Još nešto interesantno kada je riječ o morskoj površini koja je ulazila u sastav države Bosne: spomenuto more na samom početku ove teme je ustvari ostatak tzv. Tetis mora, koje je obuhvatalo područje od Afrike na jugu do Evroazijskog kontinenta na sjeveru, uključujući i čitav prostor Bosne i Hercegovine. No, naša domovina je mnogo kasnije, u vrijeme vladavine Tvrtka I Kotromanića, kada je bila teritorijalno najveća u svojoj historiji, zahvatala veći dio Jadranskog mora, odnosno dijelove koji danas čine državni teritorij Hrvatske i Crne Gore. Također, u vrijeme Osmanlija BiH je dobila dva izlaza na more: zaljev Neum-Klek i dolinu rijeke Sutorine prema Boko-kotorskom zaljevu. Međutim, u kasnijim teritorijalnim kompenzacijama šire područje Sutorine predato je Crnoj Gori, ali na koji način… granice između pojedinih republika u bivšoj Jugoslaviji rješavane su odmah poslije II svjetskog rata na različite, dosta čudne načine. Naime, radilo se o direktnim sporazumima između sekretara pojedinih republičkih partijskih rukovodstava. Tako se, po historijskim granicama, BiH protezala sve do blizu Herceg Novog tj. iza Debelog Brijega, niz Sutorinu, prema moru. Vješti crnogorski sekretar Blažo Jovanović izdejstvovao je dogovor sa bosanskohercegovačkim sekretarom Đurom Pucarom Starim, pa je BiH augusta 1945. godine ovo područje predala Crnoj Gori. Tim postupkom prekršen je Berlinski ugovor i kasnija odluka ZAVNOBiH-a i AVNOJ-a. Tako je BiH ostala skraćenih granica i smanjene površine…
No, Bosna i danas ima svoje more u području Neuma i poluotoka Klek, čija obalna linija iznosi oko 22 km. Naše more u prosjeku ima nešto nižu temperaturu mora /prosječna godišnja oko 9,5°C a najtoplija je u julu, oko 20°C/, manji salinitet /od 29 do 35 promila/, manju providnost vode /do 10 m/ i manje izražene valove /visine do 1 m/ a sve to zbog zatvorenosti poluotokom Pelješac i velikog utjecaja Neretve, čija delta se nalazi nešto sjevernije od bh. mora!!!