AGRARNO PITANJE
Nizom zakona, do same jeseni 1929., a narocito od 1931. rezim je propisivao nacin likvidacije agrarne reforme, posebno za svaku od banovina, koje su njom bile zahvacene. BiH je u odnosu na druge banovine najgore prosla. Ona je bila okosnica I glavna meta agrarne reforme, kojom nisu ostvarivani samo socijalno-ekonomski, nego prije svega nacionalno-politicki ciljevi. Trebalo je potpuno socijalno-ekonomski unistiti bosnjacke zemljoposjednike, a Bosnjake u cijelosti nacionalno-politicki razoriti I podjarmiti. Odsteta za jedan hektar oduzete zemlje u BiH bila je svega 290 dinara, a posto je u to vrijeme papirni dinar na medjunarodnoj berzi vrijedio samo 4 do 5 santima (para), to je stvarno bila vise milostinja nego odsteta. To nije iuznosilo ni punih 30 dinara po jednom dunumu. Dalmatinskim posjednicima placana je naknada 233 puta vise po hektaru nego u Bosni. Otkud tako nesrazmjerna odsteta gradjanima iste drzave? Znajuci da su posjednici u Dalmaciji Hrvati ili Srbi, a u Bosni muslimani. Drzava se obavezala da ce oduzetu zemlju u BiH isplatiti vlasnicima, tako sto ce im polovinu dati u gotovini, a polovinu u obveznicama sa 6% kamate na nominalni iznost, I to u roku od 40 godina. Isplata je pocela 1936. I trebala da se okonca 1975. Godine. Do pocetka rata, 1941. Isplacena su svega cetiri kupona ili samo 10% od predvidjene naknade. Drzava je ostala duzna vlasnicima jos skoro polovinu predvidjene naknade. Nije bilo dosta sto je Bosnjacima-muslimanima jednim potezom pera oduzet citav kmetski posjed. Kraljevsko-Srpska klika se pobojala da ce u bosnjackim rukama ostati jos dosta zemlje, pa je zato donesen specijalni zakon, tzv. “beglucka uredba”, prema kome je svaki kmet imao pravu da potrazuje tudju zemlju, samo ako ju je obradjivao neprekidno od 1908. do 1918, zapravo do 1914., jer se ratne godine ne racunaju. Na ovaj je nacin od muslimana oduzeto najmanje jos onoliko zemlje koliko su kmetovi drzali pod zakup. Sve je trebalo isplatiti u obveznicama sa 6% kamate u roku od 43 godine. Kako je poceo rat 1941., izdato je 13 od ukupno 50 predvidjenih kupona. Drzava je ostala duzna vlasnicima preko 50% predvidjene naknade. U stvarnosti, agrarna reforma je posluzila kao sredstvo za jednostrano obezvlascenje bosnjaka-muslimana I postizanje odredjenih nacionalno-politickih ciljeva.