U maju prva suđenja za naknadu štete od RS: Prijeti li manjem bh. entitetu finansijski kolaps
E. Hu. 29/01/2011 16:00:00
Dnevni Avaz
Serija tužbi uskoro bi trebala stići i iz Srebrenice, a vrlo izvjesno i iz drugih gradova u kojima je bilo ratnih zločina
Zločini u Sarajevu: Pravni osnov haška presuda Stanislavu Galiću
Republika Srpska mogla bi se suočiti s potpunim finansijskim kolapsom ako sudovi u Bosni i Hercegovini prihvate tužbe i u makar pola slučajeva presude u korist članova porodica žrtava ratnih zločina za koje su pred domaćim pravosuđem i u Haškom tribunalu osuđeni bivši oficiri Vojske RS.
Do sada je protiv RS podneseno skoro 1.500 tužbi kojima se traži naknada nematerijalne štete. U pripremi su i nove pojedinačne, ali i tužbe institucija, poput Islamske zajednice BiH. U RS se niko i ne usuđuje izračunati barem okvirnu cifru odštetnog zahtjeva koji će porodice žrtava ratnih zločina zatražiti, pogotovo zato što tim tužbama treba pridodati i tužbe desetina hiljada logoraša Bošnjaka i Hrvata.
Utješne izjave
IZBiH već je tužila RS zbog rušenja 16 banjalučkih džamija tražeći odštetu od 15 miliona KM. U IZBiH pravi se spisak svih objekata koje su porušile vlast i Vojska RS, što će, izvjesno je, rezultirati još jednom tužbom.
Pravobranilac RS Slobodan Radulj kaže kako se samo u tužbama za naknadu nematerijalne štete “radi o stotinama miliona maraka”. Ako se uzme u obzir podatak da je godišnji budžet RS 1,6 milijardi KM, onda je jasno o kakvom bi se finansijskom udaru radilo.
Najviše tužbi do sada je podneseno iz Sarajeva. Članovi Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo do sada su podnijeli 1.374 tužbe protiv RS uzimajući za pravni osnov hašku presudu Stanislavu Galiću. I porodice žrtava s tuzlanske Kapije podnijele su 50 tužbi. Po desetak tužbi podneseno je iz Sanskog Mosta, Ključa, Prijedora i Foče. Serija tužbi uskoro bi trebala stići i iz Srebrenice, a vrlo izvjesno i iz drugih gradova u kojima je bilo ratnih zločina.
U Pravobranilaštvu RS imaju pune ruke posla, jer u svim slučajevima u roku od mjesec od prijema tužbe moraju napisati odgovor. Javnost u RS tješi se izjavama samog pravobranioca Radulja, ali i pravnih eksperata, koji tvrde da od tužbi neće biti ništa, jer su neblagovremeno podnesene.
Tako pravni ekspert Miroslav Mikeš kaže da su, kada je riječ o pravnom segmentu, tužbe neblagovremene.
– Prema Zakonu o obligacionim odnosima, prošao je opći rok za podnošenje takvih tužbi – Mikeševa je izjava koja se često citira u medijima RS.
Pravobranilac Radulj u izjavi za “Avaz” navodi i da se tužbe odnose “na plaćanje ratne reparacije”.
– Nikada to neće biti naplaćeno od RS. Njemačka još nije platila reparaciju iz Drugog svjetskog rata. Osim toga, ratna reparacija u okviru jedne države nepoznata je kategorija u pravu. Ratnu reparaciju mogu plaćati samo države, a RS nije država – kazao je Radulj.
Iako sami sebe uvjeravaju da od tužbi neće biti ništa, činjenica je da je za maj ove godine pred općinskim sudovima u Sarajevu već zakazano suđenje po čak 15 tužbi. To potvrđuje i sam Radulj navodeći da je iznenađen ekspeditivnošću sudova u FBiH.
[b]
Sučeljavanje u sudnici[/b]
Za razliku od Radulja, Amila Kunosić-Ferizović, advokat iz Tuzle koja zastupa tužioce iz Tuzle i već priprema šezdesetak tužbi Srebreničana, uvjerena je da će nematerijalna šteta biti naplaćena.
– Pravni osnov za podnošenje tužbe je pravosnažna presuda protiv oficira Vojske RS Novaka Đukića, koji je osuđen zbog ratnog zločina na Kapiji. Sve ostalo nećemo komentirati u javnosti nego ćemo ostaviti za sudnicu. Logično je da pravobranilac RS daje izjave o neosnovanosti tužbi, ali će argumenti biti sučeljeni u sudnici – kaže Kunosić-Ferizović.
Prosječan iznos koji kao nematerijalnu štetu traže Tuzlaci je 40.000 KM, zavisno od broja tužilaca po pojedinoj tužbi.
Hodžić: Kod ratnog zločina nema zastare
Pravni ekspert Sead Hodžić kaže kako se u vezi s ovim tužbama mora prije svega riješiti pitanje zastare, koje potenciraju iz RS.
– Mora se napraviti razlika u zavisnosti od toga je li nematerijalna šteta posljedica neke “obične” kažnjive radnje ili ratnog zločina. Ako je nematerijalna šteta posljedica ratnog zločina, s obzirom na odredbe međunarodnog prava, koje kažu da krivično gonjenje za ratni zločin ne zastarijeva, onda ne može nastupiti zastara za naknadu štete – kaže Hodžić u izjavi za “Avaz”.
Hodžić navodi da u vezi s ovim tužbama ne može biti nikakvog govora o ratnoj reparaciji.
– Ratna reparacija je specifični oblik naknade pravnim subjektima jedne države od druge države, koja je obavezana međunarodnim ugovorom. Ovdje se, međutim, radi o odgovornosti za naknadu štete prema pravilima Zakona o obligacionim odnosima – navodi Hodžić.
On dodaje da RS ne može biti odgovorna za zločine za koje je neki pojedinac osuđen, ali može odgovarati za deliktnu, odnosno za odgovornost za naknadu štete. U slučaju kada je šteta posljedica kriminalnih djelatnosti, ističe Hodžić, odgovornost za nematerijalnu štetu snosi teritorijalno-politička zajednica na čijem se području to dogodilo, jer je ona bila u obavezi da spriječi takvo nešto.