[mirsad_d]

#14213

ILIDŽA: Počelo arheološko istraživanje antičkog lokaliteta “Aqua S…”

Zavod za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Kantona Sarajevo početkom jula je u saradnji sa Kutztown Univerzitetom iz Pensilvanije započeo realizaciju projekta arheološkog istraživanja na antičkom lokalitetu urbanog naselja Aqua S..

http://www.youtube.com/v/Ai2gWdfo7L4

[mirsad_d]

#14383

Pronađeno 30-ak stećaka na Dubravskoj visoravni kod Čapljine

U mjestu Lokve (Šatorova gomila) na Dubravskoj visoravni, između Čapljine i Stoca, u zaraslom dijelu šume, pronađeno je 30-ak stećaka te nekolike grobnice sa dobro očuvanim kostima unutar njih.

Pronašao ih je mještanin Edin Rahić, student Fakulteta humanističkih nauka u Mostaru. U kontaktu sa portalom 24sata.info htio je zainteresovati bh. javnost za arheološki turizam ovog kraja, što se nadamo da će i uspjeti.

Historijski i kulturološki fenomen Šatorova gomila zapravo je bila gradina, a tek potom grobna gomila. Na koti je s koje puca pogled na gotovo cijelu Hercegovinu. Gomila – gradina zapravo čeka svoje istraživanje. Primjetili smo mnogo kamenih grobova okolo gradine, te lokalitete stećaka. Sve to svjedoči o trajanju ovoga mjesta i kontinuitetu historijskih događanja na njemu. Ekskluzivno vam predstvaljamo prve fotografije ovog nevjerovatnog arheološkog nalazišta.

[mirsad_d]

#15183

24.08.2009. u 10:44
Arheologija
Kod Zvornika otkriven kop iz rimskog perioda

Kada je porodica Jokić namjerila da sagradi objekat na zemljištu u Ceru, u opštini Zvornik, koje je u njihovom vlasništvu, naišla je na otkriće koje, ubrzo će se pokazati, predstavlja površinski kop rimskog kamenoloma površine oko 400 kvadrata, na kome istraživanja ovih dana vrše direktor Muzeja Semberije Mirko Babić i profesor Filozofskog fakulteta u Ljubljani Bojan Đurić.

Zvornik
Babić i Đurić prošle godine javnosti su predstavili pećinu u kojoj je rimski kamenolom iz perioda od 1. do 5. vijeka nove ere, a onda i površinski kop 300 metara zapadno od ulaza u pećinu, koji je jedini na ovim prostorima dokumentovan rimski kamenolom.

“Rimski kamenolom na prostoru mjesne zajednice Cer je veliki kompleks i čini ga nekoliko kamenoloma na dva odvojena brda – Ostjenak i Bandjera. Pećina ima desetak galerija dugih i stotinama metara, gdje se vidi bezbroj rimskih radova, a sa stropa vise nedovršeni rimski sarkofazi. U njoj je postojalo i rimsko pećinsko svetilište, posvećeno bogu Mitrasu.

“Ove godine radimo otvoreni kop koji ima dvije odvojene lokacije odakle su Rimljani vadili kamene spomenike i planirali smo da u ovoj kampanji, koja traje deset dana, završimo čišćenje. U jednom lokusu postoje četiri nivoa ekstrahovanja kamena, naišli smo na šest dobro dokumentovanih rimskih stubova koji su u fazi poluproizvoda, kao i bezbroj mjesta gdje su vađeni sarkofazi, dugi i manji kameni spomenici i slično”, rekao je Babić, dodavši da od stava lokalne zajednice zavisi da li će lokalitet biti predložen za otkup i postati jedan od objekata koji se može koristiti za razvoj turizma.

“Tri godine sarađujemo na ovom projektu, a na simpozijumu u Španiji profesor Đurić je došao do saznanja da je ovo najveći i najbolje očuvan spomenik jamskog tipa rimskih kamenih spomenika u Evropi”, istakao je Babić.

Na otvorenom kopu profesionalnu praksu odrađuje sedam studenata iz Ljubljane. Prema Đurićevim riječima, trenuto su u fazi čišćenja spomenika, odnosno iskopavanja, a na kraju dolazi faza dokumentacije.

“Ovi studenti će biti pravi ambasadori, prenijeće šta su vidjeli i vezaće naše krajeve u budućnosti, i to je jedan od značajnih elemenata našeg rada ovdje”, napomenuo je Đurić.

Babić ističe da Zvornik “ima sreće da ima dva izuzetna spomenika kulture – ne samo prve kategorije, nego skoro nulte kategorije. Prvi je jedna od najbolje sačuvanih i najljepših srednjovjekovnih tvrđava, sa ogromnom visinskom razlikom od donjeg do gornjeg grada. Drugi je ova pećina sa rimskim kamenolomom. A srećna je okolnost što i u susjednom Malom Zvorniku ima pećina – kao što je tzv. “Kraljev grad” pod zemljom, gdje je bila kraljeva rezidencija u slučaju rata i takođe je atraktivna, jer ima i malu crkvu i niz drugih galerija i prostorija.
(SRNA)

[mirsad_d]

#15244

820 godina Kulinove Povelje
820 godina Povelje bosanskog bana Kulina: I dok će biti mene (Bosne) …

Foto: Oslobođenje
Piše: Nada Salom
26/08/09 11:45
Dokument je to koji govori o zemlji Bosni na način da je ona imala svoju državotvornost, svog bana, svoje ustrojstvo, zakone, ugovore, i to još prije devet vijekova

“Neprocjenjiva kao i Mona Liza”

U ime Oca i Sina i Sv. Duha. Ja ban bosanski Kulin zaklinjem se tebi, kneže Krvašu, i svima građanima Dubrovčanima da ću biti iskreni prijatelj Vama od sada i do vijeka, i pravi mir držati sa Vama i pravu vjernost dok god sam živ.

Sve Dubrovčane koji kao trgovci putuju po mojoj državi ma gdje ko hoće odsjesti ili gdje ko prolazi, pravom vjerom i pravim srcem držat ću ih bez ikakve štete (po njih), sem ako mi neko po svojoj volji učini poklon; i da im ne bude od mojih časnika nasilja; i dok će biti kod mene, pružit ću im savjet i pomoć kao što i samome sebi koliko god budem mogao, bez ikakve zle namjere.

Tako mi Bog pomogao i ovo sveto evanđelje.

Ja, Radoje dijak banov, pisah ovu knjigu po naredbi banovoj od rođenja Kristova tisuću i sto i osam deset i devet ljeta mjeseca avgusta – tekst (prevod) je napoznatije povelje u istoriji Bosne i Hercegovine.

Tri primjerka

Zapravo, među svim pisanim spomenicima bosanskog jezika najveći značaj imaju Humačka ploča (natpis na kamenu s kraja X i početka XI vijeka, najstariji pisani spomenik – Crkvi svetog Mihajla u Humcu kod Ljubuškoga) i Kulinova povelja ili Povelja Kulin bana. Povelja je napisana na starobosanskom jeziku, bosančicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument, nego i najstariji državni dokument kod svih južnoslovenskih naroda i država.

[mirsad_d]

#15382

Bosanska dolina piramida

Projekt istraživanja Bosanske doline piramida neprestano privlači veliki broj posjetitelja, turista i znatiželjnika u Visoko i BiH. Posjete nisu prestajale ni tokom zimskih mjeseci a s početkom nove sezone i novih 200 dana istraživanja, posjete su intenzivirane. Prezentatori Projekta Fondacije dnevno ugoste i informiraju stotine posjetilaca koji u Dolinu piramida dolaze i odlaze s osmijehom.
Bilježimo posjete iz svih dijelova BIH, kao i turista iz različitih krajeva Evrope i svijeta: srednjoškolci iz Torina ( Italija), turisti iz Švedske s Draganom Nikolićem na čelu koji je najavio snimanje dokumentarnog filma o Dolini piramida s kulturno-sociološkog aspekta koji će švedskoj javnosti predstaviti trenutno najveći geo-arheološki projekt u svijetu.

“Ako to nisu Piramide sta su onda ono stepenasto poredane ploce, Tuneli koji “vjerovatno” vode do “jezgra” piramida, kako to da je svaka od TRI piramide udalje jedna od druge 365 metara bash kako se i prave piramide, kada se iz aviona gleda Piramida Sunca zasto izgleda kao Keopsova? Zasto mnogi naunici iz Egipta govore da su to piramide? i najvaznije pitanje ZASTO LJUDI IZ BOSNE NAJMANJE VJERUJU U VISOCKE PIRAMIDE”??

_______________________________________________________________________________

[mirsad_d]

#15437

Pompeji na Drini

Rimski mozaik u Skelanima

U Skelanima, opština Srebrenica, senzacionalno arheološko otkriće. Otkriveni su ostaci rimskog naselja koji pokazuju da je to bio jedan od administrativnih centara Rimskog carstva za regiju od Užica do Rogatice.

Malo pogranično mjesto Skelani na lijevoj obali Drine u opštini Srebrenica ovih dana je centru pažnje arheologa i istoričara. Istorijsko blago smatrano zauvijek izgubljenim, nakon više od stotinu godina ponovo je na svjetlosti dana. Zapitan za značaj i kulturno istorijsku vrijednost nalazišta u Skelanima arheolog Mirko Babić kazuje

Arheolog Mirko Babić ponosno pokazuje otkriveni rimski mozaik

„Može se reći da je arheološko nalazište u Skelanima jedno od najsretnijih arheoloških nalaza i otkrića uopšte u istoriji arheologije. Neke kolege već govore da su ovo Pompeji na Drini. Kao što su Vezuv i Etna zatrpali Pompeje 79.godine stare ere tako se desilo da je velika poplava Drine, 1896.godine zatrpala rimske spomenike na ovom prostoru.“

Nakon više od stotinu godina arheolozi pronašli izgubljeno blago

Neobični stećak ‘na četiri vode’

Sve dotada ti spomenici su bili vidljivi i mnogi putopisci su ih opisali. Po aneksiji Bosne od strane Austrugarske ovdje istražuje bečki arheolog Karlo Pač, kaže Babić i nastavlja.
„Otkrio je nekropolu ovog rimskog naselja i dvije kasnoantičke bazilike. Njih je označio bazilika 1 i bazilika 2. U baziliku 1 smjestio je sve rimske kamene spomenike, njih 80 i napravio nadstrešnicu čekajući naredno ljeto kako bi ih prevezao u Sarajevo. Međutim tada je došlo do velike poplave Drine i okolnih potoka. Bujice okolnih potoka su ogromnim nanosom zemlje, kamena, šljunka itd. zatrpale ovaj lokalitet.”
Smatralo se da je bujica spomenike odnijela u korito Drine i iskopavanja nisu nastavljena. Nakon 112 godina baš meni se posrećio epohalni pronalazak, kaže presretni arheolog Mirko Babić:
“Već trećeg dana pronašli smo rimski mozaik.To je bila najveća prostorija pronađena sa mozaikom sačuvanim u cijelini. Radi se o jednom od najljepših mozaika sačuvanih iz rimskog vremena”.

Mještani se nadaju turistima

Osim toga pronađen je i srednjovijekovni stećak na četiri vode, jedinstven među oko 70 000 dosad zabilježenih na Balkanu.

Bivši zadružni dom će biti pretvoren u muzej

Ostaci rimskog naselja potvrđuju da su Skelani bili administrativni centar Rimskog carstva za regiju srednjeg Podrinja. Poslije detaljne informacije o vrijednosti ovih istraživanja Vlada RS prije nekoliko dana odobrava milion maraka za dalja istraživanja i zaštitu arheološkog nalazišta.
Pronađeni eksponati pohranjeni su u trošne prostorije starog zadružnog doma kojem predstoji adaptiranje u muzej, kaže Babić: “Ideja je da se sve ovo zajedno s mozaicima pretvori u jedan veliki arheološki park koji će bez sumnje biti jedna izuzetna turistička atrakcija koja u budućnosti u smislu razvoja turizma može da preporodi ovaj kraj.”
I mještani Skelana nadaju se boljoj budućnosti. Ovako kaže Vladislav Maksimović zvani Buco. “Kažem da je ovo nešto što će faktički da vaskrsne Skelane. Mislim da će donijeti prosperitet, obzirom na dugotrajnu učmalost samog mjesta.”

Marinko Sekulić

[mirsad_d]

#15488

Istraživanja 02.09.2009.
Kraj Goražda naselje staro 5 tisuća godina

Arheolozi će na lokalitetu raditi četiri tjedna, kada će biti poznato i više detalja o veličini naselja, njegovim specifičnostima i vezama s drugim stanovnicima vinčanske kulture…
GORAŽDE – Na široj lokaciji naselja Lug kod Goražda vrše se arheološka iskopavanja.
Nakon pronalaska figurine za koju je iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu potvrđeno da potječe iz doba neolita i da pripada tzv. vinčanskoj kulturi, pronađen je i niz drugih predmeta i ostataka građevina koji ukazuju na postojanje naselja iz doba te kulture. Prema procjenama stručnjaka, naselje bi moglo biti staro više od pet tisuća godina.
S domaćim arheolozima na lokalitetu Luga u Goraždu, rade i stručnjaci s njemačkog Sveučilišta u Kilu.
– Zahvaljujući njemačkom arheološkom institutu i fakultetu iz Kila najprije su obavljena geomagnetska snimanja tako da točno znamo gdje treba kopati. Ove lokacije koje smo otvorili već na samom početku pokazuju osnove kuća i ulica između njih, kazala je za Fenu Zilka Kujundžić-Vejzagić, arheologinja.
– Snimanjem smo otkrili da se na ovom lokalitetu, na dva do tri hektara zemlje, nalazi naselje s jasnim ostacima kuća koje su mnogo veće od onih pronađenih na području Visokog i koje datiraju iz tog razdoblja, a zanimljivo je da se oko tog naselja nalazi i jedan zaštitni jarak, pojasnio je Robert Hofman, znanstveni suradnik na Institutu za pretpovijest.
Arheolozi će na ovom lokalitetu raditi četiri tjedna, kada će biti poznato i više detalja o veličini naselja, njegovim specifičnostima i vezama tadašnjih stanovnika s drugim stanovnicima vinčanske kulture iz zemalja okruženja.
Arheološko područje – neolitsko naselje Lug u općini Goražde još prošle godine proglašeno je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.
bitno.ba | Fena

[mirsad_d]

#15614

Arheološka istraživanja
Figura pronađena kod Goražda potiče iz Vinčanske kulture

Objavljeno 5.9.2009 u 10:04

U Mjesnoj zajednici Zupčići, na lokalitetu naselja Lug, kod Goražda, u toku su arheološka istraživanja započeta nakon pronalska figure koja načinom i stilom izrade podsjeća na poznatu figuru iz Vinče za koju su arheolozi iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu potvrdili da potiče iz doba neolita i da pripada tzv. Vinčanskoj kulturi.

Na ovom lokalitetu pronađeni su i drugi predmeti i ostaci građevina koji ukazuju na postojanje naselja iz doba Vinčanske kulture za koje stručnjaci pretpostavljaju da bi moglo biti staro više od pet hiljada godina.

Na istraživanjima koja su počela prije desetak dana osim domaćih arheologa rade i stručnjaci sa njemačkog Univerziteta Kill.

“Zahvaljujući njemačkom Univerzitetu i Arheološkom institutu iz Killa najprije su obavljena geomagnetna snimanja tako da tačno znamo gdje treba kopati.Ove lokacije koje smo otvorili već na samom početku pokazuju osnove kuća i ulica između njih”, kaže arheolog Zilka Kujundžić-Vejzagić.

Arheolozi će na ovom lokalitetu raditi četiri sedmice, kada će biti poznato i više detalja o veličini naselja, njegovim specifičnostima, ali i povezanosti sa ostalim nalazištima u okruženju.

“Snimanjem smo otkrili da se na ovom lokalitetu na dva do tri hektara zemlje nalazi naselje sa jasnim ostacima kuća koje su mnogo veće od onih pronađenih na području Visokog koje datiraju iz tog perioda. Zanimljivo je da se oko tog naselja nalazi i jedan zaštitni jarak” – ističe Robert Hoffman, naučni saradnik za predistoriju Arheološkog instituta Univerziteta Kil.

Prema podacima Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, u sjeveroistočnoj, odnosno istočnoj Bosni, Vinčanska kultura je predstavnik mlađeg, a djelimično i srednjeg neolita.

Arheološko područje – neolitsko naselje Lug kod Goražda prošle godine je proglaćeno nacionalnim spomenikom BiH.

[mirsad_d]

#15665

Otkriveno naselje staro više od 7.000 godina

Zupčićko polje: Na terenu i njemački eksperti

Novo neolitsko naselje nalazi se samo nekoliko stotina metara od onog na Lugu, koje je proglašeno bh. nacionalnim spomenikom…
06.09.2009. 10:45

Za razliku od većine današnjih, prastanovnici Goražda poznavali su tehnologiju prerade vune i lana, uzgajali i prerađivali žitarice, te koristili alate koji su hiljadama godina kasnije tek neznatno modificirani.

Ostaci posuđa

Fragmente predmeta i objekata iz neolitskog naselja koje se više od 7.000 godina krilo pod plodnom zemljom Zupčićkog polja kod Goražda ovih dana vade i obrađuju arheolozi iz BiH i Njemačke, u okviru projekta koji realiziraju Zemaljski muzej iz Sarajeva i Njemački arheološki institut iz Kila te Rimsko-germanska komisija iz Frankfurta.

Novo neolitsko naselje nalazi se samo nekoliko stotina metara od onog na Lugu, koje je proglašeno bh. nacionalnim spomenikom, a da se nešto krije ispod površine zemlje posumnjali su mještani, na čelu sa predsjednikom Mjesne zajednice Adnanom Zupčićem, koji su, obrađujući svoja imanja, nalazili ostatke keramičkog posuđa i druge predmete.

Vide se kuće

– Mi smo već ušli u sloj gdje jasno vidimo kuće. Već nakon geomagnetskih snimanja znali smo da su tu neki objekti, a sada znamo da su se oni koristili za stanovanje, jer smo pronašli dijelove žrvnja, kamena kojim se mljelo žito, zatim nekoliko kamenova koji su služili za pripremu hrane pored ognjišta, te masu kuhinjske keramike koja je dugo bila izložena jakoj vatri, a koja je slična našim loncima danas – kaže Zilka Kujundžić-Vejzagić, arheolog Zemaljskog muzeja i bh. ekspert za prahistoriju.

Na terenu su i njemački botaničari koji analiziraju ostatke zemlje, kako bi otkrili koje su žitarice korištene u ishrani. Tim arheologa locirao je i otkrio zaštitni rov, koji je služio za zaštitu stanovnika u tom periodu, a u njemu i fragment ritualne posude, karakteristične za vinčansku kulturu, koja je najčešće služila za prinošenje žrtve u obliku tečnosti što se uklapa u kult vjerovanja u Boginju voda, čija je statua pronađena prije pola stoljeća u obližnjem Lugu.

Živjeli Indoevropljani?

Otkriće u Zupčićima, kaže Vejzagić, za bh. arheologiju je veoma značajno, jer će otkriti na koji je način vinčanska kultura, tehnološki najnaprednija prahistorijska kultura na svijetu, stizala do centralne Bosne.

– Smatra se da se u to vrijeme desila jedna velika anadolska seoba, ali vrlo teško je reći koji je narod tada ovdje živio. Postoji teorija da su to već bili Indoevropljani – ističe Vejzagić te dodaje kako bi pronađeni predmeti bili dovoljni za osnivanje zavičajne zbirke, kao preteče budućeg muzeja u Goraždu, gradu s bogatom, više od 7.000 godina dugom prošlošću, koji do sada nije istražen.

Autor: A. BAJRAMOVIĆ

[mirsad_d]

#15987

Pronađeni ostaci vile iz perioda Rimskog carstva
Ljudi se bavili preradom maslina, o čemu svjedoče i dijelovi mlina…
17.09.2009. 10:00

Vasilj: Kolosalni kompleksi

Nakon arheološkog nalazišta Desilo, istraživački tim na čelu s arheologinjom Snježanom Vasilj došao je do novih otkrića na području Hutovog blata, koji potvrđuju postojanje kolosalnih kompleksa još iz doba uspona Rimskog carstva prije 2.000 godina.

Vasilj je tokom jučerašnje prezentacije ovih vrijednih arheoloških otkrića kazala da se radi o rimskoj vili rustika koja je imala svoj stambeni i privredni dio. U privrednom dijelu ovog objekta, naglasila je Vasilj, prema arheološkim nalazima, ljudi su se bavili preradom maslina, o čemu svjedoče i pronađeni ostaci mlina. Pored ovoga pronađen je novac iz rimskog perioda na području istočne obale Jadrana.

– Ovo su ogromna otkrića koja su veoma značajna jer dosta govore o zaleđu Narone, jednog od većih rimskih gradova. Svakako ova vila se mora posmatrati kao i druge koje su pronađene u Višićima i Mogorjelu. Cijela sredina je arheološki veoma interesantna i za njeno istraživanje će nam trebati podrška općina, kantona i Federacije, jer će trajati dugo – kazala je Vasilj.

Ona je navela da je Ministarstvo obrazovanja i nauke FBiH sa 70.000 KM finansiralo ovaj projekt u Hutovom blatu. Ministrica Meliha Alić jučer je također obišla ovaj lokalitet i upoznala se s arheološkim otkrićima.
Kao dječak našao novčiće
Mještanin Vinko Ivanković nije krio sreću dok je s novinarima obilazio ovaj lokalitet.

– Upravo ovdje sam proveo djetinjstvo i sjećam se da sam kao dječak našao novčiće iz rimskog perioda. Ali tada nisam znao da su vrijedni. Sada sam starac i puno više cijenim ovo područje – rekao nam je Ivanković.

Autor: A. Du.

[mirsad_d]

#16013

Kupres: Završeno geomagnetno snimanje tumulusa
16.09.2009. 20:31

Zemljani tumulus na Kupresu

Cilj snimanja utvrditi je li u grobovima nešto sačuvano kako bi se pristupilo izradi međunarodnog projekta
Na Kupreškoj visoravni završeno je geomagnetsko snimanje dva tumulusa, metalnodobnih grobova čija je starost oko 3700 godina.

Istraživanje su proveli Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, Centar za balkanološka istraživanja iz Sarajeva i Römisch-Germanische Komission iz Frankfurta u suradnji s Franjevačkim muzejom i Galerijom “Gorica” u Livnu.

Direktor galerije Josip Gelo istaknuo je da je cilj snimanja utvrditi je li u grobovima nešto sačuvano kako bi se, ako rezultati snimanja budu pozitivni, pristupilo izradi jednog međunarodnog projekta, budući da su tumuli raritet u svijetu.

Gelo je dodao da tumula ima i na području Livanjskog polja i šire regije te da su tumulusi s Kupreške visoravni posebno interesantni jer su klimatski uslovi pogodovali da se ljudski zemni ostaci sačuvaju.

On je također podsjetio da se u Galriji u Livnu nalaze očuvani ostaci ljudskog tijela, tzv. “Kuprešaka” pronađenog 1983. godine u tumulu na Kupreškoj visoravni, a čija je starost 3600 godina.

Autor: FENA

[mirsad_d]

#16352

[b]
Jagnilo, naselje izgrađeno je prije 7.000 godina [/b]
Petak, 25 SEPTEMBER 2009 22:43
[img size=150]http://www.gorazde-x.com/images/stories/jagnilo.jpg
[/img]
Projekat Butmirska kultura – neolitske populacije centralne Bosne realizuje se već osmu godinu, u saradnji Zemaljskog muzeja BiH, Rimsko-germanske komisije iz Frankfurta koja je odjeljak čuvenog Njemačkog arheološkog instituta iz Berlina posebno orijentiranog za istraživanja u jugoistočnoj Evropi, te Univerziteta iz Kiela.

U četvrtak, 17. septembra, završena je prva kampanja istraživanja na lokalitetu Jagnilo, u Zupčićima kod Goražda. U Jagnilu su pronađeni ostaci naselja iz neolita – mlađeg kamenog doba, koje je moglo nastati u periodu između 5.000 i 4.500. godine p.n.e.

Borba za Lug
“Alojz Benac je ovdje još 1957. otkrio neolitske ostatke, kada je jedan inženjer JNA pronašao figurinu na lokalitetu Lug, to je terasa iznad Jagnila, i donio je u Sarajevo, u Zemaljski muzej BiH, vjerujući da je to važno otkriće za arheologe.Prikupljeni materijal na građevinskom terenu u Lugu doktor Benac je naučno obradio i pohranio u Zemaljski muzej BiH, gdje se i danas nalazi. Na ovom terenu se desetljećima odlagala šljaka iz tvornice azota, pa su ostaci neolitskog naselja vjerovatno nepovratno uništeni. Nekoliko posljednjih godina na tom mjestu se odlagalo i gradsko smeće i izgrađena je ogromna deponija željeznog otpada.

Zahvaljajući toj deponiji pokrenulo se i naše interesovanje za ovaj arheološki lokalitet. Mještani Zupčića došli su kod nas, konkretno kod mene, u Zemaljski muzej, jer su željeli zaštititi taj prostor i svoje mjesto od dalje devastacije. Zatim je krenula naša borba kako bi se lokalitet Lug proglasio nacionalnim spomenikom, što nam je i uspjelo prošle godine”, govori arheologinja Zilka Kujundžić-Vejzagić, muzejski savjetnik.

Na ovom lokalitetu “susrela” su se dva velika neolitska kulturna kompleksa: mediteransko-jadranski i balkansko-anadolski. “Upravo tako, i ne samo na ovom prostoru. Naša istraživanja jasno pokazuju kako su se i kada i ovdje te kulture miješale.

Naravno, ovdje je najviše zastupljen vinčanski materijal, ali imamo i lisičićkog, butmirskog… Lisičićka i butmirska kultura nastale su između Jadrana i Panonije. To su dvije kulture sa svojim specifičnostima i imaju svoju, da tako kažem, ličnu kartu i razlikuju se u mnogo čemu od vinčanske kulture”, kaže Zilka Kujundžić-Vejzagić, voditeljica stručnog tima iz BiH.

Jabuke i vino
Prva iskopavanja na lokalitetu Jagnilo počela su 24. augusta ove godine. Stručnjaci i studenti sa njemačkog Univerziteta u Kielu radili su više od četiri sedmice zajedno sa bosanskohercegovačkim arheolozima i studentima. Zahvaljujući geomagnetskim snimanjima, sa opremom koja je dopremljena iz Kiela, stručnjaci su dobili tačnu evidenciju o položaju naselja. Na osnovu upravo tih snimaka, uočili su ostatke kuća u Jagnilu.

“Kada sam prije otprilike dvije godine došla posjetiti Lug i vidjela mapu čitavog ovog prostora, shvatila sam da bi i na donjoj terasi, ispod Luga, trebalo očekivati neolitsko naselje koje je vezano za istraživanja doktora Benca. To je bilo i vrlo logično. Predsjednika Mjesne zajednice Zupčići, Adnana Zupčića, s obzirom da sam sa njim najviše sarađivala, zamolila sam da prilikom zemljoradničkih radova prikuplja keramiku i kućni ljep na oranicama Jagnila. Mještani su to i ranije nalazili, ali nisu obraćali pažnju, jer nisu imali ni najosnovnija znanja o prahistorijskim ostacima, a danas, u toku naših iskopavanja, mještani popunjavaju svoje znanje. Nakon nekog vremena Adnan mi je donio vrećicu fragmenata keramike i kućnog ljepa.

To je bio razlog da u nekoliko navrata lično izađem na teren i sa površine sistematski prikupljam keramiku i ostale svjedoke neolitske kulture. Zahvaljujući naučnom članku dr. Alojza Benca zna se da se ovdje radi o vinčanskoj kulturi, o prelazu iz njene starije faze u mlađu fazu, a kao što je poznato vinčanska kultura jedna je od najznačajnijih kultur a mlađeg neolita Balkana. Osnovni cilj našeg istraživanja na ovom lokalitetu je da saznamo kojim putevima i u koje vrijeme su nosioci vinčanske kulture dolazili u kontakt sa butmirskom kulturom. Naša prethodna istraživanja na lokalitetetima Okolište i Moštri kod Visokog dala su zanimljive podatke.

Pored ostataka butmirske kulture nalazili smo i brojne ostatke i materijal sa odlikama vinčanske kulture”, objašnjava Zilka Kujundžić-Vejzagić. Jedan od najangažovanijih stručnjaka na projektu je Robert Hoffman, sa Univerziteta u Kielu, koji na problematici butmirske kulture priprema doktorsku disertaciju.

Nacionalni spomenik danas je – deponija!
Veliku pomoć stručnom timu arheologa na lokalitetu Jagnilo pružaju stanovnici Mjesne zajednice Zupčići, predvođeni njenim predsjednikom Adnanom Zupčićem. Svi zajedno frustrirani su odnosom lokalnih vlasti prema ovom vrijednom i dugoročno značajnom arheološkom nalazištu. Samo 150 metara od Jagnila je nacionalni spomenik BiH – Lug, danas
ništa drugo do deponija smeća. “Ovdje je neka privatna firma, Drina mislim, i nemam pojma ko im je dozvolio da na ovom lokalitetu odlažu smeće. Ustvari, to je neka druga firma, kojoj je Drina ustupila ovo zemljište. Slika, tužna i ružna, sve govori! Odluka Komisije za zaštitu nacionalnih spomenika BiH je jasna: smeće se mora ukloniti! Ali, evo godina i više, sve stoji kako stoji”, kaže Adnan Zupčić.

Od Bosne do Morave
“Vinčanska kultura”, veli naša sagovornica, “širila se od eponimnog lokaliteta na Dunavu kod Beograda u susjedne krajeve. Na osnovu prvih naših opservacija pronađenog materijala u Jagnilu pretpostavljamo da se u ove krajeve vinčanska kultura širila sa područja rijeke Morave. To bi zapravo bila moravska varijanta vinčanske kulture koja se u Podrinje širila dolinom rijeke Lima i preko teritorije današnje Crne Gore. Istraživanjima u Okolišu kod Visokog prikupili smo izuzetno vrijedne podatke za arheologiju kao nauku, pa pretpostavljamo da ćemo do sličnih rezultata doći i ovdje. Pored ekipe arheologa, na terenu su prisutni i pedolozi, stručnjaci koji se bave istraživanjem slojeva zemlje.

Rezultati njihovog rada dat će nam podatke o uslovima za život tih najranijih zemljoradnika i odrediti vrijeme nastanka plodnog zemljišta. Neolitske populacije naseljavale su se uz riječne tokove na uzvišenim terasama gdje se taložilo vrlo plodno zemljište – les. Pored pedologa u istraživanje je uključen i arheobotaničar dr. Helmut Kroll sa Univerziteta u Kielu. Zahvaljujući toj pomoćnoj nauci u Okolišu su nađene ostaci dvije vrste žitarica, zatim ječma, prosa, lan… Isto tako nađeno je i puno ostataka divljeg voća: jabuka, grožđa, lješnjaka, drenjaka, trnjina, gloginja”,veli Zilka Kujundžić-Vejzagić.

Na ovom projektu vrše se i paleozoološka istraživanja. Znači, analiziraju se ostaci životinjskih kostiju, a nalazi jasno pokazuju da su ljudi ovdje uzgajali goveda, svinje, ovce, koze. Ali, lovili su i divlje životinje, najčešće jelene, od kojih su dobijali kvalitetnu kožu, meso i posebno rogove za izradu čvrstih alatki:“ “Kako su živjeli uvijek uz rijeke, sigurno su se bavili i ribolovom. Međutim, kosti od ribe jako brzo propadnu, pa ih je vrlo teško naći, na bilo kojem lokalitetu. U Jagnilu smo na ovom relativno malom iskopu pronašli dobro očuvane ostatke jedne velike kuće sa gotovo kompletnim inventarom jednog većeg domaćinstva.

Tu su otkrivene velike posude – pitosi u kojima se čuvala hrana, brojni lonci za kuhanje, finije posuđe za služenje hrane i pića, utezi za tkalački stan, glačane sjekire, kremeni noževi, šila i svrdla i jedna manja, sumarno izrađena figurina sa ptičijim licem, po tipu srodna figurini iz Luga. Kuća je većim dijelom bila zahvaćena požarom, a sav inventar je nađen na mjestu gdje bi se inače nalazio u toku svakodnevnog života, pa se na osnovu toga može zaključiti da su žitelji ovog naselja morali napustiti svoje kuće bez prethodne pripreme, vjerovatno tjerani nekom prirodnom katastrofom ili protjerani nekom agresivnijom neolitskom zajednicom.

Čitavo naselje, što nam pokazuju geomagnetski snimci, bilo je veoma dobro organizirano. Kuće su uredno poredane, a između nih su popločane staze, ili uslovno nazvane ulice. Oko čitavog naselja podignuti su zaštitni rovovi i vjerovatno drvene pali – sade. Ovako organizirano naselje već je
preteča budućih gradskih naseobina.”

Budući arheološki park
“Sonde” na lokalitetu Jagnilo već su zatrpane, pokrivene folijom, a istraživanja će biti nastavljena sljedeće godine. Ostaci neolitske keramike, žrvnjeva, alatki, posuđa, kamenih sjekira, kao i figurina sa ptičijom glavom, posvećena boginji vode, već su prebačeni u Zemaljski muzej BiH. “Svaki detalj ovdje je fotografisan, ucrtan, tako da se na osnovu toga može praviti rekonstrukcija naselja. Da bi na ovom lokalitetu napravili muzej na otvorenom, uredili arheološki park, e, za takvo što treba mnogo finansijskih sredstava, pogotovo kada je u pitanju održavanje. Goražde je stvarno to zaslužilo, ali svjesna sam da u ovoj državi ima puno većih prioriteta. Trebam reći i da ne možete u nekoj bližoj vremenskoj perspektivi ovdje dovoditi turiste, jer iznad Jagnila je deponija smeća i drugog otpada u Lugu. Samo da
vidite kako to izgleda”, ogorčena je Zilka Kujundžić-Vejzagić. Vidjeli smo. Užas, sramota!

Premijer Bosanskopodrinjskog kantona Nazif Uruči kazao je da je dogovoreno da se državnoj Komisiji za nacionalne spomenike BiH uputi zahtjev za proširenje obuhvata nacionalnog spomenika i na novootkriveno neolitsko naselje u Jagnilu. Tako će se zaštititi, od dalje devastacije, oba neolitska naselja stara više od sedam hiljada godina.

(Slobodna Bosna)

[mirsad_d]

#16437

Nastavljena istraživanja srednjovjekovne nekropole

28.09.2009 14:30

[b]U opštini Srebrenica nastavljena su arheološka istraživanja srednjovijekovne nekropole koja se nalazi u zaseoku Budak kod Potočara, izjavio je danas novinarima arheolog Mirko Babić.
[/b]

“Riječ je o dijelu nekropole iz 14. i 15. vijeka. Ovo nalazište je dio starije velike nekropole zvane Mramorje”, rekao je Babić, koji je direktor Muzeja Semberije u Bijeljini.

On je dodao da je riječ o osam zidanih kamenih grobnica različitih dimenzija.

Babić je podsjetio da su prilikom izgradnje lokalnog puta u aprilu otkrivena grobna mjesta i utvrđeno da je riječ o grobnicama sa posmrtnim ostacima i bronzanim perlama, a u jednoj grobnici i sa konjičkim mamuzama.

On je naglasio da će grobnice zbog blizine puta biti dislocirane u neposrednu blizinu, konzervirane i uređene kako bi bile dostupne posjetiocima, a lokalitet će biti adekvatno zaštićen.

Sredstva za prvu fazu ovog arheološkog istraživanja od 4.500 KM obezbijedila je opština Srebrenica, a očekuje se da će biti obezbijeđena dodatna sredstva za drugu fazu radova koja podrazumijeva izradu panoa i uređenje arheološkog lokaliteta.

(Srna)

[mirsad_d]

#18249

[b]Ubijali djecu i jeli njihove ostatke u čast duha izvora!
Naišli smo na tragove stravičnih magijskih obreda[/b]
Autor: F. VELE
15.11.2009. 15:45

Imamović na nalazištu u Blagaju: Završena trogodišnja istraživanja

Dr. Enver Imamović, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu, potvrdio je “Dnevnom avazu” da je njegov arheološki tim nedavno definitivno završio trogodišnja istraživanja na arheološkom nalazištu Vrelo Bune – Blagajska tekija, te da je otkriveno ljudsko stanište staro nevjerovatnih 7.000 godina!

Vrijedni nalazi

Tokom istraživanja pronađen je veliki broj izuzetno vrijednih arheoloških nalaza.

– Radovi su trajali tri godine. Za to vrijeme sam sa ekipom prekopao čitav prostor oko tekije. Naišao sam na dokaze da je na mjestu gdje se nalazi današnja tekija postojalo svetište još u kameno doba, prije sedam do osam hiljada godina! Dakle, pronađeni su tragovi prisustva ljudi od prije 7.000 godina. I Rimljani su ovdje imali svetište kao i naši bogumilski preci u srednjem vijeku. Otkopani su ostaci tekije od prije 300 i više godina koja je bila podignuta odmah po dolasku Turaka. Istraživanja su pokazala da je to bio ogroman građevinski kompleks s brojnim sadržajima i namjenama – kazao nam je profesor Imamović.

Istražne su i pećine koje se nalaze u liticama iznad vrela. Do njih su se arheolozi popeli užadima uz pomoć mostarskog alpinističkog kluba. Ova otkrića senzacionalnim čine dokazi da su pećinski ljudi u Blagaju bili ljudožderi!

Pećinski ljudi

– Naišli smo na tragove stravičnih magijskih obreda u kojima su ubijana djeca čije su ostatke jeli u čast duha izvora koji izbija ispod litice. Drugim riječima, radi se o ljudožderstvu. Ranije su u još jednoj pećini u ovim liticama pronađeni tragovi tog mračnog obreda pećinskih ljudi – pojašnjava Imamović.

Avari i Huni su rušili i palili

Tokom istraživanja pronađeni su ostaci ljudskih skeleta, keramički ulomci od posuda iz prethistorije, te ognjište oko kojeg su se okupljali pećinski ljudi. Jedno od najznačajnijih otkrića arheologa kod Blagajske tekije bio je vrh strijele koja pripada vremenu od prije 1.500 godina. Pronađeni su i vrhovi koplja.

Imamović cijeni da je strijela pripadala nekome iz barbarskih plemena, među kojima su bili Avari i Huni koji su rušili i palili naselja na području Bosne. Također, nađeni su i ostaci ilirskih naseobina iz 5. i 6. stoljeća, te brojni eksponati koji upućuju na srednji vijek.

[mirsad_d]

#18527

Novo arheološko otkriće Snježne Vasilj u dolini Neretve: Četiri civilizacije u četiristo metara!
Piše: Dragan Marijanović
28/11/09 06:22

Posuda s ptičijim skeletom; foto: Oslobođenje

Skupina mještana Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta
Izvanredno arheološko nalazište otkriveno je u dolini Neretve, na području sela Doljani, uz samu granicu BiH sa Hrvatskom.

Sve se zapravo dogodilo i događa u okviru projekta kojega je osmislila arheologinja Snježana Vasilj, a odnosi se na rekognosciranje širega prostora Hutova Blata (podsjećamo da je ondje otkriveno i fantastično nalazište Desilo, ali to je već drugi dio priče, i nema veze s ovim projektom) a kojega financira federalno Ministarstvo nauke i obrazovanja ministrice Melihe Alić. U sklopu tog projekta za kojega je izdvojeno oko 20.000 KM, u selu Sjekose otkrivena je rimska vila, o čemu smo već pisali, i taj je lokalitet ministrica Alić tada posjetila sa suradnicima, izjavivši da nismo ni svjesni što se sve pod tlom naše zemlje krije.

Danonoćni rad

Upravo kada su “curila” posljednja sredstva i kada se mislilo da će Sjekose i pozamašan objekt, koji je ondje otkriven i kojemu po logici stare rimske gradnje gravitiraju i drugi pripadajući objekti, biti zaboravljeni, skupina mještana spomenutih Doljana pojavila se kod Snježane Vasilj, tvrdeći kako se na području njihova sela upravo događaju građevni radovi na širenju dvorišta jednog privatnog objekta, da se tu vide neki čudni zidovi koji izranjaju ispod zemlje pod grubim zahvatima bagera, te da se u odbačenoj šuti također nalaze neki predmeti, ili su to nekada bili, a koji nikako nisu s ovoga svijeta.

Stuštila se marna arheologinja odmah u Doljane, brzo uvidjela o čemu se radi, što dakako vlasniku privatnoga objekta i zemljišta i nije toliko moralo biti važno, pa se Vasiljka odmah uputila u Zavod za zaštitu kulturno-povijesne baštine Hercegovačko-neretvanske županije, kojega je predsjednica Ivanka Milićević – Capek odmah izdala rješenje o zabrani daljnih radova na tom lokalitetu, a skupina studenata Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, zajedno sa profesoricom Vasilj, nešto alata i par stotina KM preostalih od prethodnog projekta, dala se na danonoćni rad.

Najprije su definirali da se radi o zidu rimske gradnje, te da je pripadao nekom značajnom objektu toga davnog vremena, te da se i na podnicama pronađene dvije prostorije nalaze ostatci mozaika, dio kojih je već odbačen u otpad, pa je valjalo pretražiti golemu hrpu mješavine zemlje, humusa, smrvljenog kamena i svega što jedan bager može pokupiti u nekoliko dana rada.

E, tu će ova arheološka družba naći puno djelića rimskoga mozaika, ali će pravi šok nastupiti kada će naći malenu perlu, ukras dakle, fino rađenu ukrasnu kuglicu od srebra s ostatcima pozlate, a koja nije tipična za rimsko, nego za helenističko doba. Na odbačenoj hrpi ostatci dviju civilizacija, a s iznenađenjima nije gotovo… No, neka to učini Snježana Vasilj, koju je zadnjih godina baš “pošlo”: “Ispod spomenutog zida otkriveni su tragovi mozaika koji je nažalost registriran tek u tragovima, znači devastiran je tako vrijedan i rijedak arheološki nalaz. Odmah smo pristupili manjem, jer za veći nemamo novaca, zaštitnom istraživanju, pri kojemu otkrivamo do šest metara dužine zida, i visine do 0,80 metara, dobro isklesanih kamenih blokova”

[Author]

Posts