Kako sam obavio hadz (8)
KABA i njene znamenitosti
Od dana kada smo obavili ummru pa do dana hadža (počinju 5.12.) jedini cilj je što više posjećivati Harem i klanjati namaze u njemu. Kako i ne bi kada znamo da je Namaz u Haremu Ka’be vrijedniji 100.000 puta nego namaz u drugim mesdžidima..
Obično smo sabah, podne, akšam i jaciju klanjali u Haremu dok smo ikindiju klanjali u džamiji preko puta našeg hotela… Poslije toga slijedi tavaf kao nešto što je najvrijednije jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.. Obično smo tavafili bar dva puta dnevno.
Tavaf (obilazak i kruženje oko Ka’be)
Sve što je Allah, dž.š., stvorio kruži krećući se u određenom smjeru. Elektroni kruže unutar atoma, planete kruže u Sunčevom sistemu, Sunčev sistem oko centra galaksije… Kada tavafimo oko Ka’be sedam krugova, veličamo Allaha, dž.š. Tačnije, pridružujemo se svemu stvorenome što je u pokretu, i što na taj način veliča i slavi Gospodara svjetova. Tavaf je pozdrav Ka’bi i jedan od najdražih ibadeta Allahu, dž.š.
Hadžerul-esved – džennetski kamen – Crni Kamen
Sasvim pouzdano znamo da je originalna Ibrahimova, a.s građevina kroz historiju bivala više puta dograđivana i obnavljana, ali mislimo da temelje niko nije uklonio pa odatle vjerujemo da Kaba i dan danas stoji na Ibrahimovim, a.s, temeljima. On je, kako nam predaje kazuju, prvi u jugoistočni ugao Kabe ugradio džennetski kamen po imenu “Hadžerul-esved”. Taj kamen je, zajedno sa kamenom Mekami-ibrahimom, spušten iz Dženneta. Smatra se da je Hadžerul-esved ustvari pečat na ugovoru između Allaha i ljudi kojom prilikom su se ljudi obavezali Gospodaru svome na predanost i iskreno robovanje samo Njemu i nikome osim Njega i da će na Sudnjem Danu taj kamen svjedočiti o tome ko ga je poljubio sa tevhidom a ko ne.
Ovako je, prema nekim predajama, hazreti Ali ibn Ebi Talib, r.a., poučio Omera ibn Hattaba, r.a., o svrsi i ulozi ovog svetog kamena. Za njega je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Crni kamen je spušten iz Dženneta i bio je bijelji od snijega, pa je pocrnio zbog grijeha ljudi.” (Tirmizi, 877; a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim u Silsili Sahiha, 2618.)
Kazivanje vezano za hadžerul-esved veli da je Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka’bu, poslao sina Ismaila, a.s., da nađe kamen koji se razlikuje od ostalih i time označi mjesto od kojeg se počinje sa tavafom. Ismail, a.s., se vrati nakon zalaska Sunca ne našavši takav kamen. Kad je došao kod oca ugleda čudan kamen za koji mu Ibrahim, a.s., reče da ga je donio Džibril, a.s., te ga zajedno ugradiše na istočni ugao kako bi time označili mjesto početka tavafa.
Crni Kamen ili Hadžerul-Esved je jedan od najpoznatijih znamenja Ka’be, ali i Mekke. Nalazi se ugrađen u njenom južnom uglu na visini od 110 cm. Širok je 17 cm, a dug 25 cm.
Crni kamen ima poseban i visok položaj u dušama vjernika zbog mnoštva predaja koje govore o njegovoj posebnosti. Prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: “Ovaj kamen će doći na Sudnjem Danu i imat će dva oka sa kojima vidi i jezik sa kojim govori, pa će svjedočiti za onog ko ga dodirne onako kako treba.” (Tirmizi, 961; Ibnu Madže, 2944; a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim.)
Ako pažljivo pročitamo gore navedeno postaje nam sasvim jasno zašto je tolika gužva oko ”Crnog kamena” i zašto svi žele da ga poljube ili dotaknu.
Tu noć kada smo otišli u Harem (oko 01.30) Sandi i Ibiš su uspjeli poljubiti Hadžerul-Esved dok je meni pošlo za rukom da mu priđem na nekih pola metra i da ga sasvim jasno i lijepo vidim i da ga cijelom rukom tri puta ”pomilujem”, dok je Abdulah isto tako dotaknuo Hadžerul-Esved.
El-Hatim – Hidžr Ismail
El-Hatim je prostor sa sjeverozapadne strane omeđen sa polukružnim zidom. Dio tog prostora (3 metra) je nekad bio dio Ka’be. Kad su Kurejšije odlučili da obnove Ka’bu, ponestalo im je halal imetka, pa su je skratili za otprilike 3 metra i tako izostavili taj dio koji ze zove El-Hatim ili El-Hidžr. Poslanik s.a.v.s. je jedne prilike rekao Aiši, r.a., koja je volila klanjati u Ka’bi:
„Klanjaj ovdje (pokazavši joj prostor El-Hidžr), jer ako želiš ući u Ka’bu, ovo je doista dio Ka’be.“ (Džami Et-Tirmizi, 876.)
Ćoškovi Ka’be koji se nalaze na toj strani nemaju svoje posebnosti, jer čak oni ni nisu pravi ćoškovi od Ka’be koju je sagradio Ibrahim, ‘alejhisselam, iz razloga što je Ka’ba sa te strane skraćena.
Ako pročitamo gore navedeni hadis onda nam je sasvim jasno zašto je najveća gužva baš oko Crnog kamena i ovdje u prostoru Hidžr Ismaila. Nama je tu noć uspjelo da bez ikakvih problema klanjamo po dva rekjata u prostoru koji se zeove Hidžr Ismail. Meni je kasnije u više navrata to isto polazilo za rukom..
Vrata Ka’be
Vec smo spomenuli da je Ibrahim a.s. sagradio Ka’bu i na njoj dvoja vrata na nivou zemlje. Ljudi su ulazili na istocna a izlazili na zapadna vrata. Kada su Kurejsije renovirale Ka’bu u Poslanikovoj s.a.v.s. mladosti, napravili su samo jedna vrata koja su odigli od zemlje na visinu od 225 cm. Kasnije su vrata mijenjana kroz historiju kada je god bilo potrebno. Ova danasnja su sagradzena 1399 h.g.
Vrata su izgradzena od zlatnih ploca koje su pricvrscene na drveni okvir. Ovom prilikom renovirana su i vrata koja vode na krov Ka’be, koja su takodzer izgradzena od zlata. Da bi se proizvela ova dvoja vrata utroseno je 280 kg zlata, i citava godina napornog umjetnickog rada.
Citavom svojom povrsinom vrata su ukrasena kaligrafski ispisanim ajetima iz Kur’ana, dovama, Allahovim imenima i tarihima na kojima se navode imena vakifa i godine kada su sagradzena ili renovirana. Sto se tice proporcija vrata Ka’be visoka su, 310 cm a siroka 190 cm. Vrata koja vode na krov Ka’be su duga 230 cm a siroka 70 cm.
Ja sam tu noć ali i nekoliko narednih noći uspio prići vratima baš ovako kao na ovoj slici i dotakao ih objema rukama. Stajao sam tu po nekoliko minuta upućujući dove Ahhalu dž.š.
El-Multezem
El-Multezem je mjesto između Crnog Kamena i vrata Ka’be. Ovaj prostor je dug dva metra. Prenosi se od Ibn Abbasa, r.a., da je rekao: „Prostor između Crnog Kamena i vrata Ka’be je El-Multezem.“ (Bilježi Abdurezzak u Musanefu 9047.)
Inače i ovaj mali prostor je itekako specifičan i veoma je teško doči do njega. Ja sam u nekoliko navrata došao do tog prostora i stajao sam iza ljudi koji su se svojim prsima naslonili na taj prostor ali ih je teško ”skinuti” odatle jer se oni jednostavno ”zalijepe” i ne pomišljaju da siđu. Čekaš nekoliko minuta i odustaneš. Inače taj prostor prema nekim predajama je mjesto odakle se dove ne odbijaju, pa je zato i velika gužva i na tom mjestu, a Allah dž.š. najbolje zna…
Er-Rukn El-Jemani (Jemenski ugao)
Er-Rukn El-Jemani je okrenut prema Jemenu i zbog toga se zove Jemenski ugao. Od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je rekao: „Allahov Poslanik, s.a.v.s., nije ništa dodirivao rukom osim Crnog Kamena i Jemenskog ugla.“ (Džami Et-Tirmizi, 858.) Allahov Poslanik, s.a.v.s., bi učio, u tevafu dok bi prolazio između Jemenskog ugla i Crnog Kamena, ajet: “…Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u ognju!” (Prijevod značenja El-Bakara, 201.)
Meni je kao i svima nama većinom uspjevalo da u tavafu desnom rukom dotaknemo ovaj ugao….
Mekamu Ibrahim
Mekamu Ibrahim je mjesto na kojem je stajao Ibrahim, a.s., dok je gradio Ka’bu. Kada više nije sa zemlje mogao da zida, Allahov Poslanik Ibrahim, a.s., je našao kamen na kojem bi stajao. Dok ga je pomjerao oko zidova Ka’be, Uzvišeni Allah je dao da se ucrtaju tragovi Ibrahimovih stopala na tom kamenu, kao znak obilježja Ibrahimove gradnje Ka’be. Uzvišeni Allah je naredio vjernicima da Mekamu Ibrahim uzmu za mjesto iza kojeg će klanjati, što ukazuje na njegovu vrijednost i svetost: “… Neka vam mjesto na kojem je stajao Ibrahim bude prostor iza koga ćete namaz obavljati!” (Prijevod značenja El-Bekara, 125.)
Također ga Uzvišeni spominje kao svoje znamenje: „… U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim…“ (Prijevod značenja Ali ‘imran, 97.)
Ovaj kamen odnosno utisnute stope sam u nekoliko navrata vidio ali nema nešto specifično da se ibadeti ili uči kod Mekamu Ibrahima.
Smatra se da su Hadžerul-esved i Mekami-ibrahim (kamen na kojem je stajao Ibrahim, alejhisselam, prilikom gradnje Kabe i na kojem su ostali otisci njegovih stopala kao trajni znak) jedina dva subjekta porijeklom iz Dženneta koji se nalaze na Zemlji i oni predstavljaju sastavne dijelove Mesdžidul harama, arhitektonske cjeline svetog Hrama Kabe. Hadžerul-esved je de facto sastavni dio Kabe jer je ugrađen u njezin jugoistočni ugao, a Mekami-ibrahim se nalazi kojih desetak metara udaljen od istočnog zida Kabe.
Uglavnom dani su prolazili u namazima, tavafu, ibadetu. U narednih nekoliko nastavaka ću predstaviti historiske znamenitosti Mekke koje smo posjetili zajedno sa Milli Gorus organizacijom. Neke posjete smo uradili i samostalno… A bice i susreta sa nasim ljudima….