Mustafa
Participant
    Post count: 8282

    بِسْمِ اللهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيمِ
    GURBET (USAMLJENOST) ISLAMA I MUSLIMANA

    Braćo i sestre u islamu! Danas 30. muharrema 1431.H, 15. januara 2010. godine, hutbu sam naslovio sa Gurbet (usamljenost) islama i muslimana.

    Podsjećam sebi i vas na 100. ajet Sure El-Maide:
    Reci: “Nije isto loše i dobro, makar te iznenadilo mnoštvo lošeg. Zato se Allaha bojte, o vi razumom obdareni, da biste ono što želite postigli!”

    Allahova, subhanehu ve te’ala, je odredba i mudrost da je kroz historiju bio mali broj sljedbenika pravoga puta i istine, a da je na drugoj strani bilo mnogo onih koji pozivaju u zabludu i nevjerstvo. On, subhanehu ve te’ala, nas u citiranom ajetu upozorava da nas ne zavede i ne iznenadi mnoštvo zla.
    Šta je to braćo i sestre gurbet islama i muslimana i šta nam je činiti? Usamljenost označava pojedinca ili pojavu, koji se razlikuju od drugih. Takvi su bili i Allahovi, subhanehu ve ta’ala, poslanici.

    Kaže Allah, dželle še’nuhu, u 120. ajetu Sure En-Nahl, govoreći o Ibrahimu, alejhis-selam:
    Ibrahim je bio primjer čestitosti, pokoran Allahu, pravi vjernik i nije bio mušrik (mnogobožac).
    Imam Ibn El-Kajjim, kada tumači ovaj ajet kaže „da je Ibrahim, alejhis-selam, bio ummet, jer je u moru kufra sam bio vjernik.“
    Neka ovo bude poticaj svima onima koji se suočavaju sa kufrom u svojim sredinama da ostanu čvrsti u svome vjerovanju i neka im Ibrahim, alejhis-selam, naš praotac bude pravi uzor!
    Šuajb, alejhis-selam, je takođe bio iskušan agresivnim nevjerstvom njegova naroda, o čemu govori 88. ajet Sure Al-A’raf:

    Glavešine naroda njegova, oni koji su bili oholi, rekoše: “Ili ćete bezuvjetno vjeru našu prihvatit ili ćemo mi, o Šuajbe i tebe i one koji s tobom vjeruju iz grada našeg istjerati?!” – “Zar i protiv naše volje?” – reče on.

    I Muhammed, sallallah ‘alejhi ve sellem, je bio izložen teškim spletkama nevjernika, o čemu govori 30. ajet Sure El-Enfal:
    I kad su ti nevjernici zamke razapinjali da bi te u tamnicu bacili ili da bi te ubili ili da bi te prognali; oni su zamke pleli, a Allah ih je ometao, jer Allah to najbolje umije.
    Islam je braćo i sestre započeo kao stranac i kao takav će se ponovo vratiti, što potvrđuje predaja koju bilježi imam Muslim u Sahihu:

    Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Islam se pojavio kao stranac (garib) i vratiće se kao stranac, pa blago garibima (strancima)!“ (Muslim)

    Islam je u Meki započeo sa malom skupinom muslimana, koji su bili prisiljeni da učine tri hidžre. On je iz Meke, a potom iz Medine svijetlio kao svjetiljka u moru mnogoboštva, na Arabijskom poluotoku i šire i ta svjetlost se širila velikom brzinom, pa je ubrzo obasjala ne samo Arabijski poluotok, već i šire prostore zamaljske kugle. Nakon ekspanzije islama i njegova širenja, nakon generacija onih koji su sav svoj život i sve kapacitete posvetili Allahovoj, subhanehu ve te’ala, vjeri, svjesni hadiske istine „da je biti sebebom da neko prihvati islam i spasi se bolje od dunjaluka i svega na njemu“, dolaze generacije muslimana, koje zaokuplja dunjaluk i koji zaboravljaju na emanet halife na Zemlji, koji zaboravljaju na svog Gospodara i sebi za gospodare uzimaju one koji ni sami sebi ne mogu pomoći.

    Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Muslim nagovještava vrijeme fitneluka:
    Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu ‘anhu, da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Preteknite dobrim djelima fitneluke (razvrat), koji će biti kao mrkla noć, kada će čovjek osvanuti vjernik, a omrnuti nevjernik ili omrnuti vjernik, a osvanuti nevjernik i kada će prodavati svoju vjeru za ono što mu se ponudi od dunjaluka!” (Muslim)

    Braćo i sestre, naš Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, nam preporučuje da dobrim djelima preteknemo vrijeme fitneluka, u kojem će se rasprostraniti razvrat i griješenje, kao mrkla noć. Da li i mi braćo i sestre, preživljavamo to vrijeme, vrijeme u kojem su fitneluci uzeli velikoga maha, vrijeme u kojem se gaze islamske – ljudske norme ponašanja, a vrednuje sve što ima veze sa grijehom?

    U drugoj predji stoji:

    Prenosi Ebu Umejje Eš-Šu’bani: Došao sam kod Sa’lebe El-Hušenija, pa sam mu rekao: „Kako razumiješ ovaj ajet?“ Upita: „Koji ajet?“ Rekoh: „O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao!“ Reče: „Dobro si pitao! Pitao sam za njega Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa je rekao: „Naređujte dobro i zabranjujte zlo, pa kada vidiš pokornog škrticu, strast koja se slijedi, dunjaluk koji mami i kada se svako bude divio svome mišljenju, onda se ti pazi i ostavi masu! Poslije vas su dani strpljivosti, u kojima je strpljivost kao držanje žeravice! Onaj ko bude činio dobro u to vrijeme imaće nagradu pedeset ljudi koji rade (sada) kao oni.“ (Muslim)

    Braćo i sestre, isto kao da i mi preživljavamo pomenute predzanke Sudnjega dana i teška iskušenja? To nam treba biti poticaj da se mnogo više trudimo, da se natječemo u dobru i da se ne bojimo prijekora prijekornika, u nadi da ćemo inša-Allah imati za to veliku nagradu, koju Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, spominje u hadisu!

    Rekao je imam Ibnu Tejmije: “Ponekad osjećaj da si stranac (garib) biva u pojedinim propisima Šerijata, a ponekad to biva u pojedinim mjestima… Blago onome ko se prihvati Šerijata kako je to naredio Allah, subhanehu ve te’ala, i Njegov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem.”

    I rekao je imam Ibn El-Kajim: “Pripadnici islama su stranci među ljudima, mu`mini su stranci među pripadnicima islama, učeni su stranci među mu`minima, sljedbenici sunneta od učenjaka koji sunnet razlikuju od strasti i novotarija su stranci, a oni koji pozivaju sunnetu i uporni su u njegovu slijeđenju su još veći stranci, ali oni su uistinu Allahovi, subhanehu ve te’ala, miljenici i nisu stranci kod Njega, već su stranci među većinom.“

    Braćo i sestre, čuvajmo se harama i sumnjivih stvari, natječimo se u dobru, čuvajmo sebe i svoje porodice od vatre, ispunjavajmo svoje obaveze prema Allahu, subhanehu ve te’ala, prema sebi, roditeljima, porodicama, braći i sestrama u dinu i prema svima onima koji imaju hakove (prava) kod nas!
    Gospodaru, pomozi nam da sačuvamo svjetlo islama, ne iskušavaj nas sa onim što nećemo moći podnijeti, ne dozvoli da nas nevjernici nikada ponize, niti poraze, budi nam milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

    Sarajevo: 30. muharrem 1431.H .
    Hutba: Džamija Kralj Fahd
    15. januar 2010. god.
    Nezim Halilović Muderris
    وَ السَّلَامُ عَلَيْكُمْ وَ رَحْمَةُ اللهِ!