Duboki san pri kome je covjek nesvjestan, jedna je od stvari koja kvare abdest.
Meleki se smjenjuju u vrijeme sabah i ikindije namaza.
Prvi poslanik koji ce biti obucen na Sudnjem danu je Ibrahim a.s.
Namaz u Haremu Ka’be je vrijedniji 100.000 puta nego namaz u drugim mesdžidima.
Drugi naziv za akžam namaz je ždnevni vitrž.
Prvi mesdžid u islamu je Mesdžidul Kuba.
Narodu Benu Israil je naredeno da zakolje kravu.
U mesdžid se ulazi desnom nogom, a izlazi se lijevom.
U WC se ulazi lijevom nogom a izlazi desnom.
Muhammed a.s. je tri godine tajno pozivao u islam.
Ebu Sufjan je bio voda Kurejžija na Uhudu.
Kabu su sagradili Ibrahim a.s. i Ismail a.s.
U bici na Uhudu, Ebu Dudžane je nosio sablju Poslanika a.s.
žehid ce u Džennetu imati sedamdeset i dvije hurije.
alkoholu su objavljena tri ajeta.
Prvi ajet objavljen o hrani je u suri El-En’am.
Otac Ibrahima a.s. se zvao Azer.
Muhammed a.s. je cetiri puta obavio umru.
Allah dž.ž. je na Bedr poslao hiljadu meleka.
Sura Enfal govori o bici na Bedru.
Kazna za blud neoženjenog (neudate) je stotinu udaraca i progonstvo iz mjesta boravka na godinu dana.
Kazna za homoseksualca i opcenje sa životinjama je smrt, bez obzira bio oženjen ili ne.
Kazna za blud se spominje u suri Nur.
Na sunnetu sabah namaza, sunnet je uciti sure Kafirun i Ihlas.
Kazna za konzumiranje alkohola je cetrdeset udaraca a kadija može povecati do osamdeset.
Mejjita (mrtvaca) do kabura prate tri stvari: porodica, imetak i djela. Samo djela ostaju s njim.
Izmedu covjeka i kufra (nevjerstva) je ostavljanje namaza.
Meleki su okupali Hanzalu ibn Amra.
Klanje kurbana povodom rodenja djeteta zove se akika.
Ruknovi hadža su: ihram, tavaf, sa’j i Arefat.
Noc Lejletul Kadr je vrijednija od 1000 mjeseci.
Sunnet je postiti žest dana ževvala, devedi i deset dan Muharrema, ponedeljkom i cetvrtkom i žbijelež dane.
Kibur je nepriznavanje istine i potcjenjivanje ljudi.
Kad Allah dž.ž. vrati Isa a.s., on (Isa a.s.) ce: ubiti Dedždžala, slomiti krst, ubiti svinju i ukinuti džizju.
Otac Musa a.s. se zvao Imran.
Ramazanski bajram traje tri dana.
Kurban-bajram traje cetiri dana.
Džehennem ce biti potpaljen hafitom, bogatažem i mudžahidom.
Planina na koju se nakon potopa iskrcao Nuh a.s. zove se Džudijj.
Narodu Ad je poslat poslanik Hud a.s.
Narodu Semud je poslat poslanik Salih a.s.
U Medjen je poslat poslanik žuajb a.s.
Od dva poslanika su žene bile nerotkinje: od Ibrahima a.s. i od Zekerijjaha a.s.
Sa gibetom (ogovaranjem) se usporeduje jedenje mesa umrlog brata.
Allahu dž.ž. najmrže dozvoljeno djelo je razvod braka.
Nije dozvoljeno oženiti dvije sestre.
Covjek ce na Sudnjem danu biti prvo pitan za namaz.
Prva žena koja je ubila nevjernika na Allahovom putu se zvala Safijja bint Abdul Muttalib.
Najviže hadisa od Poslanika a.s. je prehio Ebu Hurejre r.a.
U suri Tevbe se spominju bitke Tebuk i Hunejn.
Zanimanje Davuda a.s. je bilo izradivanje pancira.
Zanimanje Zekerijja a.s. je bilo stolarstvo.
Adabi ulaska u kucu su: ne ulaziti bez dozvole, kucati tri puta, ne gledati kroz prozor ili kljucaonicu ili prislužkivati i pri ulasku poselamiti ukucane.
Najbogatiji covjek Faraonovog naroda zvao se Karun.
Dva medinska plemena koja su ratovala izmedu sebe prije islama su Evs i Hazredž.
Kraljica iz doba Sulejmana a.s. koja je primila islam zvala se Belkisa.
Muhammed a.s. je roden u mjesecu rebiul evvel.
Omer r.a. je cuo suru Ta-Ha i primio islam.
Jedini poslanik koji nije umro je Isa a.s.
Rijec ramadan se jednom spominje u Kur’anu.
Muhammed a.s. je prije preseljenja na Ahiret vidio Džennet i Džehennem.
Ibrahim a.s. je roden u pecini u vrijeme kralja Nemruza.
Isa a.s. je, Allahovom dozvolom, lijecio gubave i oživljavao mrtve.
U suri Mudžadele je u svakom ajetu spomenuto Allahovo dž.ž. ime.
Dio vojske koji je pogriježio u bici na Uhudu bili su strijelci.
žena koja je rasporila utrobu mrtvom Hamzi r.a. zvala se Hinda.
Kad je Poslanik a.s. ucinio hidžru, mjesto njega je u postelji ostao Alija r.a.
Zadnji pohod Muhammeda a.s. bio je Tebuk.
žehidi ce u Džennetu poželjeti da se vrate na dunjaluk. (da bi jož jednom poginuli na Allahovom putu)
Allah dž.ž. ce žehidu oprostiti sve osim duga.
Munafici (licemjeri) ce biti u najgorim stupnjevima Džehennema.
Meleci koji su poucavali sihru zovu se Harut i Marut.
Zaklinjanje necim drugim osim Allahom je žirk.
Meleci su stvoreni prije covjeka.
U narodu Luta a.s. je bilo mnogo homoseksualaca.
Kad se izade iz nužnika kaže se: Gufraneke.
žehid ce se na Sudnjem danu moci zauzimati za sedamdeset svojih rodaka.
Pri oblacenju, prvo se oblaci desna strana.
Esma bint Ebu Bekr nosi ime žVlasnica dva pojasaž.
Ko sakrije znanje na dunjaluku bice bicevan bicevima od vatre u Džehennemu.
Bedem izmedu Dženneta i Džehennema zove se E’araf.
Hatidži r.a. je prenesen selam od Allaha dž.ž. i poruka da ima kucu u Džennetu.
Poslijepodnevni odmor (spavanje) zove se kajlula.
židovi su uporedeni s magarcom koji nosi knjige.
Zajednicki naziv za sve žene Muhammeda a.s. je žmajke mu’minaž.
Allah dž.ž. je prvo stvorio pero.
Kome Allah dž.ž želi dobro, pouci ga propisima vjere.
žest stvari je dato samo Muhammedu a.s.: moc posebnog izražavanja, potpomognut je strahom protiv neprijatelja na daljini od mjesec dana hoda, ratni plijen, Zemlja je ucinjena cistom i cistecom, poslan je svim stvorenjima i on je kraj poslanstva.
Najviže se Allaha boje od njegovih robova uceni.
Dvije džennetske rijeke na dunjaluku su Nil i Eufrat.
Najviži dio Dženneta se zove Firdevs.
Uhud, Lubnan, Sinaj i Džudijj su džennetske planine na dunjaluku.
Qur’an je Allahov dž.ž. govor.
žejtanu možemo stijesniti prolaze postom.
Prvi covjek je stvoren od zemlje.
Vrata u Džennetu na koja ce ulaziti postaci zovu se Rejjan.
Muhammed a.s. ce prvi uci u Džennet.
Bez polaganja racuna u Džennet ce uci sedamdeset hiljada ljudi.
Džennet ima osam vrata.
Na Sudnjem danu ce Isa a.s. i žejtan održati hutbe.
Džehennem ima sedam vrata.
Neki od nacina da se otjera žejtan: euzubillahi… , Ajetul-kursija, ucenje sura Felek i Nas, ezan, ucenje Kur’ana….
Neki od velikih grijeha: žirk, blud, neposlužnost roditeljima, alkohol….
Meleci su stvoreni od svjetlosti.
Džini su stvoreni od vatre.
Sabur je u Kur’anu spomenut na oko 90 mjesta.
Knjiga sa zapisanim dobrim djelima zove se Illijjun.
Narod Semud je unižten stražnim glasom.
Narod Ad je unižten ledenim i silovitim vjetrom.
Lutov narod je unižten vjetrom punim pjeska.
Medina se prije islama zvala Jesrib.
Godina u kojoj su na Ahiret preslili Ebu Talib i Hatidža. r.a. naziva se žgodina tugež
Hadžerul esved, kamen uzidan u Kabu, prije je bio bijel.
Hamzu r.a. ubio je covjek po imenu Vahžijj.
Covjek koji je prvi pisao perom je Idris a.s.
Od Poslanikovih a.s. ashaba zadnji je na Ahiret preselio Tufejl ibn Amr, 110. g.H.
U Amme džuzu (30. džuz) ima trideset i sedam sura.
Kada je hadis žmuttefekun alejhiž, znaci da ga bilježe i Buharija i Muslim.
Muhammedu a.s. su od dunjaluckih stvari bile najdraže žene i mirisi.
Kad covjek kihne treba reci želhamdulillahž.
žDavudov postž je da covjek jedan dan posti a jedan dan mrsi.
Alkohol je majka svih zala.
Sure Felek i Nas su objavljene kad je opsihirem Muhammed a.s.
Zijevanje je od žejtana, a kihanje je od Allaha dž.ž.
Pet velikih predznaka Sudnjeg dana: Isa a.s. , Jedžudž i Medžudž, Dubbetul erd, izlazak Sunca sa zapada i Dedždžal.
Narod Benu Israil je pretvoren u majmune i svinje.
Razvod Zejnebe i Zejda r.a. se spominje u Kur’anu.
Dedždžal ce biti ubijen u Kudsu.
Isa a.s. ce biti spužten u Damasku, na munaru Emevijske džamije.
Isa a.s. ce umrijeti i biti ukopan u Medini.
Ubistvo Osmana r.a. je jedan od znakova Sudnjeg dana.
Narod Benu Israil je od Musa a.s. tražio da vidi Allaha dž.ž.
Kad je Musa a.s. udario žtapom po zemlji, izbilo je dvanaest vrela (izvora).
Na Dedždžalovom celu ce pisati KAFIR.
Covjek je Allahu dž.ž. najbliži dok je na sedždi.
Allah dž.ž. kaže za žejtana da nam je otvoreni neprijatelj.
Prva kibla muslimanima bila je u Kudsu (Jerusalem).
Ljudi mnogo zanemaruju dvije Allahove blagodati: zdravlje i slobodno vrijeme.
Bolje je da covjek sjedne na žeravicu i da progori odjecu nego da sjedne na kabur.
Mekruh (pokudeno) je spavati izmedu akžama i jacije.
Pokudeno je reci žZlo mi jež, treba reci žMuka mi jež.
Vrijedanje muslimana je grijeh a njegovo ubistvo je kufr (nevjerstvo).
Treba podsticati ljude da na samrti kažu LA ILAHE ILLALLAH.
Kada ti kržcan nazove selam odgovori mu sa žve alejkumž.
Sure talak i Tahrin pocinju sa žO Vjerovjesnice…ž
Zavist unižtava dobra djela kao žto vatra sagorijeva drva.
Slijep covjek može biti imam.
Za mužkarce je zadnji saff najmanje vrijedan.
Za žene je prvi saff najmanje vrijedan.
Ebu žUbejdež Amr ibn Džerrah je ubio svoga oca na Bedru.
Munafici se lijeno dižu na namaz i malo spominju Allaha dž.ž.
Isra’ i Mi’radž su se desili dvije godine prije Hidžre.
Muslimani su prvi katapult zarobili u bici na Hajberu.
Racunanje vremena prema lunarnom kalendaru uveo je halifa Omer ibn Hattab.
Spavacu dok se ne probudi, djetetu dok ne postane punoljetno i ludaku dok ne pocne razmižljati ž ne pižu se djela.
Mushaf je tim imenom prvi nazvao Ebu Bekr r.a.
Državnu blagajnu (bejtul mal) prvi je uspostavio Ebu Bekr r.a.
Omer ibn Hattab r.a. je kao halifa nocu obilazio ljude da vide kako žive.
Allah dž.ž. je covjeku bliži od vratne žile kucavice.
Vecina džennetlija su (dunjalucki) siromasi.
Islamski hilafet ukinuo je Mustafa Kemal Ataturk 1924. godine.
Najjaci je covjek koji sebe obuzda u srdžbi.
Umra u mjesecu ramazanu ima vrijednost hadža.
U vrijeme džahilijjeta, Hatidža r.a. imala je nadimak Tahira (Cista).
Najkraca sura u Kur’anu je sura Kevser.
Zadnji mjesec u hidžretskoj godini je zul-hidždže.
Ne treba se mnogo smijati jer smijeh umrtvljuje srce.
Hatidža r.a. preselila na ahiret u žezdeset petoj godini života.
Muhammed a.s. je ucestvovao u dvadeset osam bitaka.
Najmladi islamski vojskovoda je bio Usame ibn Zejd r.a.
Muhammedova a.s. sablja zvala se Zulfikar.
Kabu je prva prekrila svilom Ummu Abbas Abdul Muttalib r.a.
Allah dž.ž. je nadahnuo pcelu.
Džennet je prekriven (okružen) dunjaluckim neprijatnostima, a džehennem je okružen (prekriven) dunjaluckim ugodnostima.
Jahalica na kojoj je Muhammed a.s. ucinio Isra i Miradž zvala se Burak.
Allahu najmrža mjesta su pijace.
Ko sakrije sramotu muslimana na dunjaluku, Allah dž.ž. ce sakriti njegovu na Sudnjem danu.
Treba iskoristiti pet stvari: život prije smrti, zdravlje prije bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogatstvo prije siromažtva.
Allahu dž.ž. najdraža mjesta su mesdžidi.
Ko okrene glavu od islama bice proživljen slijep.
Kur’an je sakupljen u Mushaf za vrijeme hilafeta Osmana r.a.
Onaj cije zadnje rijeci budu LA ILAHE ILLALLAH uci ce u Džennet.
Abdullah ibn Mesud r.a. je prvi javno ucio Kur’an u Mekki.
Zadnji objavljeni ajet je 281. ajet sure bekare.
Furkan, Kitab, Zikr… su neki od naziva za Kur’an.
Ezzubejr ibn Avvaz r.a. je prvi izvukao sablju na Allahovom dž.ž. putu.
Za vrijeme halife Omera ibn Abdul Aziza se nije imao kome dati zekat (ljudi su bili imucni).
žena može dobrovoljno postiti samo uz muževu dozvolu.
Prva džamija sa munarom bila je Emevijska džamija u Damasku.
Aiža r.a. je, od žena, prenijela najviže hadisa od Muhammeda a.s.
Velid ibn Mugire je prvi skinuo obucu u Haremi žerifu u Mekki.
Klanjanje teravih namaza u džematu je pocelo za vrijeme halife Omera ibn Hattaba.
Kad žena namirisana prode ulicom, a drugi osjete njen miris, ima status bludnice.
Prvi namaz u kojem su se muslimani okrenuli prema Mekki bila je ikindija