[b]
Jagnilo, naselje izgrađeno je prije 7.000 godina [/b]
Petak, 25 SEPTEMBER 2009 22:43
[img size=150]http://www.gorazde-x.com/images/stories/jagnilo.jpg
[/img]
Projekat Butmirska kultura – neolitske populacije centralne Bosne realizuje se već osmu godinu, u saradnji Zemaljskog muzeja BiH, Rimsko-germanske komisije iz Frankfurta koja je odjeljak čuvenog Njemačkog arheološkog instituta iz Berlina posebno orijentiranog za istraživanja u jugoistočnoj Evropi, te Univerziteta iz Kiela.
U četvrtak, 17. septembra, završena je prva kampanja istraživanja na lokalitetu Jagnilo, u Zupčićima kod Goražda. U Jagnilu su pronađeni ostaci naselja iz neolita – mlađeg kamenog doba, koje je moglo nastati u periodu između 5.000 i 4.500. godine p.n.e.
Borba za Lug
“Alojz Benac je ovdje još 1957. otkrio neolitske ostatke, kada je jedan inženjer JNA pronašao figurinu na lokalitetu Lug, to je terasa iznad Jagnila, i donio je u Sarajevo, u Zemaljski muzej BiH, vjerujući da je to važno otkriće za arheologe.Prikupljeni materijal na građevinskom terenu u Lugu doktor Benac je naučno obradio i pohranio u Zemaljski muzej BiH, gdje se i danas nalazi. Na ovom terenu se desetljećima odlagala šljaka iz tvornice azota, pa su ostaci neolitskog naselja vjerovatno nepovratno uništeni. Nekoliko posljednjih godina na tom mjestu se odlagalo i gradsko smeće i izgrađena je ogromna deponija željeznog otpada.
Zahvaljajući toj deponiji pokrenulo se i naše interesovanje za ovaj arheološki lokalitet. Mještani Zupčića došli su kod nas, konkretno kod mene, u Zemaljski muzej, jer su željeli zaštititi taj prostor i svoje mjesto od dalje devastacije. Zatim je krenula naša borba kako bi se lokalitet Lug proglasio nacionalnim spomenikom, što nam je i uspjelo prošle godine”, govori arheologinja Zilka Kujundžić-Vejzagić, muzejski savjetnik.
Na ovom lokalitetu “susrela” su se dva velika neolitska kulturna kompleksa: mediteransko-jadranski i balkansko-anadolski. “Upravo tako, i ne samo na ovom prostoru. Naša istraživanja jasno pokazuju kako su se i kada i ovdje te kulture miješale.
Naravno, ovdje je najviše zastupljen vinčanski materijal, ali imamo i lisičićkog, butmirskog… Lisičićka i butmirska kultura nastale su između Jadrana i Panonije. To su dvije kulture sa svojim specifičnostima i imaju svoju, da tako kažem, ličnu kartu i razlikuju se u mnogo čemu od vinčanske kulture”, kaže Zilka Kujundžić-Vejzagić, voditeljica stručnog tima iz BiH.
Jabuke i vino
Prva iskopavanja na lokalitetu Jagnilo počela su 24. augusta ove godine. Stručnjaci i studenti sa njemačkog Univerziteta u Kielu radili su više od četiri sedmice zajedno sa bosanskohercegovačkim arheolozima i studentima. Zahvaljujući geomagnetskim snimanjima, sa opremom koja je dopremljena iz Kiela, stručnjaci su dobili tačnu evidenciju o položaju naselja. Na osnovu upravo tih snimaka, uočili su ostatke kuća u Jagnilu.
“Kada sam prije otprilike dvije godine došla posjetiti Lug i vidjela mapu čitavog ovog prostora, shvatila sam da bi i na donjoj terasi, ispod Luga, trebalo očekivati neolitsko naselje koje je vezano za istraživanja doktora Benca. To je bilo i vrlo logično. Predsjednika Mjesne zajednice Zupčići, Adnana Zupčića, s obzirom da sam sa njim najviše sarađivala, zamolila sam da prilikom zemljoradničkih radova prikuplja keramiku i kućni ljep na oranicama Jagnila. Mještani su to i ranije nalazili, ali nisu obraćali pažnju, jer nisu imali ni najosnovnija znanja o prahistorijskim ostacima, a danas, u toku naših iskopavanja, mještani popunjavaju svoje znanje. Nakon nekog vremena Adnan mi je donio vrećicu fragmenata keramike i kućnog ljepa.
To je bio razlog da u nekoliko navrata lično izađem na teren i sa površine sistematski prikupljam keramiku i ostale svjedoke neolitske kulture. Zahvaljujući naučnom članku dr. Alojza Benca zna se da se ovdje radi o vinčanskoj kulturi, o prelazu iz njene starije faze u mlađu fazu, a kao što je poznato vinčanska kultura jedna je od najznačajnijih kultur a mlađeg neolita Balkana. Osnovni cilj našeg istraživanja na ovom lokalitetu je da saznamo kojim putevima i u koje vrijeme su nosioci vinčanske kulture dolazili u kontakt sa butmirskom kulturom. Naša prethodna istraživanja na lokalitetetima Okolište i Moštri kod Visokog dala su zanimljive podatke.
Pored ostataka butmirske kulture nalazili smo i brojne ostatke i materijal sa odlikama vinčanske kulture”, objašnjava Zilka Kujundžić-Vejzagić. Jedan od najangažovanijih stručnjaka na projektu je Robert Hoffman, sa Univerziteta u Kielu, koji na problematici butmirske kulture priprema doktorsku disertaciju.
Nacionalni spomenik danas je – deponija!
Veliku pomoć stručnom timu arheologa na lokalitetu Jagnilo pružaju stanovnici Mjesne zajednice Zupčići, predvođeni njenim predsjednikom Adnanom Zupčićem. Svi zajedno frustrirani su odnosom lokalnih vlasti prema ovom vrijednom i dugoročno značajnom arheološkom nalazištu. Samo 150 metara od Jagnila je nacionalni spomenik BiH – Lug, danas
ništa drugo do deponija smeća. “Ovdje je neka privatna firma, Drina mislim, i nemam pojma ko im je dozvolio da na ovom lokalitetu odlažu smeće. Ustvari, to je neka druga firma, kojoj je Drina ustupila ovo zemljište. Slika, tužna i ružna, sve govori! Odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je jasna: smeće se mora ukloniti! Ali, evo godina i više, sve stoji kako stoji”, kaže Adnan Zupčić.
Od Bosne do Morave
“Vinčanska kultura”, veli naša sagovornica, “širila se od eponimnog lokaliteta na Dunavu kod Beograda u susjedne krajeve. Na osnovu prvih naših opservacija pronađenog materijala u Jagnilu pretpostavljamo da se u ove krajeve vinčanska kultura širila sa područja rijeke Morave. To bi zapravo bila moravska varijanta vinčanske kulture koja se u Podrinje širila dolinom rijeke Lima i preko teritorije današnje Crne Gore. Istraživanjima u Okolišu kod Visokog prikupili smo izuzetno vrijedne podatke za arheologiju kao nauku, pa pretpostavljamo da ćemo do sličnih rezultata doći i ovdje. Pored ekipe arheologa, na terenu su prisutni i pedolozi, stručnjaci koji se bave istraživanjem slojeva zemlje.
Rezultati njihovog rada dat će nam podatke o uslovima za život tih najranijih zemljoradnika i odrediti vrijeme nastanka plodnog zemljišta. Neolitske populacije naseljavale su se uz riječne tokove na uzvišenim terasama gdje se taložilo vrlo plodno zemljište – les. Pored pedologa u istraživanje je uključen i arheobotaničar dr. Helmut Kroll sa Univerziteta u Kielu. Zahvaljujući toj pomoćnoj nauci u Okolišu su nađene ostaci dvije vrste žitarica, zatim ječma, prosa, lan… Isto tako nađeno je i puno ostataka divljeg voća: jabuka, grožđa, lješnjaka, drenjaka, trnjina, gloginja”,veli Zilka Kujundžić-Vejzagić.
Na ovom projektu vrše se i paleozoološka istraživanja. Znači, analiziraju se ostaci životinjskih kostiju, a nalazi jasno pokazuju da su ljudi ovdje uzgajali goveda, svinje, ovce, koze. Ali, lovili su i divlje životinje, najčešće jelene, od kojih su dobijali kvalitetnu kožu, meso i posebno rogove za izradu čvrstih alatki:“ “Kako su živjeli uvijek uz rijeke, sigurno su se bavili i ribolovom. Međutim, kosti od ribe jako brzo propadnu, pa ih je vrlo teško naći, na bilo kojem lokalitetu. U Jagnilu smo na ovom relativno malom iskopu pronašli dobro očuvane ostatke jedne velike kuće sa gotovo kompletnim inventarom jednog većeg domaćinstva.
Tu su otkrivene velike posude – pitosi u kojima se čuvala hrana, brojni lonci za kuhanje, finije posuđe za služenje hrane i pića, utezi za tkalački stan, glačane sjekire, kremeni noževi, šila i svrdla i jedna manja, sumarno izrađena figurina sa ptičijim licem, po tipu srodna figurini iz Luga. Kuća je većim dijelom bila zahvaćena požarom, a sav inventar je nađen na mjestu gdje bi se inače nalazio u toku svakodnevnog života, pa se na osnovu toga može zaključiti da su žitelji ovog naselja morali napustiti svoje kuće bez prethodne pripreme, vjerovatno tjerani nekom prirodnom katastrofom ili protjerani nekom agresivnijom neolitskom zajednicom.
Čitavo naselje, što nam pokazuju geomagnetski snimci, bilo je veoma dobro organizirano. Kuće su uredno poredane, a između nih su popločane staze, ili uslovno nazvane ulice. Oko čitavog naselja podignuti su zaštitni rovovi i vjerovatno drvene pali – sade. Ovako organizirano naselje već je
preteča budućih gradskih naseobina.”
Budući arheološki park
“Sonde” na lokalitetu Jagnilo već su zatrpane, pokrivene folijom, a istraživanja će biti nastavljena sljedeće godine. Ostaci neolitske keramike, žrvnjeva, alatki, posuđa, kamenih sjekira, kao i figurina sa ptičijom glavom, posvećena boginji vode, već su prebačeni u Zemaljski muzej BiH. “Svaki detalj ovdje je fotografisan, ucrtan, tako da se na osnovu toga može praviti rekonstrukcija naselja. Da bi na ovom lokalitetu napravili muzej na otvorenom, uredili arheološki park, e, za takvo što treba mnogo finansijskih sredstava, pogotovo kada je u pitanju održavanje. Goražde je stvarno to zaslužilo, ali svjesna sam da u ovoj državi ima puno većih prioriteta. Trebam reći i da ne možete u nekoj bližoj vremenskoj perspektivi ovdje dovoditi turiste, jer iznad Jagnila je deponija smeća i drugog otpada u Lugu. Samo da
vidite kako to izgleda”, ogorčena je Zilka Kujundžić-Vejzagić. Vidjeli smo. Užas, sramota!
Premijer Bosanskopodrinjskog kantona Nazif Uruči kazao je da je dogovoreno da se državnoj Komisiji za nacionalne spomenike BiH uputi zahtjev za proširenje obuhvata nacionalnog spomenika i na novootkriveno neolitsko naselje u Jagnilu. Tako će se zaštititi, od dalje devastacije, oba neolitska naselja stara više od sedam hiljada godina.
(Slobodna Bosna)