Dio članka
BOŠNJAČKI NARODNOSNI KORIJENI SU STARI PREKO 2000 GODINA
(Objavljeno u Preporodu br. 12/806 i 13/807, jun/jul 2005. g.)
Ako Nijemci, Francuzi ili Španci s pravom tvrde da su njihovi narodnosni korijeni stari preko 2000 godina, što, npr. dokazuju najstarijom evropskom hidronimijom i nazivima hidronima kao što su, na
primjer, nazivi Ala i Audana, i ako i Bošnjaci također baštine navedene nazive – a na području glasinačke ilirske kulture naziva istovjetne provenijencije ima preko 120 – to znači da se, u metodološkom smislu, iz tih naziva izvode istovjetni zaključci bez obzira na geografski prostor gdje su nazivi potvrđeni i narod
koji te nazive baštini. U metodologiji utvrđivanja etnogeneskih procesa za Nijemce, Francuze, Špance ne može važiti jedna metodologija a za Bošnjake druga, kaže u razgovoru za naš list dr. Ibrahim Pašić, čija će «revolucionarna» teza sasvim sigurno izazvati brojne polemike.
[color=#FF0000]Ibrahim Pašić rođen je 11.9.1948. godine u Rakitnici, općina Rogatica.
Doktorirao u Prištini na temi Predslavenski etnički elementi u etnogenezi Bošnjaka s posebnim osvrtom na glasinačku ilirsku kulturu 24. maja 2005. godine. [/color]
RAZGOVARAO: Aziz KADRIBEGOVIĆ
PREPOROD:U naslova disertacije posebno je istaknut nacionalni
bošnjački aspekt glasinačke povijesti. Zašto je to tako i šta je sa ostalim narodima koji su živjeli na tom području?
DR.PAŠIĆ: On proizlazi iz dosadašnjih etnoloških istraživanja geografskog područja koje čini klasično područje glasinačke ilirske kulture. Riječ je o prostoru na kojem Bošnjaci žive stoljećima i gdje čine preko 90% starinačkog stanovništva. Na užem području Romanije do rijeke Rakitnice i od planine Kopito do rijeke Prače, Bošnjaci čine jedino i isključivo starinačko stanovništvo. Srpsko stanovništvo na ove prostore doselilo se tek u XVIII i XIX vijeku. Na preostalom prostoru Glasinca, koji se uglavnom nalazi na području današnje
općine Rogatica, samo je osam srpskih rodova koji se u dosadašnjoj historijskoj i etnološkoj literaruri tretiraju kao starinački. Preko 90% starinačkog stanovništva na ovom prostoru čine Bošnjaci. U oblasti Žepe, koja je zbog svoje geografske izoliranosti tipična etnokulturna enklava u kojoj se ništa nije mijenjalo stoljećima, Bošnjaci čine 100% starinačkog stanovništva.