
VISEGRAD je grad smjesten na desnoj obali Drine, pri uscu rijeke Rzav. To je staro naselje nastalo jos u srednjem vijeku, a prvi put se spominje 1407. godine. Ostatak srednjovjekovnog grada je tvrdjava koja se nalazi iznad danasnjeg grada u sklopu koje su najbolje ocuvani temelji kule u narodu prozvane Markova kula. U vrijeme Osmanlijske vladavine, Visegrad je bio sjediste kadiluka. Iz ovog perioda potjece i poznata Visegradska banja sa termo-mineralnom vodom, temperature 34°C sa vrlo zivopisnom okolinom. Svoj razvoj Visegrad zapocinje u XVI vijeku zaduzbinama Mehmed-pase Sokolovica, koji je kao adzemi-oglan odgojen u Osmanlijskom carstvu. Naime, ovaj veliki vezir je rodjen u selu Sokolovici u blizini Visegrada u pravoslavnoj porodici, a zvao se Radojica. Odveden je u Carigrad i odgajan u duhu Islama. Kada je zavrsio vojnu skolu, sultan ga je uzeo na svoj dvor i imenovao ga pasom. Osvajao je mnoge teritorije i zbog velikih zasluga sultan ga je imenovao velikim vezirom. Bio je poznat po darezljivosti, a posebno prema svom rodnom kraju. Velicanstvenim kamenim mostom spojio je obale Drine, a kraj mosta podigao grad sa ducanima, cesmama, dzamijama, hanovima i sarajima. I danas je Visegrad nadaleko poznat po cupriji na Drini duzine oko 180 m, sirine oko 7 m sa 10 stubova i 11 lukova razlicitih dimenzija. Na kamenoj ploci, na sredini mosta uklesane su rijeci pjesnika Nihadija: “Gradjevina mu ispade tako divna, da se onome koji je vidi cini da zrno bisera stoji u vodi, a nebeski svod mu je skoljka“!!!