#22043
Dedo (Korisnik)
Stari Forumaš
Postova: 686
Bosanski adeti i tradicija prije 2 Nedelja, 4 Dana Karma: 3
Dedo |Registered |2010-03-06 12:15:15
Kahva koja stize na nasa podrucja sa otomanskom crevinom je i bila nesto novo na nasem podneblju.Kazu da je to bila bolja kvaitetnija i ukusnija kahva nego sto je danas,jer se pila radi uzitka a ne iz navike i socijalnog prestiza.Zbog nedostatka tehnickih pomagala koja su kasnije izmisljena u to vrijeme se kahva tukla ili tucala u stupama,havanima,tucanim, drvenim,kamenim od cega je ko
mogao i umio naparaviti.Dake za pripremu kahve trebalo je uzeti vremena i sa tim poslom se poistovjeciti ili bolje receno znati kako sve to redosljedom odraditi da ne bi bio trud uzaud kako kaze nas narod.Kada smo kod ove teme htjedoh da prenesem nesto sto sam slusao od moga dede a.r.on bi govorio poistilahu i sa uzitkom o kahvi i duhanu.Tada i u to vrijeme kad je on bio djecak
njegovi roditelji su bili kao malo imucniji i mogli sebi priustiti i kahvu u duhan al se to radilo tako da se zdravlje nije narusavalo sa tim tj.nije se pregonilo u tom uzitku.Kahva se nabavljala preko Dubrovnika i kad bi koji karavan dosao ducanlije su imale vec zagovorene kolicine koje su stalni kupci ranije nagovjestavali.Sobzirom da se moralo dati cijeli mali imetak za vece
kolicine trgovci su to tako radili da bi svakome od svojih musterija nagovjestavali kad stize kahva odnosno kad stizu trgovci iz Dubrovnika.Oni koji su imali mogucnost da kupe pola kg kahve nije jos znacilo da ce moci popiti ukusnu kahvu.Zato su vec bile poznate nevjeste i zene koje su to znale pa se islo njima na obuku.Govorilo se u narodu za djevojke da prvo poslije pite
moraju znati i tehniku spravljanja kahve ako se misle dobro udati,jer sve su u potaji mastale da se udome kod onih koji piju kahvu.
E sad jedan opis pripreme kahve u to vrijeme,koje sam ja slusao od mojih starih a.r.neka su i oni imali svoj uzitak. Kada se zelena kahva prebere tad se stavi u sis koji je posebno za to napravljen u velicini jedne konzerve od kilogram.U njeg se netreba staviti previse sirove kahve nego otprilike 125g i przi se na otvorenoj vatri tako dugo da bi ostala malo jaca tj,da ne izgori mora se stalno kontrolisati. Tako poprzzena
kahva se dobro ohladi i saspe u stupu ili kako ko sta sebi napravi.Nekada je bilo samo jedno sredstvo za tucanje kahve u cijelom komsiluku pa se posudzivalo,e to su bila lijepa vremena.Tuklo se da sto sitnije bude koliko je ko imao strpljenja ili hunjera.Poslije se prosijalo i u drvenu posudu sa poklopcem zatvaralo.Ta posuda se zvala canak,ispod poklopca se stavljala tanka
lanena krpa kako aroma nebi odlazila. Tako sad su mogli doci zastidni gosti prijatelji ili neko od vladajuce vlastele njima bi se taj icram cinio. Obicno su bila ognjista na kojima se lozila vatra i na kojima su se spremala razna jela,hljeb,pite,i cve drugo sama masta koliko je kome dozvoljavala.Uz vatru bi se pristavio serbetnjak u kome se provirala voda za kahvu,kad voda
provri tada se bakarna dzezva postavi na vatru da se zagrije i tek onda se doda kahva prema velicini dzezve.Kahva se ponovo stavi na vatru dok se lagahno ne zadimi jednom promijesi i zalije kipucom vodom,ne do vrha.dok se zaljeva dzezva se podigne sa vatre i ponovo vrati da podze kljuc kao da hoce provreti,istok momenta se mora podici kako nebi prevrela jer bi sve izaslo
van,preko dzezve.Odmah zatim se dolije kako bi dzezva bila puna do vrha i ostavi moment da se slegne,tada je bila spremna za serviranje.Pila se izricito iz fildzana od keramike,sa raznim ukrasima i sarama.Tadasnji uzivaoci ili degustatori su je pili uz lijep razgovor i poslije svakog otpijanja ili srka kako su ga zvali vracali bi fildzan da se malo odmore i da koju pametnu
promuhabete.Eh to ti je bio vakat,nikud se nije hitilo a posebno kahvi se poklonjala paznja.Zato ima jedna stara poslovica ili anegdota kako hocete kad je dosao neki stranac u Sarajevo i narucio kahvu,cim mu je bila servirana on je onako popi naiskap i da plati valjda mu se zurilo,veli njemu kahvedzija netreba nista samo nemoj vise dolozaiti kad nejmas vremena kahvi
cejif dati.Eto to je sto se ja prisjetih o nekadasnjem adetu pripreme i pijenja kahve.Nisam ja to bas mogao u detalje objasnit jer o tome se mogu pisat cijele knjige al mozda je uhar. Lijep uzitak u mastanju o tucenoj kahvi.