Kako sam obavio hadz (33)
POSJETA (6)
BITKA NA HENDEKU
Danas smo obisli mjesto Bitke na Hendeku…
Po mišljenju većine islamskih historičara bitka na Hendeku se odigrala u Ševalu pete godine po hidžri.
Kao povod bitke na Hendeku se navodi da je delagacija jednog od tri židovska plemena koja su živjela u Medini, Benu Nedir, nakon što ih je Poslanik protjerao iz Medine zbog kršenja ugovora većina ih je otišla na Hajber. Nakon što su se stacionirali počeli su da kuju planove kao da se osvete Poslaniku s.a.v.s. za protjerivanje iz Medine i počeli su za to tražiti pomoćnike, one koji imaju iste ciljeve kao i oni. Našli su da i Kurejšje imaju već odavno nesuglasice sa Poslanikom s.a.v.s., a nesigurnost puta njihovih karavana več im je dosadila i mnogo ih ekonomski unazadila, pa su poslali delegaciju od dvadesetak ljudi u Meku da predlože Kurejšijama da zajedno napadnu muslimane u Medini i na taj način se riješe zajedničkog im neprijetelja.
Mjesto na kome je bio iskopan hendek
Velika vojska pokrenula iz Meke. Stanje u Medini je bilo alarmantno, Poslanik s.a.v.s. je sazvao „šuru“ kako bi se konsultovao sa njima šta im je činiti. Nakon iscrpnih analiza i uzimanja u obzir svih raspoloživih činjenica muslimani su odlučili da se od ove ogromene vojske zaštite kopanjem hendeka.
Ne postoje vjerodostojne predaje da je Selman r.a. predložio kopanje hendeka, iako se u većini knjiga sire navodi da je to bio njegov prijedlog. Sigurno je da Arapi do tada nisu znali za takav vid ratovanja, što ide u prilog činjenici da je to prijedlog Selaman r.a. koji je to predložio jer je to bio poznat način ratovanja u njegovom narodu. Medina je sa tri strane bila zaštičena, sa istočne i zapadne strane stijene su okruživale Medinu, pravac prema Meki -jugu- je bio zatvoren palmovicima koji su spriječavali jurišanje neprijeteljske vojske, ostala je samo jedna-sjeverna- strana koju je trebalo zaštititi kopanjem Hendeka..
Nakon što su prihvatili prijedlog da kopanje hendeka bude način spriječavanja neprijatelja od ulaska u Medinu i način spriječavanja direktnog vida borbe muslimani su u veoma kratko periodu uspjeli da iskopaju veliki hendek. Radilo se danonoćno, bez odmora. Svi su radili, bez razlike kojem sloju ili staležu ljudi pripadali, bez razlike bili bogati ili siromašni, slobodni ili robovi, svako je dobio svoj dio. Ashabi su bili podjeljeni u grupe po deset ljudi i svaka grupa je imala zadatak da iskopa četrdeset aršina, pa čak je i Allahov Poslanika, predsjednik države, učestvovao u kopanju hendeka.
10 000 sejtanskih saveznika se priblizava Medini….
Kada su saveznici stigli do Medine bilo ih je 10 000. Allah ovaj dogadjaj spominje u Kuranu.
Resulullah s.a.v.s., izadje sa tri hiljade muslimana prema neprijatelju. Izmedju njih i musrika je bio hendek, a njihova stalna parola je bila: Oni nece pobijediti.
Kada su htjeli musrci da napadnu muslimane i provale u Medinu, ugledase sirok kanal izmedju sebe i grada, i bise primorani na blokadu muslimana za koju se nisu spremili kad su posli. Musrici su srdito hodali duz kanala bez uspjeha da prijedju. Muslimani su slali izvidnice i zasipali ih strijelama budno motreci da ko ne prijedje preko handeka. Musrici su pokusavali u vise navrata da prijedju preko henedka, ali su ih muslimani u tome konstantno ometali.
Napadali su ih kopljima i strijelama, tako da im propade svaki pokusaj.