Opstina Derventa usla je u sastav srednjovjekovne bosanske drzave u 13. odnosno 14. vjeku u okviru zupa Usore na jugu, te Ukrine i Glaza na sjeveru. Prilikom propasti te drzave 1463 god..U borbi sa Turcima, podrucje sjeverne Bosne a sa njim i Dervente ostalo je jos sezdesetak godina u rukama madjarske drzave, odnosno banovine Jajacke i Srebrenicke. Kad su Turci 1521.g. zauzeli Beograd, i 1526.g. kod Mohaca pobjedili Ugarsku vojsku, put u Madjarsku i Hrvatsku bio je otvoren Gazi Husrevbegu 1535.god. koji je zauzeo Kastel Kobas na Savi, a 1536.god. Kastrum Dobar na Bosni, cime je prostor Dervente usao u tursku drzavu.
Prvi put se naziv Derventa javlja u austrijskim izvorima u 17. vjeku izmedju Pozarevackog i Beogradskog mira (1718-1739). Derventa se spominje kao utvrdjenje (palanka), koja je mogla nastati krajem 16-og vjeka.
Na prostoru povrsine 517 kvadratnih kilom. u 57 sela i gradu Derventi, prije (zadnjeg) rata zivjelo je 57 hiljada stanovnika.