Anonymous
    Post count: 2088

    Nekad u davna vremena, kad je putovanje na hadz dugo trajalo, kad se kopnom islo, na konju ili pjeske, jednom hadziji na povratku nestalo para.

    Ostao je u putu sam, pa na cestu gleda jednog slijepog prosjaka koji je sjedio u hladu, a pred njim nesto novaca koji su mu bacali prolaznici.

    Kako nije bilo nikog na vidiku, hadzija se prikrade prosjaku, cucne prema njemu i poce kupiti objema rukama novac.

    Prosjak osjeti da mu neko krade novac, pruzi ruku, uhvati obje hadzijine ruke i zavice:

    – Ne, hadzija, ako Boga znas!

    – A otkud ti znas da sam ja hadzija?

    – Znam, svak grabi jednom rukom, a hadzija obadvjema.