Novo arheološko otkriće Snježne Vasilj u dolini Neretve: Četiri civilizacije u četiristo metara!
Piše: Dragan Marijanović
28/11/09 06:22
Posuda s ptičijim skeletom; foto: Oslobođenje
Skupina mještana Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta
Izvanredno arheološko nalazište otkriveno je u dolini Neretve, na području sela Doljani, uz samu granicu BiH sa Hrvatskom.
Sve se zapravo dogodilo i događa u okviru projekta kojega je osmislila arheologinja Snježana Vasilj, a odnosi se na rekognosciranje širega prostora Hutova Blata (podsjećamo da je ondje otkriveno i fantastično nalazište Desilo, ali to je već drugi dio priče, i nema veze s ovim projektom) a kojega financira federalno Ministarstvo nauke i obrazovanja ministrice Melihe Alić. U sklopu tog projekta za kojega je izdvojeno oko 20.000 KM, u selu Sjekose otkrivena je rimska vila, o čemu smo već pisali, i taj je lokalitet ministrica Alić tada posjetila sa suradnicima, izjavivši da nismo ni svjesni što se sve pod tlom naše zemlje krije.
Danonoćni rad
Upravo kada su “curila” posljednja sredstva i kada se mislilo da će Sjekose i pozamašan objekt, koji je ondje otkriven i kojemu po logici stare rimske gradnje gravitiraju i drugi pripadajući objekti, biti zaboravljeni, skupina mještana spomenutih Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta.
Stuštila se marna arheologinja odmah u Doljane, brzo uvidjela o čemu se radi, što dakako vlasniku privatnoga objekta i zemljišta i nije toliko moralo biti važno, pa se Vasiljka odmah uputila u Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije, kojega je predsjednica Ivanka Milićević – Capek odmah izdala rješenje o zabrani daljnih radova na tom lokalitetu, a skupina studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa profesoricom Vasilj, nešto alata i par stotina KM preostalih od prethodnog projekta, dala se na danonoćni rad.
Najprije su definirali da se radi o zidu rimske gradnje, te da je pripadao nekom značajnom objektu toga davnog vremena, te da se i na podnicama pronađene dvije prostorije nalaze ostatci mozaika, dio kojih je već odbačen u otpad, pa je valjalo pretražiti golemu hrpu mješavine zemlje, humusa, smrvljenog kamena i svega što jedan bager može pokupiti u nekoliko dana rada.
E, tu će ova arheološka družba naći puno djelića rimskoga mozaika, ali će pravi šok nastupiti kada će naći malenu perlu, ukras dakle, fino rađenu ukrasnu kuglicu od srebra s ostatcima pozlate, a koja nije tipična za rimsko, nego za helenističko doba. Na odbačenoj hrpi ostatci dviju civilizacija, a s iznenađenjima nije gotovo… No, neka to učini Snježana Vasilj, koju je zadnjih godina baš “pošlo”: “Ispod spomenutog zida otkriveni su tragovi mozaika koji je nažalost registriran tek u tragovima, znači devastiran je tako vrijedan i rijedak arheološki nalaz. Odmah smo pristupili manjem, jer za veći nemamo novaca, zaštitnom istraživanju, pri kojemu otkrivamo do šest metara dužine zida, i visine do 0,80 metara, dobro isklesanih kamenih blokova”