[color=#FF0000][b]Moje đačko doba u Sarajevu 15. dio
Žičara[/b][/color]
U toku školskih i domskih dana bilo je mnogo posjeta izleta, ekskurzija…
Ekskurzija u Dubrovnik i Cavtat, jednodnevnih posjeta Višegradu, Foči i Tjentištu, Jablanici, Pjenovacu i Han Pjesaku, pa izleta na razna sarajevska izletišta….
Ipak vožnja sarajevskom žičarom sa rajom iz škole prvi put i sa rajom iz doma drugi put ostaće duboko u mom sjećanju…
Početna stanica žičare je bila na Bistriku gdje se znalo nekad i satima čekati u redu da se dokopamo mjesta u kabini.
Trebević je jedno od omiljenih prijeratnih izletišta, a zbog bujne flore slovila je za pluća grada. Trebević je predstavljao oazu mira i zelenila u neposrednoj blizini Sarajeva, a njegova glavna atrakcija bila je žičara kojom se od Bistrika do Vidikovca stizalo za 12 minuta.
Onog momenta kada je žičara krenula i vinula se u visine, mislio sam da od tog osjećaja nema ništa, ni ljepše i bolje…
To je bolo vrijeme kada smo se zadovoljavali sa sitnicama, kada su nam jednostavne i male stvari bile velike i krupne…
A sa Vidikovca pogled na Sarajevo fantastičan. Tu bi znali ostati par sati i onda ponovo žičarom nazad za Sarajevo…
Sarajevska žičara prvi put je puštena u rad 1959. godine, a do 1992. godine žičarom se godišnje vozilo više od 130.000 ljudi.
Nažalost, tokom rata pretrpjela je velika oštećenja i skoro u potpunosti je uništena. Nekada značajan turistički i rekreativni centar u proteklom ratu je miniran, žičara, olimpijska staza i većina planinarskih domova su uništeni, a stradao je i šumski fond.
Za njenu obnovu bi trebalo izdvojiti oko 16 miliona KM…
Prilikom izrade idejnog projekta najviše će se voditi računa o zaštiti prirode, unapređenju čovjekove okoline, ali i o vizuelnom utisku. Kapacitet trebevićke žičare, koja će biti jedna od dužih urbanih žičara sa trasom od oko 2.064 metra, trebao bi biti hiljadu osoba na sat, a visinsku razliku od 570 metara putnici bi trebali prelaziti u kabinama kapaciteta osam osoba, koje će biti napravljene u obliku gondola.
Projektom će se zadržati stara trasa prema postojećem regulacionom planu i time će zadovoljiti stavove Zavoda za planiranje razvoja Kantona. Neće doći ni do pomjeranja polazne stanice žičare. Pošto su i polazna i dolazna stanica devastirane i nemaju nikakvu arhitektonsku i historijsku vrijednost, biće zamijenjene novim, modernim objektima, u kojima će najvjerovatnije, biti napravljen restoran ili kafić, po uzoru na svjetske žičare..
Prema nekim pokazateljima žičara bi mogla proraditi 2012 godine.. ??!!!
VIDEO:
Nastaviće se…