Nedim Jahic: Za uspjeh “Prvog marta” neophodna žaštita države
Nedim Jahić, koordinator za zaštitu ljudskih prava i prava povratnika pri koaliciji “Prvi mart”.
1. Ove sedmice je usvojen, u prvom čitanju, Prijedlog Zakon o izbjeglicama BiH, raseljenim licima i povratnicima na Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. Slijedi amandmanska procedura. Da li ovaj Zakon odgovara interesima povratnika?
Ovaj prijedlog svakako ne odgovara primjeni i duhu Aneksa 7 – Dejtonskog mirovnog sporazuma, budući da podrazumijeva da država preuzima jednake obaveze kako prema licima koja žele ostvariti povratak, tako i prema onima koji žele izabrati ostanak na novom prebivalištu. Jasno da sva lica imaju slobodu izbora prebivališta, ali to ne znači da država treba finansirati i ohrabrivati ostanak lica i nepovratak. Prevedeno, pristanak na ovo je i pristanak na institucionalnu podršku rezultatima etničkog čišćenja, gdje oni koji podržavaju ovo rješenje zapravo rade na formalnom okončanju procesa povratka, kroz zadržavanje stanja podjele ratnog plijena i etnički homogenih teritorija.
[b]2. Pored ovog Zakona, spominje se i najava donošenja izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu i boravištu, kao odgovor na navodne nepravilnosti i neprecizno utvrđene odredbe postojećih zakonskih odredbi?[/b]
Svaka izmjena Zakona o prebivalištu i boravištu ne može i ne smije dovesti u pitanje slobodu kretanja. Prema raspoloživim informacijama, izmjene propisa koje nudi ministarstvo civilnih poslova praktično automatski oduzimaju status povratnika po prijavi novog prebivališta, zatim ignoriraju činjenicu neobnovljenih kuća izbjeglih i raseljenih lica, te postojeću zakonsku odredbu o obavezi olakšanih procedura prijave prebivališta za povratak. Cilj prijedloga izmjena je legalizirati sve ono što je MUP RS-a radio i radi u Srebrenici od juna prošle godine do danas. Postavljeni rokovi za provjeru i reviziju daju zakonski osnov za institucionalnu diskriminaciju i napade na ciljane skupine, što će faktički rezultirati da MUP RS može poništenja vršiti prema građanima nesrpske nacionalnosti i selektivno. Nešto slično nam se dogodilo na reviziji državljanstava. Zakon postavi rok, institucije pristupe izvršenju, ali samo prema jednoj kategoriji, drugu poštedi, rokovi prođu i komisije se zatvore, posljedice ostaju.
[b]3. Posljednja poništenja prebivališta u Srebrenici, kako stoji u saopćenju MUP RS-a, vršena su prema licima koja su prijavila prebivalište u Srebrenici, a u vezi sa naredbom za istragu Centralne izborne komisije?[/b]
Prije svega, zahtjev CIK-a je bio usmjeren, na tzv. male općine u RS-u, gdje je moguće izvršiti preregistraciju malog broja stanovnika i tako drastično izmijeniti izborne rezultate (kakve su općine Istočni Drvar, Istočni Mostar, itd.). MUP RS-a je to iskoristio i za provjere u Srebrenici. No, nalog za istrage CIK-a prestaje onog trenutka kada je CIK proglasio izbore važećim, te je svako dalje djelovanje MUP-a bilo po slobodnom nahođenju ministra Čađe i njegovih podređenih. Ne postoji zakonski osnov za poništenje prebivališta licima koja imaju valjan pravni osnov prijave prebivališta, a koji se utvrđuje u samom momentu prijave prebivališta, te je CIK tražio istragu procedure, a ne terensku provjeru. Brojna poništenja u posljednja dva mjeseca vršena su prema licima koja su rođena u Srebrenici, imaju imovinu u Srebrenici, te žive u Srebrenici. Istovremeno, većina izvršenih provjera u Srebrenici je išla protiv građana bošnjačke nacionalnosti. Vjerujem da će Institucija Ombudsmena za ljudska prava BiH svojom utvrditi ovu diskriminaciju. Čekamo rezultate njihove istrage.
4. Na diskriminaciju ste se pozivali i kada je riječ o istrazi protiv Asocijacije studenata Srebrenice, koje vrši Poreska inspekcija Republike Srpske?
Ako želite uvidjeti nakane Poreske inspekcije, dovoljno je da zatražite pregled – kada je ista vršila istrage prema drugim udruženjima građana u Republici Srpskoj? Uporedimo te slučajeve, pa ćemo vidjeti da ovakve provjere nisu vršena čak ni prema udruženjima koja su neposredno ovisna o budžetu RS-a. Asocijacija je uglavnom naslonjena na strane donatore i podršku federalnih vlasti, a svi njeni izvještaji su dobili pozitivnu ocjenu od strane istih. Motiv ovakve istrage je usporiti rad koalicije “Prvi mart”, čiji je jedan od ključnih nosilaca upravo ova organizacija, te smo spremni ići sa žalbama u ovom slučaju i do Evropskog suda za ljudska prava. Ovdje naizgled neutralna istraga udara na slobodu udruživanja povratničke populacije.
5. Federalne vlasti su do sada pružale podršku povratku. Šta se događa sa propisima i obećanim trajnim rješenjima zaštite prava povratnika, koja su najavljena i u kampanji “Glasaću za Srebrenicu” te tadašnjoj platformi “Srebrenica 2020″?
Postoje odluke tri kantonalne vlade i Vlade Federacije BiH kojima se privremeno štite prava povratnika po ostvarivanju povratka u RS, a koja se tiču zdravstvene, socijalne i boračko-invalidske zaštite. Raduje činjenica da smo pitanja iz domena socijalne zaštite već regulirali na nivou Tuzlanskog kantona, te da očekujemo u martu i prijedlog zakonskog rješenja koje će obuhvatiti zaštitu paketa svih nabrojanih prava u Kantonu Sarajevu. To će biti recept za rad u drugim kantonima. S druge strane, od Vlade Federacije se očekuje da imenuje radnu grupu za rješavanje ovog pitanja, te isto očekujemo u naredne dvije sedmice. Sa ministrom zdravstva, Rusmirom Mesihovićem, već smo uspostavili temeljne principe za zaštitu prava povratnika u novom prednacrtu Zakona o zdravstvenom osiguranju.
6. Šta je sa dijasporom, oni su i dalje predmetom tzv. dvostruke registracije, od prijave za Centralni birački spisak do posebne prijave za glasanje putem pošte za svake izbore u Bosni i Hercegovini?
Dok građani Bosne i Hercegovine koji trenutno žive u zemlji bivaju pasivno registrirani putem izdavanja ličnih dokumenata u IDDEEA-i, građani u dijaspori moraju popuniti tzv. PRP-1 obrazac i poslati ga poštom. Bez sumnje je riječ o nejednakom postupanju, posebno ako uzmemo u obzir da postojeći Izborni zakon navodi obavezu CIK-a na prikupljanje podataka iz svih javnih isprava, a u vezi sa popunjavanjem Centralnog biračkog spiska. Šta je problem? Veliki broj građana BiH u dijaspori je izvadio pasoše u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, ali ovi podaci nisu stigli od IDDEEA-e do CIK-a. Logično bi bilo da CIK uporedi broj građana koji su izvadili lične karte i onih koji su izvadili pasoše. Oni koji samo imaju izvađene pasoše, morali bi ući u evidenciju, jer je i pasoš važeći dokument sa kojim se može pristupiti izbornom procesu. Tim prije što se pri registraciji u DKP-ima, utvrđuje adresa prebivališta u BiH i adresa boravišta u inostranstvu. Da se uvažava ova činjenica, od građana u inostranstvu bi se zahtjevala samo potvrda trenutnog boravišta, neposredno pred izbore, te bi na taj način aktivirali najmanje 100 000 birača, u odnosu na ovih 30 000 koliko ih danas učestvuje u izbornom procesu putem pošte. Isto vrijedi i za proces elektronskog evidentiranja građanau DKP-ima, za ona lica koja nemaju dokumente BiH, a imaju prijavljeno prijeratno prebivalište u zemlji. Samo je potrebna volja čelnih ljudi državnih institucija.
[b]7. Put do oktobra 2014. godine je dug, a pred koalicijom “Prvi mart” je niz prepreka. Koji su naredni koraci?[/b]
Radimo na formiranju timova u lokalnim zajednicama koji će pružati informativno-pravnu pomoć građanima. Potrebno je utvrditi broj faktičkih povratnika u RS koji do sada nisu izvršili prijavu prebivališta. Građani moraju imati razumijevanja za ograničene resurse, te od svih očekujemo doprinos ispunjenju postavljenih ciljeva. Od vlasti i političkih stranaka koje načelno podržavaju principe građanske koalicije “Prvi mart” očekujemo da doprinesu donošenju zakonskih rješenja koja će ohrabriti registraciju povratnika, a zaustave sve moguće nove propise koji bi ugrozili povratak i izborni proces u 2014. godini