–
Sahat kule BiH
Najstarija vijest o satu u BiH, vezana je za Focu. Jedan sat, horologijum, imao je hercegovacki sandzacki beg Sulejman beg u ovom gradu vec septembra `493-e godine a poslase mu ga na dar Dubrovcani. Njegov nasljednik Ahmed beg Vranjesevic dobio je nesto kasnije godine 1498-e od Republike Svetog Vlahe sat bez utega. Istovremeno njegov bezimeni posinak primio je na dar drugi sat sa utezima vrijedan sest dukata. To su najvjerovatnije bili prvi satovi koji su se pojavili u nasim krajevima.
Sat je bio veoma potreban, narocito muslimanima, zbog obavljanja pet dnevnih molitava koje padaju u tacno odredjeno doba dana. Da bi udovoljili toj potrebi sluzili su se mjesnim meridijanima, suncanim satom, a odredjivali su vrijeme i na razne druge nacine. Na to nas danas podsjeca usjeceni mjesecni podnevnik u podnozju Lala Pasine dzamije u Livnu i suncani sat na zidu Hadzi Alibegove dzamije u Travniku. Medjutim, ni suncani satovi, pa ni mjesni podnevnici, nisu potpuno odgovarali svojoj svrsi, a zidne i dzepne satove mogli su imati samo bogatiji ljudi. Stoga su pojedini begovi poceli podizati javne casovnike na zasebnim kamenim tornjevima- sahat kulama.
Ustanovu javnih casovnika Turci su preuzeli iz srednje Evrope i po svom izgledu sahat kule su najslicnije tornju romanicke crkve. U BiH je izgradjen 21 takav objekat a sada ih ima u svemu 19. Jedan od njih je i ovaj u Foci.
Focanska kula je nastala 60-tih godina 18-tog vijeka a poznata je kao zaduzbina Mehmed pase Kukavice. On je u njenoj neposrednoj blizini sagradio i druge objekte javne upotrebe : dzamiju, medresu, mekteb, han, a vjerovatno i hamam.
Usko vezana za dzamiju Ferhadiju uzdize se banjalucka sahat kula.
Dok je bila u prvobitnom stanju spadala je nesumnjivo u najljepse objekte te vrste kod nas. Sagradjena je prema nalogu Ferhat pase Sokolovica nesto prije 1587.godine sto proizilazi iz njegove zakladnice. Po svemu izgleda da je prvi javni sat u BiH prokucao upravo u Banjaluci. Sve su sahat kule gradjene na isti nacin. Razlikuju se samo po dimenzijama i mjestu gdje se nalaze. Ponajcesce stoje u centru carsije a ima ih koje su sagradjene i u oboru nekih utvrdjenja. Najveca razlika medju kulama ovog vremena je u njihovoj visini . Gotovo ni dvije nisu jednake a krecu se od 10-28 metara. Najniza je ona u Gornjem Vakufu a najvisa u Sarajevu.
Prvi spomen o sarajevskoj sahat kuli nalazimo u jednom djelu Ćatib Čelebije, turskog geografa prve polovine 17-tog vijeka. U njemu on izmedju ostalog kaze: “ da se kod Husref begove dzamije nalazi sahat sa zvonom”. Nije medjutim poznato kada je tacno sagradjena. Pri navali princa Eugena Savojskog na Bosnu i njegovog prodora do Sarajeva 1697-e godine stradala je i sahat kula, ali je kasnije popravljena. Cetiri godine prije austrougarske okupacije uzidan je u nju danasnji sat. Njega su iz Londona donijeli sarajevski trgovci Hasimaga Glodjo i Mehaga Hadzikapetanovic.
Jan Beran