Krajem jula 1941. meni je jedna Srpkinja donijela pismo sa potpisom Cice. To je bio poziv da Camil Dzindo i ja odmah dodjemo u selo Djedovce na Glasincu. Zenu je do mene poslao Danilo Djokic.
Posto Camil Dzindo nije bio kod kuce, ja sam odmah krenuo sam. U Djedovcima sam nasao Danila Djokica i on mi je saopstio da je iz Sarajeva izasla grupa komunista sa zadatkom da digne ustanak na Romaniji. Razgovarali smo o situaciji na Glasincu i o raspolozenju medju Muslimanima u selima oko Rogatice i njihovom odnosu prema okupatoru i ustasama. Poslije toga, ja sam sa Masanom Djokicem otisao u selo Senkovice, gdje je trebalo da nadjemo Cicu. U gaju kod Marica kuce pronasli smo Pavla Goranina Iliju, Oskara Danona Cigu, Ristu Marica i jos neke drugove, dok je Cica bio na terenu. Poslije rucka Pavle Goranin mi je saopstio da je KPJ pozvala sve svoje clanove i simpatizere na ustanak protiv okupatora i ustasa i rekao mi da je duznost i nas komunista Muslimana da idemo medju Muslimane i da ih pozivamo i podizemo na ustanak zajedno sa Srbima. Prema mis1jenju Pavla Goranina, trebalo je da Camil, Rasim i ja odmah izadjemo u sumu i odatle radimo na pridobijanju za ustanak ostalih Muslimana. Ja sam bio misljenja da nas trojica treba prvo da izvrsimo temeljitu pripremu pa da izadjemo sa vecom grupom Muslimana. Zakljuceno je da mi ubrzano pripremimo izlazak Muslimana u partizane, da se nasa partijska celija u Satorovicima sastaje svaka tri dana i da analizira dokle se stiglo u pripremama i o tome salje izvjestaj za Okruzni komitet i za stab Rominijskog odreda, s tim da izvjestaje doturamo preko Masana Djokica. Takodje mi je naredjeno da se povezem sa gradom Rogaticom radi podizanja Muslimana u borbu i prikupljanje podataka o neprijateljskim snagama u gradu.
Cim sam se vratio u selo, ja sam navece u svojoj kuci sazvao sastanak, kome su prisustvovali: Camil Dzindo i njegovi sinovi Rasim i Ragib, Salko i Agan Durmisevic, Suljo Pleho, Arif, Mehmed i Asim Hodzic. Upoznao sam ih sa zadacima koji su nam postavljeni i dogovorili smo se kako da pridjemo njihovom izvrsenju. Pored mjera koje smo zakljucili da preduzmemo u vezi sa pripremom odlaska u partizane, odlucili smo da zajedno sa komsijama Srbima odmah izvedemo i jednu akciju na cesti Rogatica – Visegrad, tj. da zapalimo jedan most i da posijcemo nekoliko telegrafskih stubova. U planiranju akcije vodili smo racuna da tu akciju ne izvedemo u blizini srpskih kuca, zbog ustaske odmazde, pa smo se odlucili da zapalimo most na mjestu gdje se od ceste odvaja put za selo Satorovice i u tom rejonu da posijecemo i telegrafske stubove. Akcija je izvedena 4. ili 5. avgusta 1941. godine. Njom je rukovodio Rasim Dzindo, a ucestvovali su jos: Mehmed i Hasim Hodzic, Salko Durmisevic, Veljko Lubarda, Vlado Djeric i Milan Popovic, svi iz sela Satorovica i Okruglo. Ovom akcijom postignut je znacajan politicki efekat. Posto je izvedena nekoliko dana poslije napada partizana na oruznike postaje u Zljebovima i Sokolovicima, to je ovu nasu akciju narod povezivao sa te dvije prethodne, pa se u Rogatici govorilo: »Eto, dosli nam partizani pred samu Rogaticu«. Sve ove akcije povezane su sa glasovima da su na Glasinac i Romaniju dosli komunisti kojima su se prikljucili Srbi sa Glasinca, pa se pretpostavljalo da oni izvode sve ove akcije. Izvjestaj o akciji i raspolozenju Muslimana za izlazak u partizane odnio je Camil Dzindo do Masana Djokica. Uskoro poslije toga javljeno nam je iz staba Romanijskog odreda da je u selo Brankovice otisla jedna grupa drugova sa Romanije sa zadatkom da formira Sjemcku partizansku cetu. U toj grupi su bili: Danilo Djokic, Desimir Predja i Rajko Karisik. Oni su okupili jednu grupu mjestana, pa su izvrsili napad na ustasku posadu u opstinskoj zgradi na Lijesci kod Borike. Napad nije uspio, pa se to prilicno negativno odrazilo na neke nase simpatizere u muslimanskim selima. Nekoliko dana poslije te akcije u selo Okruglo dosao je Danilo Dojkic pa smo se sa njim dogovorili da vrsimo pripreme za izlazak jedne grupe Muslimana na Sjemec. Zato smo pazljivo pratili i u nasim selima objasnjavali sve akcije Danilove grupe. Ona je prvo oslobodila Filipa Krsmanovica i njegova dva sina kad su ih ustase sprovodile za Rogaticu. Zatim je 13. avgusta Danilova grupa postigla veliki uspjeh zauzevsi zandarmerijsku stanicu na Sjemecu. Poslije toga odmah je formirana Sjemecka ceta, u koju je polovinom avgusta stupio i Rasim Dzindo, kao prvi partizan Musliman iz ovog kraja. S obzirom na to da je bio polozio pet semestara medicine, odredjen je za ljekara iako je njegova zelja bila da bude obicni borac i politicki radnik.
Grupa boraca Romanijskog NOP odreda 1941.
(nastavice se)